User Tools
s
Differences
This shows you the differences between two versions of the page.
| Next revision | Previous revision | ||
|
s [2009/06/15 07:44] gasparovic created |
s [2021/11/26 01:08] (current) |
||
|---|---|---|---|
| Line 1: | Line 1: | ||
| - | ====== S ====== | + | ====== S/Š ====== |
| Line 10: | Line 10: | ||
| 3. po financijskim smjernicama Europske ekonomske zajednice najmanji iznos vlastitog kapitala osiguravatelja prema prihodima od premije i obvezama za štete u neživotnim osiguranjima.\\ | 3. po financijskim smjernicama Europske ekonomske zajednice najmanji iznos vlastitog kapitala osiguravatelja prema prihodima od premije i obvezama za štete u neživotnim osiguranjima.\\ | ||
| - | **STATUT** - skup pravila koja određuju strukturu i poslovanje organizacije. Statut trgovačkih društava donosi skupština trgovačkih društava. | + | **STATUT** - skup pravila koja određuju strukturu i poslovanje organizacije. Statut trgovačkih društava donosi skupština trgovačkih društava.\\ |
| **STEČAJ** - označava sudsko proglašenje nemogućnosti podmirenja svojih obaveza pravne osobe. U postupku stečaja određuje se rasprodaja imovine i sredstava kako bi se podmirila dugovanja vjerovnicima.\\ | **STEČAJ** - označava sudsko proglašenje nemogućnosti podmirenja svojih obaveza pravne osobe. U postupku stečaja određuje se rasprodaja imovine i sredstava kako bi se podmirila dugovanja vjerovnicima.\\ | ||
| Line 20: | Line 21: | ||
| S gledišta korisnika i nalogodavca obavljanje financijskih transakcija preko SWIFT-a najjeftiniji je, najbrži i najdjelotvorniji način obavljanja međunarodnih plaćanja. Banke međusobno komuniciraju i razmjenjuju financijske poruke koristeći posebni autentifikacijski kod. | S gledišta korisnika i nalogodavca obavljanje financijskih transakcija preko SWIFT-a najjeftiniji je, najbrži i najdjelotvorniji način obavljanja međunarodnih plaćanja. Banke međusobno komuniciraju i razmjenjuju financijske poruke koristeći posebni autentifikacijski kod. | ||
| + | |||
| + | **ŠTEDNI ULOG** je podvrsta ugovora o depozitu pri kojem banka, odnosno štedno-kreditna organizacija deponentu izdaje štednu knjižicu. \\ | ||
| + | Štedna knjižica može biti izdana samo na ime određene osobe ili na donositelja. U štednu knjižicu unose se podaci o svim uplatama, odnosno podizanjima novca. Ti podaci u štednoj knjižici imaju svojstvo dokazne isprave u pogledu stanja potraživanja deponenta od banke, odnosno štedno-kreditne organizacije. Ugovorna odredba upravljena na odricanje takvog svojstva štednoj knjižici ništava je. Na uloge na štednju depozitar je dužan deponentu plaćati kamatu. \\ | ||
| + | U pogledu deponentove mogućnosti svakodobnog raspolaganja svojim potraživanjem, ulozi na štednju mogu se podijeliti na uloge po viđenju, oročene s otkaznim rokom i oročene bez otkaznog roka. Depozitarova eventualna naknada za obavljanje poslova ex lege nije predviđena. \\ | ||
| + | |||
| + | **ŠTEDNJA ** je izraz koji se u nas upotrebljava za novčanu štednju građana, a novčana štednja poduzeća i ostalih institucionalnih sektora naziva se novčanom akumulacijom. \\ | ||
| + | U financijama termin akumulacija označava nakupljanje kapitala, dok se pod novčanom štednjom jedinstveno podrazumijeva nepotrošeni dohodak, tj. razlika između novčanog dohotka i potrošnje u istom razdoblju. \\ | ||
| + | Štednja se koristi za investiranje. Ako osoba ili sektor više investira nego što štedi, tada ostvaruje financijski manjak. U obrnutom slučaju ostvaruje financijske viškove. Na financijskom tržištu novčana štednja se ulaže u tzv. financijske investicije. \\ | ||
| + | Dio štednje ulaže se na štedne račune kod banaka, dio u osiguravajuće institucije, mirovinske fondove, a velik dio ulaže se u korporacijske i državne vrijednosne papire i slične instrumente financijskog tržišta. Stanovništvo je u nas sektor koji tradicionalno najviše štedi (više od 50% ukupne štednje) i, što je još važnije, iznosi na financijsko tržište najveći dio (od 2/3 do 3/4) financijskih viškova. \\ | ||
| + | Štednja poduzeća i države nije tim sektorima dovoljna za financiranje vlastitih ulaganja, pa se kao sektori deficita u pravilu zadužuju na financijskom tržištu. Nacionalna štednja je skup osobne, poduzetničke i državne štednje, a predstavlja ukupna novčana sredstva koja mogu biti upotrijebljena za financiranje domaćih investicija ili pozajmljena inozemstvu. | ||
s.1245051884.txt.gz · Last modified: 2021/11/26 00:53 (external edit)
Page Tools
Except where otherwise noted, content on this wiki is licensed under the following license: CC Attribution-Noncommercial-Share Alike 3.0 Unported
