Učitavam podatke... |
PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10)
Na snazi i primjenjuje se od 4. studenog 2010. osim članka 37. stavka 2. alineje 1. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1. siječnja 2011. te članka 37. stavka 2. alineje 2. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1. siječnja 2012.
I. TEMELJNE ODREDBE
1. Opća odredba
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima. |
2. Porezni obveznik
2.1. Pojam poreznog obveznika
Članak 2.
(1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak. |
(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. |
(4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. |
2.2. Rezident i nerezident
Članak 3.
(1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona. |
(2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona. |
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. |
3. Oporezivi dohodak
Članak 4.
(2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). |
(3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. |
II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE
Članak 5.
III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA
1. Primici koji se ne smatraju dohotkom
Članak 6.
(1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona. |
(7) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe. |
2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak
Članak 7.
(1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona. |
(12) Porez na dohodak ne plaća se na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje, prema članku 10. točki 17. Zakona. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog razdoblja uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika za više mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je premija trebala biti uplaćena. Ako poslodavac uplaćuje premije osiguranja u korist radnika jednom godišnje, iste može neoporezivo jednokratno uplatiti do visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema članku 42. stavcima 9. i 10. ovoga Pravilnika. |
3. Primici i izdaci, načelo blagajne
Članak 8.
(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati. |
(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati. |
(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. |
(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. |
(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu. |
(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja. |
(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate. |
(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. |
(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave). |
(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. |
(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza. |
(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna. |
(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. |
4. Pripisivanje primitaka i izdataka
Članak 9.
(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom. |
(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka. |
(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika. |
(4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće: 1. valjani pravni posao, 2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i 3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka. |
IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 10.
2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
2.1. Plaća
Članak 11.
(5) Autorske naknade isplaćene prema stavku 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 32. stavku 1. Zakona. |
(10) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda. |
2.2. Mirovina
Članak 12.
(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka. |
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine. |
3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici
Članak 13.
(3) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. |
(4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. |
(5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga članka. |
(6) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za: 1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, 2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora, 3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. |
(7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 18. ovoga članka primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i slično. |
(8) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik. |
Članak 14.
(1) Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). |
4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi
4.1. Opće odredbe
Članak 15.
(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima. |
4.2. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi
Članak 16.
(1) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). |
(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. |
(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. |
(5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika i druge propisane evidencije. |
5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada
Članak 17.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz članka 15. Zakona. |
6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 18.
(1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz članka 16. Zakona. |
(3) Iznimno od članka 16. Zakona i stavka 1. ovoga članka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u svojstvu članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način propisan posebnim propisima, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema posebnom propisu. |
V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
1. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 19.
2. Samostalne djelatnosti
2.1. Obrtničke djelatnosti
Članak 20.
(1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 18. stavka 1. točke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. |
(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. |
(4) Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka 3. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to: 1. zemljišta – poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta, 2. građevine – stambene, poslovne i sve druge zgrade, te njihovi dijelovi. |
(5) Imovinska prava iz stavka 3. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovima obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. |
2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja
Članak 21.
2.3. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva
Članak 22.
(2) Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. |
(3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili oba uvjeta. |
3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
3.1. Temelji utvrđivanja
Članak 23.
3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti
Članak 24.
3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti
Članak 25.
(2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. |
(3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. |
(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. |
3.4. Izuzimanja i ulaganja
3.4.1. Izuzimanja
Članak 26.
(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. |
(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 30. Zakona. |
(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga. |
(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. |
(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. |
(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore. |
3.4.2. Ulaganja
Članak 27.
(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši. |
(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava. |
(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. |
(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. |
3.4.3. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja
Članak 28.
(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka. |
(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti. |
(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa. |
(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja. |
3.5. Dugotrajna imovina
Članak 29.
(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja). |
(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. |
3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka
3.6.1. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja
Članak 30.
(1) Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 19. do 24. Zakona i člancima 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika. |
(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. |
(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja. |
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno). |
3.6.2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja
Članak 31.
(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće: 1. poslovne primitke: 1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, 1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog, 1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca; 2. poslovne izdatke: 2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, 2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću, 2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom. |
(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 44. Zakona. |
(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao: 1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge, 2. poslovne izdatke: 2.1. vrijednost preuzetih zaliha, 2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu, 2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem. |
(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa. |
(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi: cijena stjecanja + preuzeti dugovi svih vrsta – preuzeto stanje gotovine u blagajni – vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava – preuzete tražbine svih vrsta. |
(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje. |
3.6.3. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka
Članak 32.
(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao: 1. poslovni primici: 1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga, 1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge, 1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće, 1.4. pasivna vremenska razgraničenja, 1.5. dugoročna rezerviranja, 1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost; 2. poslovni izdaci: 2.1. zalihe, 2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge, 2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga, 2.4. aktivna vremenska razgraničenja, 2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet. |
(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima. |
3.7. Poslovne knjige
3.7.1. Temeljne knjige
Članak 33.
(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama. |
3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka
Članak 34.
(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. |
(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa. |
(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu. |
(5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec. |
(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost. |
(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti. |
(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika. |
3.7.3. Popis dugotrajne imovine
Članak 35.
(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti. |
(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu. |
3.7.4. Knjiga prometa
Članak 36.
(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima. |
(2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju. |
(3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. |
(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka. |
(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka. |
(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima. |
3.7.5. Evidencija o tražbinama i obvezama
Članak 37.
(1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. |
(2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu. |
(3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. |
3.7.6. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave
Članak 38.
(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). |
(3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KPR) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika. |
(4) Prema članku 23. stavku 4. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. |
(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka. |
(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost. |
(7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. |
(8) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, za koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, a pretežni dio poslovnih primitaka ostvaruju prodajom dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune iz stavka 4. ovoga članka. |
(9) Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se mjesta koja mjerodavna tijela odrede kao tržnice ili mjesta na kojima se može prigodno trgovati ili obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza i prodaja preko automata. |
3.8. Promjena načina oporezivanja
Članak 39.
VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 40.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina. |
(5) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku. |
(6) Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga članka smatraju se prava prema propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava. |
(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. |
VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Članak 41.
