HRVATSKI SABOR

2736

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Proglašavam Zakon o računovodstvu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 29. studenoga 2005. godine.

Broj: 01-081-05-3527/2

Zagreb, 2. prosinca 2005.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O RAČUNOVODSTVU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Zakon uređuje obveznike primjene, knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, popis imovine i obveza, financijske izvještaje, klasifikaciju obveznika, standarde financijskog izvještavanja, Odbor za standarde financijskog izvještavanja, javnu objavu financijskih izvještaja i kaznene odredbe.

Članak 2.

(1) Obveznik primjene ovoga Zakona je svaka pravna osoba u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kao i fizička osoba upisana u sudski registar kao trgovac pojedinac u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima koji je obveznik poreza na dobit s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Obveznik primjene ovoga Zakona je i fizička osoba, udruga građana i ustanova koja samostalno obavlja djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti ako je posebnim propisom određena kao obveznik plaćanja poreza na dobit.

(3) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na tuzemne poslovne jedinice nerezidenta ako je posebnim propisom određeno da su obveznici poreza na dobit.

(4) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na organizacijske dijelove rezidenta u inozemstvu ako prema inozemnim propisima ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na državni proračun, proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave, izvanproračunske fondove, tijela državne uprave i državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove u djelatnosti zdravstva, vjerske zajednice, političke stranke i sindikate.

(6) Obveznici primjene ovoga Zakona dužni su voditi poslovne knjige prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva i sastavljati financijske izvještaje, tako da u njima budu vidljivi poslovni događaji u svezi s imovinom, obvezama, kapitalom te informacijama o uspješnosti poslovanja.

(7) Knjigovodstvo mora biti tako ustrojeno da trećoj stručnoj osobi omogući uvid u poslovne događaje. Poslovni događaji moraju se moći pratiti prema njihovu nastajanju.

II. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Članak 3.

(1) Unos podataka u poslovne knjige obveznika primjene ovoga Zakona temelji se na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama.

(2) Knjigovodstvena isprava jest pisani dokaz ili memorirani elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju, a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim događajem.

(3) Za početni unos podataka elektroničkom obradom obvezna je knjigovodstvena isprava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 4.

(1) Knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u računovodstvu obveznika primjene ovoga Zakona.

(2) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni događaj i da obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige.

(3) Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili u više primjeraka (izvornik i kopije ili više otisaka). Ako je potrebna naknadna izmjena knjigovodstvene isprave ispostavlja se novi dokument kojim se korigira izvornik.

(4) Otprema knjigovodstvene isprave sastavljene u jednom primjerku dopuštena je ako su podaci iz takve isprave pohranjeni na način da su u svako vrijeme dostupni.

(5) Knjigovodstvena isprava može se sastaviti ili napisati elektroničkim računalom, pisaćim strojem i ručno. Odgovorna osoba ispravu o poslovnom događaju sastavljenu ili napisanu elektroničkim računalom može potpisati vlastoručno ili elektroničkim potpisom sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu.

(6) Valjanom podlogom unosa podataka smatra se i knjigovodstvena isprava dobivena telekomunikacijskim putem pod uvjetom da pošiljatelj uredno odloži i čuva izvornu knjigovodstvenu ispravu, odnosno da je pohrani na elektroničkom nositelju podataka.

(7) Kao temelj za evidentiranje podataka u poslovnim knjigama mogu se koristiti podaci primljeni na odgovarajućem nositelju elektroničke obrade podataka. Za istinitost i točnost evidentiranih podataka odgovara osoba koja je obrađivala podatke, odnosno zastupnik po zakonu obveznika primjene ovoga Zakona.

(8) Fotokopije izvornih knjigovodstvenih isprava mogu se koristiti kao podloga za obradu podataka pod uvjetom da je na njima navedena naznaka mjesta čuvanja izvorne knjigovodstvene isprave, razlog uporabe fotokopije, te potpis odgovorne osobe, osim kada se evidentiraju poslovni događaji vezani uz poreze.

Članak 5.

