PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT

(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14)

Na snazi i primjenjuje se od 8. veljače 2014.

 

I. OPĆA ODREDBA

 

Članak 1.


Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon).

II. POREZNI OBVEZNIK

 

1. Porezni obveznik pravna osoba

 

Članak 2.


(1) Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.

(2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica iz članka 4. Zakona kojoj je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.

2. Porezni obveznik fizička osoba

 

Članak 3.


(1) Fizička osoba iz članka 2. stavak 3. Zakona koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(2) Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavak 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti, osim djelatnosti iz članka 18. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.

(4) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznog obveznika fizičke osobe

 

Članak 4.


(1) Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4. Zakona smatraju se i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba supoduzetnika.

(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.

2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja

 

Članak 5.


(1) Vrijednost dugotrajne imovine iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona utvrđuje se na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31. prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja.

(2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona, utvrđuje se u visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u korisnom vijeku trajanja otpisivana primjenom linearne metode i primjenom propisanih osnovnih amortizacijskih stopa, bez propisima dopuštenih povećanih stopa.

(3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama, tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se primjenjivale niže amortizacijske stope.

4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.

3. Ostali porezni obveznici

 

Članak 6.


(1) Ako osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

(2) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe.

(3) U procjeni gospodarstvene djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.

4. Poslovne jedinice

 

Članak 7.


(1) Razdobljem od tri mjeseca zaredom iz članka 4. stavak 4. Zakona, smatra se kontinuirano razdoblje u kojemu jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi do tjedan (sedam) dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta (posla), neovisno o broju osoba koje rade na projektu (poslu).

(2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te stekne status poslovne jedinice, a usporedo radi na drugim nepovezanim projektima (poslovima), ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.

(3) Ne smatra se poslovnom jedinicom iz stavka 1. ovoga članka obavljanje poslova osoba izaslanih u tuzemstvo, koji su obveznici poreza na dohodak iz članka 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.

(4) Poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna je prijaviti se kao obveznik poreza na dobit, radi dobivanja poreznog broja, u nadležnu ispostavu Porezna uprave na početku obavljanja djelatnosti ako očekuje ispunjenje propisanih uvjeta, a najkasnije zadnji tjedan u kojemu su ispunjeni uvjeti za status poslovne jedinice.

Članak 8.


Brisan.

III. POREZNA OSNOVICA

 

1. Prihodi

 

Članak 9.

 

(1) Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga Pravilnika.

(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju se i dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu.

(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže.

 

(5) Ukidanje revalorizacijske pričuve radi pokrića gubitka u stečajnom postupku koji se zaključuje prihvaćanjem stečajnog plana ne predstavlja prihod niti se njime povećava porezna osnovica.

 

2. Ulaganje člana društva i dioničara

 

Članak 10.


(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.

(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona.

(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.

(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.

3. Rashodi

 

Članak 11.


(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.

(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to područje.

(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubitka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se.

(4) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i rashodi utvrđeni na način i pod uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 5. Zakona, te propisima o porezu na dohodak.

IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE

 

1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

 

Članak 12.


Porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu kod poduzetnika.

1.a Porezna olakšica za reinvestiranu dobit

 

Članak 12.a


(1) Pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6. i stavku 5. Zakona mogu ostvariti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja prema članku 5. stavku 1. Zakona pod uvjetima:

1. da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje temeljnog kapitala i

2. da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima, upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti i

3. da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom sektoru.

(2) Porezni obveznik koji iskazuje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit ili najkasnije u roku od 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, dokaz da je u sudskom registru upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti.

(3) Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz iz stavka 2. ovoga članka obvezan je izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao umanjenje porezne osnovice.

(4) Pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, porezni obveznik, uz dokaz i u roku iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti.

(5) U slučaju kada je umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit iskazano u iznosu ostvarene dobiti poreznog razdoblja utvrđene prema stavku 1. ovoga članka, pri čemu porezna obveza nastaje isključivo na temelju propisanih uvećanja porezne osnovice, tada dokaz iz stavka 2. ovoga članka može biti utvrđen u iznosu reinvestirane dobiti umanjene za poreznu obvezu.

(6) U smislu članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona, bankarski odnosno financijski nebankarski sektor obuhvaća porezne obveznike koji su osnovani u skladu s posebnim propisima i koji su od nadležnih tijela dobili odobrenje za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, kao što su: kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac.

(7) Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti.

(8) Odredbe stavka 7. ovoga članka primijenit će se ako nak-nadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala i u slučaju nastanka promjena iz članka 18. i 19. Zakona i/ili u slučaju promjene strukture vlasništva. Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje i njegov pravni slijednik, obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog kapitala i to najkasnije do podnošenja prijave poreza na dobit za porezno razdoblje u kojem je izvršeno smanjenje temeljnog kapitala.

2. Nerealizirani dobici

 

Članak 13.


(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.

(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja.

(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.

(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

3. Državne potpore u obliku poreznih olakšica

 

Članak 14.


Porezna osnovica može se smanjiti za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u Zakonu o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

4. Troškovi istraživanja i razvoja

 

Članak 15.


Porezna osnovica smanjuje se za iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku 111.c Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Obrascu 2 Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte.

4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem

 

Članak 16.


Brisan.

4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja

 

Članak 17.


Brisan.

4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja

 

Članak 18.