(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 26. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu. |
(4) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i troškovi uporabe dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na privatni život dioničara ili člana društva. |
(5) Skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: 1. davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu, 2. plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu, 3. davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu, 4. omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema pravne osnove. |
VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Članak 42.
(1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obilježjem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskoga osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak odnosno koja je bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom. |
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. |
(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom. |
(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka. |
(6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavaka 1. do 5. ovoga članka. |
(7) Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, po svakom članu fonda posebno te o iznosu tih premija. |
(8) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 7. ovoga članka podatke o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u poreznom razdoblju, koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 10. točki 17. Zakona, o visini tih premija i svakom članu fonda, dostavlja društvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju podataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja primitaka (plaće) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona prema stavku 9. ovoga članka. |
(10) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sadrži podatke o podnositelju izvješća, podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacijskom broju radnika-člana fonda, nazivu i osobnom identifikacijskom broju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broju i nadnevku ugovora, iznosu ugovorene premije, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije i iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak. |
(11) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
1. Temelji utvrđivanja
Članak 43.
2. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak
Članak 44.
(1) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito se smatraju primici iz članka 32. stavka 3. Zakona. |
(2) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani. |
(5) Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u športu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredbama i to: športski treneri, športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima. |
(11) Športskim stipendijama iz stavka 10. ovoga članka smatraju se: a) olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenog športa za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara, b) stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o športu donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi. |
(13) Nagradama za športska ostvarenja iz stavka 12. ovoga članka smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u gradovima i županijama i športski klubovi. |
(15) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. |
(18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva dodjelom vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom u naravi po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak. |
(19) Primici iz članka 41. ovoga Pravilnika s obilježjima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe koje nisu dioničari ili članovi društva ili radnici ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Ako se navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se primicima u naravi. |
3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada
Članak 45.
(2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili športske stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade športašima iz stavka 1. točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja. |
(4) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz stavka 1. točke 7. ovoga članka za pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o isplatitelju stipendije, primatelju stipendije te troškovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito: – naziv, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta isplatitelja stipendije, – ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta/uobičajenog boravišta primatelja stipendije, – naziv i adresa visokog učilišta koji primatelj stipendije pohađa, – iznos stipendije, – vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom te iznos istih, posebno za svaku vrstu troška, – neiskorišteni iznos stipendije. Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. |
(5) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni su voditi evidencije iz stavka 4. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu ______«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja stipendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke. |
4. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka
Članak 46.
(1) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. |
(3) Izdaci iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka međusobno se isključuju. Izdaci iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti športaša, umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama. |
(4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. |
5. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka
Članak 47.
(2) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu. |
X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
1. Temelji utvrđivanja
Članak 48.
(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici). |
(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 34. Zakona. |
(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti. |
(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti. |
(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti koji se utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona. |
(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem. |
(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike. |
2. Zajednički dohodak
Članak 49.
(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. |
(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6., 7., i 8. ovoga članka. |
(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti. |
(7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti. |
XI. POREZNI GUBITAK
Članak 50.
(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku. |
(4) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. Ako gubici nastaju više poreznih razdoblja uzastopno, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog nastanka. |
XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
1. Temeljne odredbe
Članak 51.
2. Utvrđivanje osobnog odbitka
Članak 52.
3. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece
Članak 53.
(9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu. |
4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti
Članak 54.
(2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. |
5. Raspodjela osobnog odbitka
Članak 55.
(2) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj prijavi. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. |
(3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način: 1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine, 2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka. |
6. Osobni odbitak poreznih obveznika na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima
Članak 56.
(4) Ako rezident ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 38. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona). |
(8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka podnese godišnju poreznu prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici – Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak. |
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK. |
Članak 57.
Brisan. |
Članak 58.
Brisan. |
Članak 59.
Brisan. |
Članak 60.
Brisan. |
XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK
1. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
1.1. Utvrđivanje i plaćanje predujma poreza
Članak 61.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec. |
(16) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, a u skladu s posebnim zakonom, poslodavac tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) koju isplaćuje za rad članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac nema ni obvezu sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 63. i 65. ovoga Pravilnika. |
(17) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje tijekom poreznog razdoblja ostvare radom na brodu u međunarodnoj plovidbi te sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 63. i 65. ovoga Pravilnika, nemaju ni članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti, a u skladu sa odredbama posebnog zakona. |
1.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine
1.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza
Članak 62.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. |
(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine. |
1.2.2. Obveze izvješćivanja
1.2.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja mjesečnog Izvješća o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac ID
Članak 63.
Članak 63a.