Zastupnik po zakonu obveznika primjene ovoga Zakona ili osobe na koje je prenesena ovlast potpisom na ispravi jamče da je ona vjerodostojna i uredna. Isprave sastavljene na računalu mogu umjesto potpisa imati faksimil ili drugu prepoznatljivu oznaku ovlaštenih osoba koje su sastavile ispravu, odnosno samo ime i prezime ovlaštene osobe za izdavanje isprave o nastalom poslovnom događaju uz postupak propisan za elektronički potpis.

Članak 6.

(1) Prije unosa u poslovne knjige knjigovodstvena isprava mora se kontrolirati u smislu njezine suštinske, računske i logične kontrole.

(2) Kontrolu obavljaju osobe imenovane za kontrolu istinitosti svake pojedine vrste knjigovodstvenih isprava o nastalom poslovnom događaju koji ima utjecaj na imovinu, obveze, kapital, prihode, rashode, dobit ili gubitak.

(3) Kontrolirana knjigovodstvena isprava i prezentirana informatička ili telekomunikacijska transakcija mora biti sastavljena tako da je nepristrana stručna osoba, koja nije sudjelovala u poslovnom događaju, može koristiti za nesmetanu spoznaju o prirodi poslovnog događaja.

(4) Kontrola isprava mora zadovoljiti zahtjeve iz članka 5. i 6. ovoga Zakona.

Članak 7.

(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju podataka elektroničkog zapisa, nositelju mikrografske obrade ili na drugi prikladan način. Knjigovodstvene isprave čuvaju se u ovim rokovima:

– isplatne liste, analitička evidencija plaća, dnevnica i honorara za koje se plaćaju obvezni doprinosi čuvaju se trajno,

– isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige čuvaju se sedam godina,

– isprave platnog prometa u ovlaštenim financijskim institucijama čuvaju se sedam godina,

– prodajni blokovi i kontrolni blokovi, pomoćni obračuni i slične isprave čuvaju se sedam godina.

(2) Rok čuvanja počinje teći istekom poslovne godine na koju se odnose knjigovodstvene isprave iz stavka 1. ovoga članka. Nakon proteka toga roka čuvaju se sukladno posebnim propisima.

III. POSLOVNE KNJIGE

Članak 8.

(1) Poslovne knjige vode se sukladno načelima sustava dvojnog knjigovodstva.

(2) Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

(3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka. Ustrojava se kao jedinstvena poslovna knjiga ili kao više knjiga specijaliziranih za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.

(4) Glavna knjiga jest sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja. Glavnu knjigu čine dva međusobno autonomna dijela, i to:

– bilančni zapisi i

izvanbilančni zapisi.

(5) Pomoćne knjige se u pravilu ustrojavaju zasebno.

(6) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu materijalnog oblika iskazuju se u naturalnim i vrijednosnim iznosima.

Članak 9.

(1) Neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena, poslovne knjige moraju biti utemeljene na načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.

(2) Unos podataka u poslovne knjige ustrojava se i obavlja tako da osigurava:

– zahtjeve kontrole unesenih podataka,

– ispravnost unosa podataka,

– čuvanje podataka,

– mogućnost uporabe podataka,

– mogućnost dobivanja uvida u promet i stanje konta glavne knjige,

– mogućnost uvida u kronologiju obavljenog unosa poslovnih događaja.

(3) Naknadni ispravak unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka.

Članak 10.

(1) Raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed pripremljenom kontnom planu.

(2) Razradu kontnog plana sačinjava svaki obveznik primjene ovoga Zakona prema svojim potrebama pri čemu mora osigurati podatke za pozicije svih obveznih financijskih izvještaja propisanih ovim Zakonom.

Članak 11.

(1) Poslovne knjige se vode i zaključuju za poslovnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini.

(2) Poslovna godina se može razlikovati od kalendarske godine.

(3) Otvaranje poslovnih knjiga obavlja se nastupom poslovne godine na temelju bilance krajem proteklog razdoblja, odnosno na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih obveznika primjene ovoga Zakona. Konta rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave o poslovnom događaju.

(4) Pomoćne knjige otvaraju se donosom odgovarajućih stanja prema stanju istih knjiga za proteklu godinu, odnosno na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih obveznika primjene ovoga Zakona.

