Učitavam podatke... |
ZAKON O POREZU NA DOHODAK
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11)
Na snazi i primjenjuje se od 15. listopada 2011.
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona. |
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom. |
2. POREZNI OBVEZNIK
2.1. Pojam poreznog obveznika
Članak 2.
(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. |
(2) Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. |
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. |
2.2. Rezident
Članak 3.
(1) Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. |
(2) Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. |
2.3. Nerezident
Članak 4.
Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona. |
3. IZVORI DOHOTKA
Članak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. |
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest: 1. dohodak od nesamostalnog rada, 2. dohodak od samostalne djelatnosti, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak. |
4. POREZNA OSNOVICA
Članak 6.
5. POREZNO RAZDOBLJE
Članak 7.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje). |
(2) Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima: 1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident, 2. rođenja ili smrti poreznog obveznika. |
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga Zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece. |
6. POREZNE STOPE
Članak 8.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu. |
7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak 9.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni : 2.1. primici po posebnim propisima: 2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 2.1.2. socijalne potpore, 2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, 2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina, 2.1.5. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, 2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, 2.3. nasljedstva i darovi, 2.4. primici od otuđenja osobne imovine, 2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću, 2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu, 2.7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, 2.8. potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe. |
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak. |
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. |
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit. |
8. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
Članak 10.
9. OSOBNA OSLOBOĐENJA
Članak 11.
Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to: 1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, 2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, 3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija, 4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, 5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova. |
II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA
1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Članak 12.
(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. |
(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju. |
(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga članka. |
(4) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne. |
(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku). |
(6) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 5. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio. |
(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka. |
(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su: 1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, 2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka. |
2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
2.1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 13.
2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
Članak 14.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su: 1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa, 1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa, 1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba, 1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine, 1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos, 2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit, 3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima, 4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama, 5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu. |
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i: 1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, 2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja, 3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod. |
(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave. |
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos. |
2.3. Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
Članak 15.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to: 1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu: 1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti, 1.2. naknada plaće utvrđena u visini razlike između plaće koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga čina i ustrojbenog mjesta, odnosno plaće pripadnika djelatnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske, 1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, 2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja, 4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe, 5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije, 6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. |
2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 16.
Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz članka 14. ovoga Zakona pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka. |
3. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 17.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. |
3.2. Samostalne djelatnosti
Članak 18.
(1) Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelatnostima), u smislu ovoga Zakona, smatraju se: 1. djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti, 2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka, 3. otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. |
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju: 1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti, 2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti, 3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti, 4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša, |
(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. |
3.3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
Članak 19.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. |
3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak 20.
(1) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. |
(2) Primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti. |
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva. |
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine. |
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak. |
3.5. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak 21.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije. |
(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu. |
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak. |
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima. |
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje. |
(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 24. stavku 4. ovoga Zakona na način i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit. |
(10) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije. |
(11) Izdacima se smatraju i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona. |
3.5.1. Izdaci koji se porezno ne priznaju
Članak 22.
(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci: 1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom, 2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci, 3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa, 4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa, 5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak. |
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava. |
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti. |
3.6. Poslovne knjige i evidencije
Članak 23.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. |
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama. |
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici. |
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun. |
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, vode jedne poslovne knjige. |
3.6.1. Popis dugotrajne imovine
Članak 24.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 3.500,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada. |
(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja. |
(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi. |
3.7. Način ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
Članak 25.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti. |
3.8. Promjena načina oporezivanja
Članak 26.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kojim se na vlastiti zahtjev traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu. |
(3) Rješenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedećih pet godina. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno. |
4. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
4.1. Dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 27.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima. |
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine. |
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se tijekom poreznog razdoblja ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava. |
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. |
(8) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 5. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. |
(9) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. |
(10) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti. |
4.2. Procjena dohotka od imovine
Članak 28.