U skladu s odredbama Zakona o doprinosima obveznici obračunavanja doprinosa za osiguranike po osnovi radnog odnosa ili odnosa koji je izjednačen s radnim odnosom i drugi obveznici ili sami osiguranici sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće o iznosima obračunanih doprinosa, i to: 1. Poslodavac – za osiguranike po osnovi radnog odnosa, prema člancima 26. stavak 2., 192. stavak 2. i 195. stavak 2. Zakona o doprinosima. 2. Predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe – za osiguranike po osnovi izabranih ili imenovanih osoba, prema člancima 34. stavak 2. i 192. stavak 2. Zakona o doprinosima. 3. Poslodavac izaslanih radnika – za osiguranike po osnovi radnog odnosa – izaslani radnici, prema člancima 41. stavak 2., 192. stavak 2. i 195. stavak 2. Zakona o doprinosima. 4. Poslodavac volontera (volonterski ugovor) za osiguranike po osnovi volontera, prema člancima 45. stavak 2. i 192. stavak 2. Zakona o doprinosima. 5. Ministarstvo mjerodavno za prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za osiguranike po osnovi osoba koje pružaju pomoć i njegu HRVI, prema članku 55. stavak 2. Zakona o doprinosima. 6. Poslodavac sezonskog radnika za osiguranika produženog mirovinskog osiguranja stalnog sezonskog radnika, prema članku 129. stavak 2. Zakona o doprinosima. 7. Osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dobit – za svoje osobno osiguranje, prema člancima 84. stavak 2. i 192. stavak 2. Zakona o doprinosima. 8. Osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti i druge djelatnosti, prema članku 192. stavak 2. Zakona o doprinosima. 9. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, prema članku 134.d Zakona o doprinosima. |
Članak 63.b
(1) Izvješće prema člancima 63. i 63.a ovoga Pravilnika sastavlja se na obrascu »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ___ godine ____« (Obrazac ID). |
(2) Izvješće na Obrascu ID sadrži podatke za sve osobe koje su tijekom izvještajnog mjeseca ostvarile primitke iz članka 14. Zakona i za sve osiguranike za koje je obveznik obračunao doprinose i obračunani doprinosi dospjeli su na naplatu unutar izvještajnog mjeseca, sukladno odredbama Zakona o doprinosima. |
(3) Izvješće na Obrascu ID se sastavlja i podnosi se do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec Poreznoj upravi – ispostavi prema sjedištu podnositelja (pravne osobe) odnosno prema prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe i ostali podnositelji izvješća). |
(4) Obrazac ID sadržava: I. Podatke o podnositelju izvješća i to: naziv odnosno ime i prezime, adresu sjedišta pravne osobe (i podnositelja koji nisu pravne niti fizičke osobe) te prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe, osobni identifikacijski broj i brojčanu oznaku – identifikator obrasca. II. Podatke na temelju kojih je utvrđena obveza predujma poreza na dohodak i iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza o: 1. iznosu isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, prema članku 14. Zakona, 2. iznosima izdataka koji se oduzimaju od primitaka, prema članku 16. Zakona, 3. iznosu dohotka – razlike između primitaka priteklih u poreznom razdoblju, prema članku 14. Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju, prema članku 16. Zakona, 4. iznosu ukupnih mjesečnih osobnih odbitaka za koji se umanjuje ostvareni dohodak, prema članku 36. stavak 1. i 2. Zakona, 5. iznosu ukupne porezne osnovice, 6. iznosu ukupno obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza, 7. iznos ukupno uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza te 8. broju obveznika poreza na dohodak koji su ostvarili primitke u izvještajnom mjesecu. III. Podatke o doprinosima o: 1. vrstama doprinosa za koji su propisani Zakonom o doprinosima, za sva osiguranja 2. obračunanom iznosu obveze svakog od doprinosa koja je dospjela na naplatu unutar izvještajnog mjeseca i o obračunanom iznosu obveze svakog od doprinosa koja je podmirena unutar izvještajnog mjeseca ako je riječ o obvezi koja je dospjela na naplatu prije izvještajnog mjeseca a nije iskazana u izvješću za mjesec u kojemu je ta obveza dospjela na naplatu i 3. ukupnom broju osoba koje su, putem podnositelja izvješća, prijavljene kao osigurane kod nositelja obveznih osiguranja u mjesecu na koji se odnose obveze doprinosa iskazane na izvješću odnosno u mjesecu na koji se obveze odnose pretežno. IV. Podatke o ukupnom obračunanom iznosu predujma poreza na dohodak i prireza i podatke o iznosima obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza razvrstane prema općinama/gradovima prebivališta poreznih obveznika. |
Članak 63.c
(1) Za izvještajni mjesec u kojemu nije bilo isplate primitaka iz članka 14. Zakona ne popunjavaju se podaci pod II Obrasca ID. |
(2) Ako se u izvještajnom mjesecu obračunava i isplaćuje plaća koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002. (zaostala plaća) te se prema istoj plaći utvrđuje i obveza doprinosa o tome se izvješćuje na sljedeći način: 1. iznosi doprinosa koji su uplaćeni s isplatom zaostale plaće iskazuju se kao izdatak u ukupnom iznosu svih doprinosa obračunanih iz plaće (za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje), na Obrascu ID pod II. 2.3., 2. svi obračunani iznosi doprinosa iskazuju se na Obrascu ID pod III. u odgovarajuće retke ovisno o kojem se doprinosu radi, u skladu sa nazivima i prema njihovoj namjeni, sukladno odredbama Zakona o doprinosima. |
(3) Ako je prema zaostaloj plaći iz stavka 2. ovoga članka utvrđena obveza doprinosa prema najnižoj mjesečnoj osnovici i tako obračunani iznosi doprinosa prethodno su iskazani na Obrascu ID kao predujam za izvještajni mjesec u kojemu su doprinosi dospjeli na naplatu, u izvještajnom mjesecu u kojemu se isplaćuje zaostala plaća i obračunavaju doprinosi prema toj plaći, na Obrascu ID pod III. iskazuju se iznosi obračunanih doprinosa umanjeni za iznose istih doprinosa obračunanih prema najnižoj mjesečnoj osnovici i iskazanih kao predujam na Obrascu ID za izvještajni mjesec u kojem je predujam dospio na naplatu. |
(4) Iznimno od odredbe članka 63.b stavka 2. ovoga Pravilnika, podnositelj izvješća dostavlja više Obrazaca ID za isti izvještajni mjesec u posebnim slučajevima te se izvješća označavaju identifikatorima i to: – brojkom »1« – poslodavci za radnike u radnom odnosu – za osobe osigurane su po osnovi radnog odnosa, osim za radnike za koje su izvješća obilježena indikatorima 2 do 12; – brojkom »2« – predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave za članove tih tijela, osobe osigurane po toj osnovi; – brojkom »3« – poduzetnici koji od samostalne djelatnosti utvrđuju dobit i doprinose obračunavaju prema poduzetničkoj plaći, za svoje osobno osiguranje; – brojkom »4« – isplatitelji mirovine, za korisnike mirovine; – brojkom »5« – ministarstvo mjerodavno za branitelje, za osobe koje pružaju pomoć i njegu HRVI; – brojkom »6« – poslodavci izaslanih radnika, za osobe osigurane po osnovi radnog odnosa a imaju status izaslanog radnika; – brojkom »7« – poslodavci radnika za poslove u kućanstvu, za osobe osigurane po osnovi radnog odnosa za poslove u kućanstvu poslodavca; – brojkom »8« – porezni obveznici koji su dužni sami obračunati predujam poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada za poslodavca diplomatsku misiju i konzularni ured stranih država i međunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet, sukladno članku 45. stavak 7. Zakona i prema primicima po osnovi nesamostalnog rada izravno iz inozemstva, sukladno članku 45. stavak 8. Zakona; – brojkom »9« – poslodavci sezonskih radnika, za osobe osigurane po osnovi produženog mirovinskog radnika stalnog sezonskog radnika; – brojkom »10« – poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih država i međunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet – za doprinose obračunane za osiguranike po osnovi radnog odnosa; – brojkom »11« – poslodavci volontera, za osobe osigurane po osnovi volonterskog ugovora; – brojkom »12« – osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti i druge djelatnosti, za obračunan posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme službenog puta ili vrijeme provedeno u inozemstvu u svojstvu osiguranika izaslanog na rad u inozemstvo; – brojkom »13« – ostali obveznici obračunavanja poreza na dohodak ili doprinosa koji nisu posebno obilježeni identifikatorima od »1« do »12«. |
(5) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetništvu izvješće na Obrascu ID sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika. |
(6) Obrazac ID može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. |
(7) Obrazac ID potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. |
(8) Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____ (Obrazac ID) sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
(9) Poslodavac ili isplatitelj plaće i mirovine koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi podatke iz Obrasca ID elektroničkim putem u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama. |
(10) Na način iz stavka 9. ovoga članka, osim velikih i srednjih poduzetnika, obvezni su postupiti i poslodavci ili isplatitelji plaće i mirovine koji imaju više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona. |
1.2.2.2. Sadržaj, način popunjavanja i vođenja Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR
Članak 64.