Članak 12.

(1) Na kraju poslovne godine obveznik primjene ovoga Zakona dužan je poslovne knjige zaključiti te ih čuvati sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Ako se knjigovodstveni podaci obrađuju pomoću elektroničkog računala, glavnu knjigu treba otiskati po provedenom zaključenju i zatim uvezati.

(3) Vrijeme čuvanja poslovnih knjiga iznosi:

– za glavnu knjigu i dnevnik najmanje jedanaest godina,

– za pomoćne knjige najmanje sedam godina.

(4) Rok čuvanja počinje zadnjim danom poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige, obračuni i početna bilanca.

IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA

Članak 13.

(1) Na početku poslovanja obveznik primjene ovoga Zakona mora popisati imovinu, obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.

(2) Najmanje jednom godišnje obveznik primjene ovoga Zakona dužan je uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem imovine i obveza utvrđenim popisom.

(3) Obveznik primjene ovoga Zakona koji provodi popis imovine i obveza i tijekom poslovne godine dužan je na kraju poslovne godine uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem imovine i obveza utvrđenim popisom.

Članak 14.

Popis imovine i obveza obavlja se i u slučajevima promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja postupka likvidacije i stečaja.

V. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Članak 15.

(1) Financijski izvještaji su: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje.

(2) Financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je kalendarska godina.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka obveznici primjene ovoga Zakona koji odluče sastavljati financijske izvještaje za razdoblje koje nije jednako kalendarskoj godini, ili zbog sezonske prirode djelatnosti, mogu financijske izvještaje sastavljati za poslovnu godinu koja je različita od kalendarske godine.

(4) Oblik i sadržaj financijskih izvještaja sukladan je odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ili odredbama posebnih propisa koji uređuju poslovanje pojedinih obveznika primjene ovoga Zakona.

(5) Nadzorne institucije financijskog sektora ovlaštene su donositi posebne propise kojima se uređuju oblik i sadržaj financijskih izvještaja.

(6) Financijske izvještaje potpisuje zakonski predstavnik obveznika primjene ovoga Zakona.

(7) Financijski izvještaji čuvaju se 11 godina i u izvorniku.

Članak 16.

Poslovne knjige, financijski izvještaji i druga izvješća sastavljaju se na hrvatskom jeziku, latiničkim pismom i u hrvatskoj valutnoj jedinici.

VI. KLASIFIKACIJA OBVEZNIKA

Članak 17.

(1) Obveznici primjene ovoga Zakona klasificiraju se na:

1) male ako ne prelaze dva od tri sljedeća kriterija:

a) ukupna aktiva iznosi 27 milijuna kuna,

b) prihod iznosi 54 milijuna kuna,

c) imaju 50 zaposlenika,

2) srednje ako prelaze dva od tri kriterija za male obveznike, a nikad ne prelaze dva od tri sljedeća kriterija:

a) ukupna aktiva iznosi 108 milijuna kuna,

b) prihod iznosi 216 milijuna kuna,

c) imaju 250 zaposlenika,

3) velike ako prelaze dva od tri sljedeća kriterija:

a) ukupna aktiva iznosi 108 milijuna kuna,

b) prihod iznosi 216 milijuna kuna,

c) imaju 250 zaposlenika.

(2) Kriteriji klasifikacije iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju stanja i iznose na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se radi klasifikacija.

(3) Osim velikih obveznika primjene ovoga Zakona iz stavka 1. ovoga članka, velikim obveznicima smatraju se i:

– sve banke, stambene štedionice, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnosti, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, mirovinska osiguravajuća društva,

– svi obveznici koji izrađuju konsolidirane financijske izvještaje sukladno MSFI,

– svi drugi obveznici iz djelokruga nadležnosti nadzornih institucija iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona.

VII. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Članak 18.

(1) U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI) za sljedeće obveznike primjene ovoga Zakona:

– velike,

– obveznike čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzama ili se spremaju za uvrštenje u burzovnu kotaciju u Republici Hrvatskoj na službenim tržištima te na kotaciji za javna dionička društva sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira.

(2) Obveznici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka mogu odabrati primjenu MSFI u cijelosti ili standarde financijskog izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja sukladno MSFI.