4.3. Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine
Članak 29.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona. |
5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Članak 30.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju. |
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica. |
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. |
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (radnika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu. |
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 6. ovoga članka. |
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave i radnici trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu. |
(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci. |
(11) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona. |
6. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Članak 31.
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. |
(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci. |
(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate. |
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja, odnosno premijama osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvješća. |
(5) Dohotkom od osiguranja smatraju se i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, bile porezno priznati rashod, odnosno izdatak. |
7. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
7.1. Drugi dohodak
Članak 32.
(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga članka. |
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. |
(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi: 1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost, 2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju, 3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama. |
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka utvrđuje dohodak u skladu sa člankom 19. – 24. ovoga Zakona, ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka. |
(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka. |
7.2. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
Članak 33.
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2. ovoga članka. |
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima. |
(3) Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci. |
8. ZAJEDNIČKI DOHODAK
Članak 34.
(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti. |
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. |
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici). |
(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članka 27. i 28. ovoga Zakona. |
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava. |
(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti. |
(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu. |
III. POREZNI GUBITAK
Članak 35.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen. |
(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih razdoblja. |
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom petoga poreznog razdoblja. |
(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka. |
IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
Članak 36.
(2) Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka u visini: 1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju, 2. za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete, 3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom. 4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može koristiti osobni odbitak iz točke 3. ovoga stavka. |
(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na godišnjoj razini. |
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja. |
(6) Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove i djecu uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije. |
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. |
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca iz stavka 7. ovoga članka kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. |
(9) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici prema stavku 3. ovoga članka, osobni odbitak zaokružuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece. |
(10) Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje. |
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa. |
(12) Porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja. |
(13) Osobni odbitak prema stavcima 10., 11. i 12. ovoga članka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave. |
V. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA
1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA
1.1. Godišnji porez na dohodak
Članak 37.
(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje. |
(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 12% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 40% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka. |
(4) Ako je rezident ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezivan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak. |
(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem. |
(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. |
1.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak 38.
(3) Na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezan je postupiti i poslodavac i isplatitelj primitaka ako je radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. i 3. ovoga Zakona u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice. |
2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
2.1. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
Članak 39.
(3) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak. |
(4) Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. |
(6) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom. |
2.2. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak 40.
2.3. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak 41.
2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 42.
(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja. |
(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. |
2.5. Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 43.
(1) Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. |
(2) Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. |
3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA
Članak 44.
(3) Porezni obveznik iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu. |
(4) Samostalne djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja kampova prema stavku 1. i 2. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak, utvrđuje ministar financija. |
(5) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. |
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 19. – 24. ovoga Zakona. |
VI. UTVRĐIVANJE I PLAĆANJE PREDUJMA POREZA
1. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA
Članak 45.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. |
(7) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate. |
1.1. Porezna kartica
Članak 46.
2. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Članak 47.
(2) Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma. |
(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave. |
(4) Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave. |
(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. |
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i inspekcijskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje iz stavka 1. ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova. |
3. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD DRUGOG DOHOTKA
3.1. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak 48.
(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 32. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. |
(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona. |
(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik u roku od osam dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren. |
(4) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak i uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisana izvješća. |
3.2. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa
Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. |
4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 50.
5. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD KAPITALA
Članak 51.
(2) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona, plaća se po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. |
6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD OSIGURANJA
Članak 52.
(1) Predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku. |
VII. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
1. Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
Članak 53.
(1) Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti. |
2. Olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja
Članak 54.
Članak 55.
(2) Obveznici poreza na dohodak mogu koristiti oslobođenje ili umanjenje poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka deset godina od dana početka primjene ovog Zakona pod uvjetom da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju. |
3. Poticaji zapošljavanja
Članak 56.
(2) Novim radnicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično. |
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu. |
(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja. |
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja. |
4. Poticaji istraživanja i razvoja
Članak 57.