(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP. |
(5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka. |
(6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka. |
(7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
1.2.2.3. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP
Članak 65.
(4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj). |
(9) U Obrazac IP unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava pečatom i potpisom. |
(10) U Obrazac IP ne unose se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće prema posebnim propisima, ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja plaća nije isplaćena. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga primitka. |
(11) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe. |
(15) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
1.2.2.4. Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak 65.a
(1) Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan članu posade broda dostaviti potvrdu. |
(2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka dostaviti članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. |
(3) Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka treba osobito sadržavati sljedeće podatke: 1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta, prebivališta/ uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj), 2. podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident (ime i prezime, adresa prebivališta /uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj), 3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini), 4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i pomorski dodatak, 5. nadnevak izdavanja potvrde, 6. pečat i potpis odgovorne osobe. |
1.3. Porezna kartica – Obrazac PK
1.3.1. Opće odredbe
Članak 66.
(6) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK. |
(7) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
1.3.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK
Članak 67.
(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. |
(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave. |
(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano dijete u stupac 2 obrasca PK upisuje se određena oznaka toga djeteta, a u stupce 8, 9 i 10 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%). |
(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji. |
1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak
Članak 68.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. |
1.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza
Članak 69.
(1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću i mirovinu (članak 27. Općeg poreznog zakona). |
1.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada
Članak 70.
(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog Obrasca ID utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada. |
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju Obrasca ID, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novi (ispravljeni) Obrazac ID. |
2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 71.
(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. |
(4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka počinje plaćati predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti od mjeseca u kojem je rješenje o plaćanju predujma izdano, na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Rješenje se izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je godišnja porezna prijava podnesena. |
3. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 72.
(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. |
(4) Predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren izravno ili neizravno od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u inozemstvu, porezni obveznik rezident plaća na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Na isti način plaćaju predujam poreza na dohodak od imovine nerezidenti na dohodak od imovine ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u tuzemstvu, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. |
(6) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ostvarenih izravno iz inozemstva, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od imovinskih prava u roku od osam (8) dana od dana isplate primitka koji mu isplaćuju inozemni isplatitelji. |
4. Predujam poreza na dohodak od kapitala
Članak 73.
(6) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu za razdoblje 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati predujam poreza na dohodak na način iz stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisani način u roku od osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka. |
5. Predujam poreza na dohodak od osiguranja
Članak 74.
6. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
6.1. Način utvrđivanja predujma
Članak 75.
(7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren. |
6.2. Obveze isplatitelja primitaka po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak
6.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja mjesečnog Izvješća o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja– Obrazac IDD
Članak 76.
Članak 76.a
U skladu s odredbama Zakona o doprinosima, isplatitelji primitaka od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak i isplatitelji drugih primitaka kada je prema tim primicima propisana obveza doprinosa i sami obveznici doprinosa sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće o obračunanim iznosima doprinosa i to: 1. Isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, prema članku 116. stavak 2. i 192. stavak 2. Zakona o doprinosima. 2. Fizička osoba koja primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak ostvaruje neposredno iz inozemstva ili ih naplati od fizičke osobe koja nije poslovni subjekt, prema članku 116. stavak 2. i 192. stavak 2. Zakona o doprinosima. 3. Posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata, prema članku 162. stavak 2. Zakona o doprinosima. 4. Ostali isplatitelji primitaka, prema članku 116. stavak 2. Zakona o doprinosima i to: 4.1. isplatitelji primitaka od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada te je obveza doprinosa prema tim primicima propisana je člankom 114. Zakona o doprinosima; 4.2. poslodavci volontera koji osiguraniku po toj osnovi isplate primitak podložan porezu na dohodak te je obveza obračunavanja doprinosa prema tom primitku propisana člankom 46. Zakona o doprinosima; 4.3. poslodavci pomorca – članova posade broda u međunarodnoj plovidbi koji osiguraniku po toj osnovi isplate primitak oporeziv porezom na dohodak te je obveza obračunavanja doprinosa prema tom primitku propisana člankom 63. Zakona o doprinosima; 4.4. osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju dobit a koriste pravo na bolovanje ili koji kao roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju koriste pravo na dopust poradi njege djeteta ili pravo na rad s pola radnog vremena te na teret sredstava zdravstvenih osiguranja ili sredstava državnog proračuna ostvaruju pravo na naknadu plaće a za razdoblje u kojemu ostvaruju to pravo a sebi isplaćuje primitak podložan porezu na dohodak te im je obveza obračunavanja doprinosa prema tom primitku propisana člankom 85. Zakona o doprinosima. 4.5. trgovačko društvo koje osiguraniku po osnovi člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog društva koji s tim društvom nisu sklopili ugovor o radu, isplati primitak podložan porezu na dohodak te mu je obveza obračunavanja doprinosa prema tom primitku propisana člankom 94. Zakona o doprinosima. |