(3) MSFI i standarde financijskog izvještavanja iz stavka 2. ovoga članka objavljuje Odbor za standarde financijskog izvještavanja u »Narodnim novinama«.

Članak 19.

(1) Ovim se Zakonom osniva Odbor za standarde financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: Odbor).

(2) Odbor je stručno tijelo od devet članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Mandat članova Odbora traje pet godina.

(3) Za člana Odbora može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva i revizije, što ga čini sposobnim i dostojnim biti njegovim članom.

(4) Odbor je ovlašten odobravati MSFI.

(5) Prijevode MSFI na hrvatski jezik Odbor može povjeriti trećim osobama koje imaju pravo prijevoda od Međunarodnog odbora za standarde financijskog izvještavanja.

(6) Za odobravanje prijevoda Odbor može naplatiti naknadu.

(7) Odbor je ovlašten donositi standarde financijskog izvještavanja za potrebe obveznika iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Odbor prevodi, tumači i objavljuje MSFI.

(9) Oblik i sadržaj financijskih izvještaja donosi Odbor u skladu s MSFI.

(10) Odbor se financira iz sredstava državnog proračuna i vlastitih prihoda iz naknada.

(11) Članovi odbora za svoj rad primaju naknadu.

(12) Odbor donosi Pravilnik o načinu rada, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.

(13) Pravilnik sadrži odredbe o ciljevima, načinu rada, donošenju odluka, financiranju, naknadama, prevođenju, usklađenju i tumačenju standarda financijskog izvještavanja.

(14) Odbor jednom godišnje o svojem radu izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.

VIII. JAVNA OBJAVA

Članak 20.

Financijske izvještaje javno objavljuju obveznici primjene ovoga Zakona ako posluju u pravnom obliku dioničkog društva.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 21.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba obveznika primjene ovoga Zakona za kazneno djelo neistinitog iskazivanja stanja imovine, obveza, prihoda i rashoda u financijskim izvještajima s namjerom da se stekne imovinska korist za nečiji račun ili nekome nanese šteta.

(2) Za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obveznik primjene ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se obveznik primjene ovoga Zakona u čijim poslovnim knjigama knjigovodstveni događaji budu utemeljeni na nevjerodostojnoj dokumentaciji.

Članak 22.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik primjene ovoga Zakona ako:

1. ne sastavlja knjigovodstvene isprave (članak 4. i 5.),

2. ne kontrolira knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),

3. ne čuva knjigovodstvene isprave (članak 7.),

4. ne osigurava unos podataka na odgovarajuće nositelje (članak 9.),

5. ne vodi poslovne knjige (članak 11.),

6. ne otvara poslovne knjige prema odredbama ovoga Zakona (članak 11.),

7. ne zaključuju poslovne knjige prema odredbama ovoga Zakona (članak 12.),

8. ne čuva poslovne knjige (članak 12.),

9. ne obavlja raspored konta u glavnoj knjizi prema kontnom planu (članak 10.),

10. ne obavlja popis imovine i obveza prema odredbama ovoga Zakona (članak 13. i 14.),

11. ne sastavlja financijske izvještaje (članak 15.),

12. ne čuva financijske izvještaje (članak 15.),

13. ne primjenjuje Međunarodne standarde financijskog izvještavanja ili standarde financijskog izvještavanja koje donosi Odbor (članak 18.).

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba obveznika primjene ovoga Zakona.

Članak 23.

Provedbu ovoga Zakona nadziru tijela koja su sukladno posebnim propisima nadležna za nadzor poslovanja obveznika njegove primjene.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

(1) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra financija u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati članove Odbora.

(2) Odbor će u roku od 60 dana od osnivanja podnijeti Vladi Republike Hrvatske na suglasnost Pravilnik o načinu rada Odbora.

Članak 25.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 90/92.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Pravila Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde (»Narodne novine«, br. 39/94.).

Članak 26.

Ovaj Zakon stupa na snagu i primjenjuje se 1. siječnja 2006. godine.

 

Klasa: 401-01/05-01/01

Zagreb, 29. studenoga 2005.

 

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.