(2) Istraživanjem se u smislu stavka 1. ovoga članka smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih. |
(3) Istraživanjem i razvojem u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačkoga razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačka studija, istraživanje tržišta i promotivna prodaja. |
(4) Izdacima za istraživanje i razvoj iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: 1. plaće i ostali odnosni troškovi osoba koje sudjeluju u istraživanju i razvoju, 2. izdaci za materijal i usluge korištene u djelatnosti istraživanja i razvoja, 3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u razmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj, 4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim općih administrativnih izdataka, 5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za poreznog obveznika obavila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i razvoja, 6. amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj. |
VIII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
1. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 58.
2. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA
Članak 59.
(1) Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku. |
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem odnosno na nosačima podataka. |
3. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak 60.
(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada i djelatnosti, za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak. |
(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine. |
(3) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza. |
(4) Podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem odnosno na nosačima podataka. |
(5) Isplatitelji dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 9. stavka 1. točke 2. i članka 68. stavka 2. ovoga Zakona obvezni su voditi evidenciju o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu po svakoj fizičkoj osobi – dioničaru, odnosno članu društva, te dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće. |
4. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN
Članak 61.
Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na žiroračun kod banke, a iznimno i u gotovom novcu na propisan način. |
5. REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 62.
(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak. |
(3) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka. |
6. PRIKUPLJANJE I USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
Članak 63.
(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba, pratiti promet dobara i obavljati sve druge potrebne radnje. |
(2) Porezna uprava je dužna dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora. |
(3) Ako Porezna uprava u tijeku postupka prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi dohodak, kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje. |
(4) Dohodak utvrđen prema stavku 3. ovoga članka pripisuje se ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugom dohotku u poreznom razdoblju u kojemu je taj dohodak utvrđen i oporezuje prema propisima koji važe u tom poreznom razdoblju. |
(5) Za svrhe iz stavka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
7. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA
Članak 64.
IX. POSTUPOVNA ODREDBA
Članak 65.
Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Prekršajnog zakona. |
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 66.
Članak 67.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna. |
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 68.
(1) Dohodak ostvaren do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su do tada bili na snazi. |
Članak 69.
(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 127/00., 150/02., 163/03. i 30/04.). |
(2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti: 1. članak 21. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. ispravak), 2. članak 13., 40. i 41. Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 111/97., 24/01. i 13/98. ispravak). |
Članak 70.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2005. |
NAPOMENA, NN 73/08
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dohodak Članak 2. Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2008. |
NAPOMENA, NN 80/10
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak |
Članak 33.: (1) Iznimno od članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, za 2010. godinu oslobođene su oporezivanja ukupno do 3.000,00 kuna na godišnjoj razini, za uplate izvršene u 2010. godini, a nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Dohodak od osiguranja iz članka 31. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) utvrđuje se od primitaka po osnovi premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su uplaćene i porezno priznate do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Za 2010. godinu uvećanje osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 12. do 25. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) i izdatke iz članka 12. stavka 9. toga Zakona, porezni obveznik rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje i to za uplate izvršene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Godišnji porez na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) za koji se podnosi godišnja porezna prijava, za 2010. godinu obračunava se po stopi od 13,5% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 30% na razliku godišnje porezne osnovice između peterostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne osnovice između šesterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 42,5% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14-erostrukog osnovnoga osobnog odbitka. (5) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 38. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) za 2010. godinu obračunava se prema stavku 4. ovoga članka. (6) Ovlašćuje se ministar financija da donosi podrobnije propise za provedbu ovoga Zakona te da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu propiše: 1. vjerodostojne isprave i vođenje evidencije za darovanja dana za zdravstvene potrebe iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, 2. vođenje i sadržaj evidencije o dodijeljenim stipendijama iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, 3. vođenje i sadržaj evidencije o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 4. stavka 3., članka 9. stavka 1. i članka 12. ovoga Zakona. (7) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu. |
Članak 34.: Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2010. |
NAPOMENA, NN 114/11
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak |
Članak 4.: (1) Ovlašćuje se ministar financija da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propiše sadržaj evidencije, te oblik i sadržaj izvješća o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu, te način i rokove dostavljanja tog izvješća. (2) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu. |
Članak 5.: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. |