Članak 76.b
(1) Izvješće prema člancima 76. i 76.a ovoga Pravilnika sastavlja se na obrascu »Izvješće o primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu __ godine ____ (Obrazac IDD)«. |
(2) Izvješće na Obrascu IDD sadrži podatke za sve osobe za koje su u izvještajnom mjesecu ostvarile primitke iz članka 32. stavak 3. Zakona i za sve osobe za koje su u izvještajnom mjesecu utvrđene osnovice i obračunane obveze doprinosa i za koje je dospijeće za uplatu nastalo tijekom izvještajnog mjeseca. |
(3) Izvješće na Obrascu IDD se sastavlja i podnosi za izvještajni mjesec, do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec Poreznoj upravi – ispostavi prema sjedištu podnositelja (pravne osobe) odnosno prema prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe i ostali podnositelji izvješća). |
(4) Obrazac IDD sadržava: I. Podatke o podnositelju izvješća i to: naziv odnosno ime i prezime, adresu sjedišta pravne osobe (i podnositelja koji nisu pravne niti fizičke osobe) te prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe i porezni broj. II. Podatke potrebne za utvrđivanje obveze doprinosa i predujma poreza na dohodak i podatke o obračunanim iznosima doprinosa i predujma poreza na dohodak i prireza i to: U dijelu pod A), u stupcu 2. opisi naziva svih doprinosa, sukladno odredbama Zakona o doprinosima i opisi ostalih podataka koji se u brojkama ili iznosu u kunama i lipama iskazuju u pojedinim stupcima od 3. do 9. o: 1. broju primatelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, 2. isplaćenim primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, prema članku 32. stavak 3. Zakona i drugi primici prema kojima je propisana obveza doprinosa, 3. izdacima, prema članku 32. stavak 5. Zakona i posebnom propisu, 4. osnovici za obračun doprinosa, 5. nazivi svih doprinosa za obvezna osiguranja, 6. izdacima na ime uplaćenih doprinosa, prema članku 32. stavak 4. Zakona, 7. osnovici za obračun predujma poreza dohodak te 8. iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak 9. iznosu obračunanog prireza porezu na dohodak i 10. iznosu uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza. U dijelu pod B), u stupcima od 3. do 9.: U stupac 3.: 3.1. Podaci koji se odnose na primitke iz članka 32. stavak 3. Zakona koji podliježu obvezi doprinosa i to primici po osnovama: 1) djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, 2) djelatnosti športaša (koji nisu osigurani po osnovi samostalne djelatnosti športaša), 3) djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti, 4) primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavak 3. Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, 5) nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 10. točka 16. Zakona, iznad propisanih iznosa, 6) ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti). 3.2. Podaci koji se odnose na primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada a isplaćuju se osobama koje nisu zaposlene kod isplatitelja primitka, prema članku 114. Zakona o doprinosima. 3.3. Podaci o primicima od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, sukladno odredbi članka 117. Zakona o doprinosima a to su: 1) primici što ih isplaćuje poslodavac volontera za obveze doprinosa propisane prema članku 46. Zakona o doprinosima te 2) poslodavac pomorca – člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za obveze doprinosa propisane prema članku 63. Zakona o doprinosima, 3) osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuje dobit za obveze doprinosa propisane prema članku 85. Zakona o doprinosima i 4) trgovačko društvo koje osiguraniku po osnovi člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog društva za obveze doprinosa propisane prema članku 94. Zakona o doprinosima. U stupac 4.: podaci koji se odnose na primitke iz članka 32. stavak 3. Zakona koji su, prema članku 209. Zakona o doprinosima izuzeti od obveze doprinosa a to su: 1) nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točka 4. Zakona, iznad propisanog iznosa, 2) stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 10. točka 12. Zakona, iznad propisanog iznosa 3) športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 10. točka 14. Zakona, iznad propisanog iznosa 4) potpora obitelji za slučaj smrti radnika, 5) potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja, 6) stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu HAZU, sukladno posebnom propisu, 7) naknada športskom sucu i delegatu, 8) novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaštite majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu, 9) primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života, 10) renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika, 11) novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje tijelo koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu i 12) primitak isplaćen umirovljeniku. U stupac 5.: podaci koji se odnose na primitke iz članka 32. stavak 5. točka 1. Zakona – autorske naknade i naknade za isporučena umjetnička djela, prema posebnim propisima. U stupcu 6. podaci koji se odnose na primitke iz članka 32. stavak 5. točka 2. Zakona – isporuke od samostalne djelatnosti športaša te umjetnika i novinara koji prema primicima od samostalne djelatnosti predujam poreza na dohodak plaćaju po odbitku i osigurani su po osnovi obavljanja te djelatnosti. U stupac 7.: podaci koji se odnose na primitke isplaćene nerezidentima. U stupac 8.: podaci koji se odnose na primitke isplaćene po osnovi rada učenika i studenata preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata. U stupac 9.: zbroj broj primatelja i zbroj pojedinačno iskazanih iznosa u stupcima od 3. do 8. Obrasca IDD. |
Članak 76. c
(1) U stupcima 5. i 6., redak 3. iskazuje se zbrojeni iznos porezno priznatih izdataka u visini 30% ostvarenih primitaka prema članku 32. stavak 5. točke 1. i 2. Zakona i mogući iznos neoporezivog dijela od 25% ostvarenog primitka kada je riječ o umjetničkom autorskom honoraru za umjetničko djelo, prema članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. |
(2) U stupcu 7. redak 3. iskazuje se iznos porezno priznatih izdataka u visini 30% ostvarenih primitaka prema članku 32. stavak 5. točka 3. Zakona kada je riječ o primicima nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem, televizijom te zabavnim priredbama. |
(3) Obrazac IDD može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. |
(4) Obrazac IDD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. |
(5) Odredbe članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na dostavljanje i ispravak Obrasca IDD. |
(6) »Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu___ godine______« – Obrazac IDD, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
6.2.2. Posebne obveze izvješćivanja o obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD-1
Članak 77.
