This is an old revision of the document!
Blagajničko poslovanje u 2021. godini
info@actarius.hr
Zbog novih uvjeta poslovanja prouzročenih epidemijom bolesti COVID-19, smanjila se uporaba gotovine te se sve više preferira bezgotovinsko plaćanje. No, neovisno o tome u pojedinim djelatnostima gotovi novac i dalje je nezamjenjiv. Blagajničko poslovanje uređeno je odredbama više propisa. Najveća novost u blagajničkom poslovanju u 2021. godini su nove visine blagajničkog maksimuma za mikro i male poduzetnike.
Blagajničko poslovanje obuhvaća čuvanje i promet gotovim novcem i vrijednosnicama, a obvlja se putem blagajne. iako se pojam blagajničko poslovanje ponajprije odnosi na primanje iizdavanje gotova novca, potrebno ga je razlikovati od pojma promet gotovinom. Promet gotovinom je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka. Blagajničko poslovanje se isključivo bavi praćenjem prometa gotovim novcem odnosno novčanicama ili kovanicama.
Osim odredaba Zakona o fiskalizaciji, prilikom organizacije i obavljanaj blagajničkog poslovanja potrebno je pridržavati se odredaba sljedećih zakona i propisa:
TKO SU OBVEZNICI USTROJA BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA
Obveznici ustroja blagajničkog poslovanja su svi poduzetnici, neovisno o tome na koji način vode poslovne knjige, koji se u svom poslovanju služe gotovinom. Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. Praćenje i evidencija o gotovinskom prometu bilježi se svakodnevno slijedom nastanka poslovnih promjena na mjestu na kojemu se obavlja naplata, te u svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog nadzora. Prilikom vođenja blagajničkog poslovanja posebnu pozornost treba se posvetiti točnosti jer su utvrđena odstupanja u obliku manjka ili viška novca u blagajni okarekterizirana kao porezni prekršaji. Naime, propisana je kazna od 5.000,00 kn do 300.000,00 kn za pravnu osobu (čl.193.st.1.t.2.OPZ-a) kod kojeza iskazane isporuke dobara i usluga putem naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine. Utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan putem naplatnog uređaja smatra se jednim od najtežih prekršaja te se on oduzima kao imovinska korist uz moguću kaznu od 20.000,00 kn do 500.000,00 kn za pravnu osobu.
USTROJ BLGAJNIČKOG POSLOVANJA
Ustroj blgajničkog poslovanja poduzetnika ovisi o djelatnosti kojom se poduzenik bavi, veličini i obujmu njegova poslovanja, učestalosti korištenja gotova novca u poslovanju, lokaciji pojedinih dijelova poduzetnika i organizaciji poslovanja. Kod nekih djelatnosti velik dio poslovanja vezan je uz promet gotovim novcem (npr. maloprodaja robe). Blagajničko poslovanje može se obavljati ustrojem jedne ili više blagajni i to: glavne blagajne, blgajne prodavaonice, blagajne poslovnih jedinica, blagajne vrijednosnica, devizne blagajne i sl.
1. Centralizirano vođenje blagajničkog poslovanja
Poduzetnici kod kojih se blagajničko poslovanje javlja u manjem obujmu (npr. podizanje gotovine za službena putovanja, kupnj uredskog materijala i sl.)ustrojit će samo jednu blagajnu (glavna blagajna) putem koje će se obavljati svi blagajnički poslovi. Međutim, trgovačka društva koja imaju skloženije poslovanje vezano uz gotovi novac, ustrojit će blagajničko poslovanje koje se temelji na više blagajni, ali će samo jedna blagajna biti glavna blagajna, a ostale blgajne pomoćne. Osnovna karaketirtika centraliziranog vođenja blagajničkog poslovanja je da se novac iz pomoćnih blagajni uplaćuje u glavnu blagajnu iz koje se obavljaju plaćanja za potrebe društva odnosno polog nova na transakcijski račun.