U skladu s odredbama Zakona o doprinosima, obveznici obračunavanja doprinosa, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće o iznosima obračunanih doprinosa i to: 1. Ministarstvo mjerodavno za kulturu, prema članku 79. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike po osnovi samostalnih umjetnika kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna; 2. Ministarstvo mjerodavno za socijalnu skrb, prema članku 59. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike po osnovi roditelj – njegovatelj; 3. Ministarstvo – poslodavac profesionalnog, odnosno ugovornog diplomata, prema članku 125. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike produženog mirovinskog osiguranja po osnovi bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata; 4. Isplatitelji naknade plaće, prema članku 182. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike koji ostvaruju pravo na naknadu plaće; 5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: 1) prema članku 50. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike po osnovi korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 25. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju i 2) prema članku 102. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti te 3) prema članku 199. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osobe s invaliditetom kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem; 6. Hrvatski zavod za zapošljavanje: 1) prema članku 50. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osiguranike po osnovi nezaposlene osobe iz članka 10. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i za osiguranike po osnovi nezaposlene osobe iz članka 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu te 2) prema članku 166. stavak 2. Zakona o doprinosima, za osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije; 7. Škola te visoko učilište koji su izvršili prijavu na osiguranje učenika srednje škole odnosno redovitog studenta, prema članku 138. stavak 2. Zakona o doprinosima; 8. Pravna ili fizička osoba koja je izvršila prijavu na osiguranje: 1) osobu koja je prekinula rad a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje, prema članku 142. stavak 2. Zakona o doprinosima te 2) osobu koju je, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad, prema članku 146. stavak 2. Zakona o doprinosima ili 3) osobu koja je upućena u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje, prema članku 150. stavak 2. Zakona o doprinosima; 9. Davatelj stipendije strancu koji je izvršio prijavu stranca na osiguranje i preuzeo troškove zdravstvenog osiguranja, prema članku 178. stavak 2. Zakona o doprinosima; 10. Škola ili ustanova koja upućuje: 1) učenike i studente na dodiplomskom studiju na praktičnu nastavu ili na stručnu praksu te stručna putovanja, prema članku 166. stavak 2. Zakona o doprinosima te 2) djecu i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnu nastavu ili na obvezan praktični rad, prema članku 166. stavak 2. Zakona o doprinosima; 11. Tijelo koje je dužno izvršiti prijavu na osiguranje ostalih osoba osiguranih u određenim okolnostima (iz članka 10. stavak 1. točke od 5. do 15. Zakona o doprinosima), prema članku 166. stavak 2. Zakona o doprinosima. |
Članak 77.a
(1) Izvješće iz članka 77. ovoga Pravilnika sastavlja se i podnosi za izvještajni mjesec u kojemu je izvršena isplata naknade plaće odnosno mjeseca u kojemu su dospjeli na naplatu doprinosi obračunani prema propisanoj mjesečnoj osnovici, Poreznoj upravi – ispostavi prema sjedištu podnositelja (pravne osobe) odnosno prema prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe i ostali podnositelji izvješća) i sadrži podatke za sve osobe za koje su u izvještajnom mjesecu utvrđene osnovice i obračunani doprinosi i/ili je dospijeće za uplatu nastalo tijekom izvještajnog mjeseca. |
(2) Izvješće se predaje do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu IDD-1 – »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____«. |
Članak 77.b
Obrazac IDD-1 sadržava sljedeće podatke: I. Podatke o podnositelju izvješća: naziv odnosno ime i prezime, adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta i porezni broj. II. Podatke o obvezniku plaćanja doprinosa: naziv odnosno ime i prezime, adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta i porezni broj. III. Opis podataka koji se iskazuju na obrascu (pod A) te vrste i iznosi osnovice za obračun doprinosa, iznosi obračunanih doprinosa, (pod B) i to: pod A), u stupcu 2. opis i vrste doprinosa za obvezna osiguranja i ostalih podataka koji se iskazuju vodoravno u pojedinim stupcima od 3. do 8.: – broju primatelja odnosno osiguranika, – iznos isplaćene naknade plaće odnosno osnovice, – vrste i nazivi svih doprinosa propisanih Zakonom o doprinosima. pod B) Opis vrsti osnovice za obračun doprinosa prema Zakonu o doprinosima te podaci o broju osiguranika i podaci o iznosima osnovice te doprinosa i to: U stupac 3. podatke unosi ministarstvo mjerodavno za kulturu, za osiguranike po osnovi samostalnih umjetnika kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna. U stupac 4. podatke unosi ministarstvo mjerodavno za socijalnu skrb, za osiguranike po osnovi roditelj – njegovatelj. U stupac 5. podatke unosi ministarstvo – poslodavac profesionalnog, odnosno ugovornog diplomata, za osiguranike produženog mirovinskog osiguranja po osnovi bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata. U stupac 6. podatke unose isplatitelji naknade plaće, za osiguranike koji ostvaruju pravo na naknadu plaće. U stupac 7. podatke unose: a) HZMO za osiguranike po osnovama: – korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 25. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju, i – roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti te – osobe s invaliditetom kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. b) Hrvatski zavod za zapošljavanje za osiguranike po osnovama: – nezaposlene osobe iz članka 10. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te – nezaposlene osobe iz članka 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu te – za osobe osigurane za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije. c) Škola te visoko učilište koji su izvršili prijavu na osiguranje učenika srednje škole odnosno redovitog studenta. d) Pravna ili fizička osoba koja je izvršila prijavu na osiguranje za osiguranike po osnovama: – osobu koja je prekinula rad a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje, – osobu koju je, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad, – osobu koja je upućena u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje. e) Davatelj stipendije strancu koji je izvršio prijavu stranca na osiguranje i preuzeo troškove zdravstvenog osiguranja. f) Škola ili ustanova za osiguranike: – učenike i studente na dodiplomskom studiju na praktičnoj nastavi ili na stručnoj praksi te stručnom putovanju te – djecu i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnu nastavu ili na obvezan praktični rad. g) Tijelo koje je dužno izvršiti prijavu na osiguranje ostalih osoba osiguranih u određenim okolnostima (iz članka 10. stavak 1. točke od 5. do 15. Zakona o doprinosima). U stupac 8. zbroj broja osiguranika i zbroj pojedinačnih iznosa iskazanih u stupcima od 2. do 7. Obrasca IDD-1. |
Članak 77.c
(1) Podaci o obvezniku plaćanja doprinosa pod II. Obrasca IDD-1 upisuju se samo u slučaju kada je obveznik plaćanja doprinosa osoba različita od obveznika obračunavanja odnosno podnositelja izvješća. |
(2) Obrazac IDD-1 može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. |
(3) Obrazac IDD-1 potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. |
(4) Odredbe članka 70. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na dostavljanje i ispravak Obrasca IDD-1. |
(5) »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____« – Obrazac IDD-1, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
7. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja godišnjeg Izvješća o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu – Obrazac ID-1
Članak 78.
(3) Isplatitelji mogu Obrazac ID-l dostaviti ispisan putem računala ili elektroničkim putem (magnetni medij), uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. |
(4) Odredbe članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na dostavljanje i ispravak Obrasca ID-1. |
(5) »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u _____ godini« – Obrazac ID-1 sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
8. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku
Članak 79.
(2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiroračuna kod banke. |
(3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka. |
(4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini«, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA
Članak 80.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj. |
(4) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka. |
(5) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti isplate: 1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«. |
(6) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih šest (6) mjeseci. |
(7) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe. |
(8) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. |
(9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuzemnog zakona. |
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka nerezident može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primitak isplaćen, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen. |
(11) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 8. ovoga članka. |
(12) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika. |
XV. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA
1. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza
Članak 81.
(2) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godišnje porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun. |
(5) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak. |
(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona). |
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona. |
1.1. Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak 81.a
(1) Ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za u prethodnom obračunu prekobrojne dane), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak. |
(2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema evidenciji lučke kapetanije i to na način: 1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se može povećati za: 2. dane plovidbe iz prethodne godine koje, kao prekobrojne, član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana, 3. dodatne dane za putovanje i to: 3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda, 3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda, 3.3. četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske, 4. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio, 5. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke ustanove odnosno liječnika privatne prakse. |
(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi može ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, povećati, u skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji lučke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa u skladu sa člankom 14. stavkom 1. ovoga Pravilnika i posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u međunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan (1) dan za put na ukrcaj i jedan (1) dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. |
(4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka 2. točke 1. ovoga članka u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status utvrđuje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6. |
(5) U skladu sa stavcima 1. – 4. ovoga članka i posebnim zakonom, za svrhe utvrđivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su Poreznoj upravi i članu posade broda u međunarodnoj plovidbi dostaviti, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, koja sadrži sljedeće podatke: 1. opći podaci o lučkoj kapetaniji: naziv i adresa sjedišta (pod I.) 2. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj(pod II.), 3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod III.). |
(6) Pod točkom III. Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iz stavka 5. ovoga članka unose se sljedeći podaci: 1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to: 1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r. br. 4. stupac 2 i stupac 8). Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu DPOM prethodne godine, 1.2. broj dana plovidbe u tekućem poreznom razdoblju (pod r. br. 5. stupac 2) kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do 5.4., 1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se razdoblje plovidbe na brodu u međunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo prethodne godine kao početak se upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj nije završen u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće godine. U stupcu 2 pod r. br. 5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u iskazanim razdobljima, 1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan broj dana u tekućem razdoblju zbog utvrđivanja poreznog statusa tekućeg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana iz prethodnog (pod r. br. 4) i tekućeg razdoblja (pod r. br. 5.), 1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika između broja dana iskazanih pod r. br. 5 stupac 2 i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan broj, 2. dodatni dani (pod 2.) i to: 2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3). Upisuje se broj dodatnih dana iz stavka 2. točke 3. ili stavka 3. ovoga članka, a u svezi svakog pojedinog razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br. 5., 2.2. dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema stavku 2. točki 4. ovoga članka (pod 2.2. stupci 4 i 5): 2.2.2. razdoblje početka izobrazbe (od) i završetka izobrazbe (do) – stupac 4, 2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno priznaju (stupac 5), 2.3. dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2. točke 5. ovoga članka (pod 2.3. stupci 6 i 7): 2.3.1. razdoblje početka liječenja (od) i završetka liječenja (do) – stupac 6, 2.3.2. broj dana liječenja koji se dodatno priznaju (stupac 7). |
(7) Za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 13. stavka 2. točke 18. ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, član posade broda u međunarodnoj plovidbi obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM. |
(8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM iz stavka 7. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: 1. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj(pod I.), 2. izračun pomorskog dodatka u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod II.): 2.1. redni broj (stupac 1), 2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu (stupac 2). Podatak se upisuje iz stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana plovidbe u tekućem razdoblju), 2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz članka 13. stavak 2. točke 18. ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) – stupac 3, 2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se iskazuje kao umnožak broja dana u plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i iznosa pomorskog dodatka po danu plovidbe iz stupca 3 – stupac 4, 2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka, 3. izračun dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (pod III.): 3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada (plaća) – pod r. br. 1, 3.2. ukupni pomorski dodatak – pod r. br. 2, 3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za ukupni iznos pomorskog dodatka (r. br. 1. – r. br. 2.) – pod r. br. 3, 3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja – pod r. br. 4, 3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. – r. br. 4.) – pod r. br. 5, 4. prilozi (pod IV.) – upisuju se prilozi na temelju kojih je popunjen Obrazac EPOM i koji se obvezno prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osobito: potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi iz članka 65.a ovoga Pravilnika, potvrda o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe, potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM. |
(9) Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM, sastavni su dio ovoga Pravilnika. |
2. Uračunavanje inozemnog poreza
Članak 82.
(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. |
(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak. |
(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza. |
(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način: 1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa, 2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez. |
(6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave. |
3. Porezne prijave
3.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
Članak 83.
(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članaka 39. do 43. Zakona, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu. |
(5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 3. točaka 5. do 7. ovoga članka i iz stavka 4. ovoga članka. |
(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti: 1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja, 3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava), 4. preslik popisa dugotrajne imovine, 5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim iznosima), 6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca. |
(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti. |
(8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za ____ godinu«– Obrazac DOH – Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
3.2. Godišnja porezna prijava
3.2.1. Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 84.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Nerezidenti podnose godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. |
(2) Godišnja porezna prijava propisanog oblika i sadržaja, prema članku 42. stavku 2. Zakona, podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. |
(3) Rezidenti podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezidenti samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu. |
3.2.2. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 85.
3.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak 86.
3.2.4. Sadržaj godišnje porezne prijave
Članak 87.
(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnose porezni obveznici iz članka 39. Zakona, a mogu je podnijeti porezni obveznici iz članka 40. Zakona. |
3.2.4.1. Sadržaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH
Članak 88.
(4) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave. |
(5) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama. |
(6) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
3.2.4.2. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH
Članak 89.
(2) Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće: 1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva, 2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima, 3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji. |
XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA
1. Isplate u gotovu novcu
Članak 90.
(1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. |
(3) Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo žiroračuna poreznih obveznika otvorenih kod banke. |
2. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO
Članak 91.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava: 1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika, 2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika, 4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 5. napomene poreznog obveznika, 6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika. |
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke: 1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti, 2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka, 3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak, 4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini, 5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv i šifra djelatnosti, 6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica i kućni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj društva. |
(4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke: 1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku početka i prestanka ostvarivanja dohotka, 2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku. |
(5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline, suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u registar poreznih obveznika priložiti i preslik koncesijskog odobrenja odnosno preslik rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam (8) dana dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/ uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rješenja za obavljanje djelatnosti. |
(6) »Prijava u registar poreznih obveznika«– Obrazac RPO, Prilog A i B, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
3. Vođenje evidencije o osobnoj imovini
Članak 92.
(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza. |
(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito: 1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave, 2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje, 3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna, 7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama (oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00 kuna, 8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu stjecanja, 9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija osiguranja, 10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima. |
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
(1) Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2005. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika. |
(4) Evidencije iz članka 25. stavka 3. ovoga Pravilnika, Obrazac TO iz članka 37. ovoga Pravilnika i Obrazac DNR iz članka 64. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2006. godine. |
(5) Do 31. prosinca 2005. godine primjenjuju se Obrazac DNR i Obrazac TO iz članaka 20. i 38. ranije važećeg Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). |
(6) Prava i obveze propisana člankom 128. Pomorskog zakonika i ovim Pravilnikom, a koja se odnose na utvrđivanje i oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada što ga ostvaruju porezni obveznici rezidenti radom kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, primjenjuju se i u postupku podnošenja godišnje porezne prijave za 2008. godinu. Članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi se u razdoblje duže od 183 dana ne uračunavaju dani po osnovama iz članka 128. stavak 2. Pomorskog zakonika iz poreznih razdoblja koja su prethodila 2008. godini. |
Članak 94.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 1/05 i 14/05). |
Članak 95.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. |
OBRASCI
Obrazac ID
Obrazac ID - primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
Obrazac DNR
Obrazac DNR - primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
Obrazac IP
Obrazac IP - primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
Obrazac PK
Obrazac KPI
Obrazac DI
Obrazac KPR
Obrazac TO
Obrazac IDD
Obrazac IDD-1
Obrazac ID-1
Obrazac POTVRDA
Obrazac POTVRDA - primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
Obrazac PREMIJE OSIGURANJA
Obrazac DIVIDENDE
Obrazac KAMATE
Obrazac LICENCE
Obrazac OSTALI DOHODAK
Obrazac DOH-Z
Obrazac DOH-Z - primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
Obrazac DOH
Obrazac DOH - primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
Obrazac RPO
Obrazac RPO/A
Obrazac RPO/B
Obrazac DPOM
Obrazac EPOM
Obrazac ST
Obrazac - PODACI O PREMIJAMA DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA
NAPOMENA, NN 96/06
Pravilnik o dopuni Pravilnika o porezu na dohodak |
Članak 2.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. |
NAPOMENA, NN 68/07
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak |
Članak 3.: "Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«." |
NAPOMENA, NN 146/08
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak |
Članak 17. (1) Iznimno od članka 5. ovoga Pravilnika, pri utvrđivanju dohotka u 2008. godini, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 10.200,00 kuna na godišnjoj razini. (2) Iznimno od članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državne tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom mogu u gotovu novcu isplatiti primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 10.200,00 kuna u 2008. godini. |
Članak 18. Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave-obrasca DOH, a na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2008. godinu, sastavni je dio ovoga Pravilnika. |
Članak 19. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. |
NAPOMENA, NN 2/09
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak |
Članak 7.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. |
NAPOMENA, NN 146/09
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak |
Članak 14. (1) U Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09-ispravak) u cijelom tekstu riječi: »matični broj«, »matični broj građana« i »sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave« odnosno »sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava« zamjenjuju se riječima: »osobni identifikacijski broj« u odgovarajućem broju i padežu, a kratice: »MB« i »MBG« zamjenjuje se kraticom »OIB«. (2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na obrasce koji su sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak. |
Članak 15. (1) Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave-Obrasca DOH, a na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za ________ godinu i Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi-Obrazac DPOM mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika. (2) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u _______ godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u ______ godini« – Obrazac ID-1 i »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______godini« mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika, a primjenjuju se za isplate primitaka u razdoblju obveze obračunavanja, obustavljanja i plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke te posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke prema Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke i Zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. |
Članak 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka 14. koji stupa na snagu 1. siječnja 2010. |
NAPOMENA, NN 123/10
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak |
Članak 59. (1) Godišnja porezna prijava za 2010. podnosi se na Obrascu DOH iz članka 88. i 89. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09). Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave – Obrasca DOH na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2010., mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika. (2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2010. podnosi se na Obrascu DOH-Z iz članka 83. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09). (3) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u _______ godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u ______ godini« – Obrazac ID-1 i »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______ godini« za 2010. podnose se na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 146/09). (4) Za porezno priznate premije osiguranja koje su u 2010. uplaćene do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 80/10) poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) i mirovine obvezni su podnijeti obrazac iz članka 42. stavka 9. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09), a porezni obveznici koji izdatke po osnovama iz članka 12. stavka 9. Zakona u skladu sa člankom 33. stavkom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 80/10) žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave za 2010., obvezni su uz prijavu priložiti potvrde iz članka 42. stavka 11. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak i 146/09). Osiguravatelji koji su započeli voditi evidencije prema članku 42. toga Pravilnika moraju podatke iz tih evidencija osigurati u trenutku isplate osigurane svote. (5) Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine_____« – Obrazac ID, »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR, »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______ godini«, Obrazac DOH-Z, Obrazac DOH te Obrazac iz članka 42. stavka 9. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09). (6) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR iz članka 64. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09) primjenjuje se do 31. prosinca 2010. (7) »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____godine_____« – Obrazac ID, »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______godini«, »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR, Obrazac DOH-Z i Obrazac DOH iz stavka 5. ovoga članka primjenjuju se od 1. siječnja 2011. (8) Prilikom sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 68. stavka 5. Pravilnika, a koji su poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) i mirovine obvezni izvršiti prema članku 38. Zakona, godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada za 2010. obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje, za premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04 i 73/08) u ukupnom iznosu do 6.000,00 kuna, a koje su uplaćene do 30. lipnja 2010. pod uvjetom da radnik nije ostvario druge oporezive primitke i za osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na godišnjoj razini. Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2010. podnosi se na Obrascu ID iz članka 63. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak i 146/09). |
Članak 60. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« osim članka 37. stavka 2. alineje 1. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1. siječnja 2011. te članka 37. stavka 2. alineje 2. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1. siječnja 2012. |