Brisan.

5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika

 

Članak 19.


Brisan.

6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja

 

Članak 20.


Rashodima ranijih godina iz članka 6. stavak 2. Zakona, za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE

 

1. Nerealizirani gubici

 

Članak 21.

 

(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.

(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.


(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.

2. Troškovi amortizacije

 

Članak 22.

 

(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona. Porezna osnovica se povećava za iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za koju se amortizacija priznaje kao rashod na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije.

(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.

(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene Zakona.

(4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje.

(5) Brisan.

(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije porezno priznati rashod.

(7) Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor, sukladno članku 12. stavku 16. Zakona, ne priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine, ako:

1. porezni obveznik nije registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, i

2. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ne ostvari u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i

3. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ne ostvari u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine.

(8) U nabavnu vrijednost imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i stavka 7. ovoga članka uključuju se i svi troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.

(9) Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona, prihodi po osnovi korištenja te imovine najmanje u visini od 7% odnosno 5% nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine.

(10) Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od pružanja turističkih usluga sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu na način da kombinacijom više turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno, za priznavanje troškova amortizacije pojedinog sredstva odnosno pojedine imovine i svih pripadajućih troškova koji su nastali u svezi korištenjem sredstva i imovine treba ispuniti uvjete iz članka 12. stavka 16. Zakona. Zbog utvrđivanja prihoda koji se mogu pripisati pojedinom sredstvu i imovini porezni obveznik treba osigurati vjerodostojne isprave o pruženoj kombinaciji usluga koja je uključivala korištenje sredstva i imovine, odnosno prema kalkulaciji cijene usluge utvrditi visinu prihoda koji se mogu pripisati sredstvu i imovini, te vjerodostojne isprave o rashodima koji su nastali temeljem korištenja sredstva i imovine u poslovne svrhe.

(11) Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno članku 12. stavku 16. Zakona obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju, amortizacija u poreznom razdoblju, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.

 

(12) Ako porezni obveznik u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine, navedene u članku 12. Zakona i ovom članku, u porezno priznate rashode uključuje se iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 5. Zakona. Razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iskazuje se kao povećanje porezne osnovice u Obrascu PD.

(13) Porezni obveznik iz stavka 12. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine.

 

3. Troškovi reprezentacije

 

Članak 23.


(1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

4. Troškovi promidžbe

 

Članak 24.


(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava porezna osnovica u smislu članka 7. stavak 6. Zakona, smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.

(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.

5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz

 

Članak 25.


(1) U troškove iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz.

(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.

6. Manjkovi na imovini

 

Članak 26.


Porezna osnovica povećava se sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.«

Članak 26.a


(1) Porezni obveznik obvezan je sukladno članku 7. Zakona voditi evidenciju o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su podmireni takvi troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova.

(2) Povezanim osobama iz članka 7. Zakona smatraju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

7. Troškovi prisilne naplate

 

Članak 27.


U troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja iz članka 7. stavka 1. točke 6. Zakona za koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

8. Troškovi kazni

 

Članak 28.


U troškove kazni iz članka 7. stavka 1. točke 7. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.

9. Zatezne kamate između povezanih osoba

 

Članak 29.


Porezna osnovica sukladno članku 7. stavku 1. točke 8. Zakona povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident.

10. Darovanja (donacije) i sponzorstva

 

Članak 30.


(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavak 7. Zakona. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.

(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja.

(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.

11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode

 

Članak 31.


Porezna osnovica povećava se za sve druge rashode iz članka 7. stavak 1. točka 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva

 

Članak 32.


(1) Kamatama iz članka 8. Zakona, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma.

(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen. 

(4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit.

(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

13. Usklađenje i otpis potraživanja

 

Članak 33.

 

(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona, priznaju se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.

(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.

(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička ili povezana osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.

 

(5) Kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i postupke za primjenu članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana, a prema kojima se provode:

1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom korisnika kredita,

2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,

3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.

(6) Kreditna institucija koja je u skladu s usvojenim kriterijima i postupcima izvršila otpis potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, dužna je, ovisno o utvrđenim ciljevima otpisa (gospodarsko socijalnim i drugim ciljevima u skladu s Zakonom) osigurati podatke bitne za donošenje odluke o otpisu i za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje, a osobito:

1. sadržaj kreditnog spisa sastavljenog u skladu s posebnim propisima,

2. iznos dospjelih i iznos nedospjelih obveza korisnika kredita prema kreditnoj instituciji, iznos ukupnih dospjelih i nedospjelih obveza korisnika kredita na dan otpisa (bilanca) ili evidenciju tražbina i obveza na dan otpisa, u slučaju da navedeni podaci nisu sastavni dio kreditnog spisa,

3. kriterije, politike i procedure kreditne institucije koje su prema pravilima o upravljanu kreditnim rizikom vrijedila u trenutku odobrenja kredita (plasmana) i na dan izvršenoga otpisa,

4. podatke o povezanim osobama s kreditnom institucijom i

5. druge podatke potrebne za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje.

(7) Kreditna institucija obvezna je podatke iz stavka 6. ovoga članka osigurati po svakoj pojedinoj osobi, odnosno korisniku kredita.

(8) Kreditna institucija koja je izvršila otpise potraživanja u skladu s člankom 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi za porezno razdoblje u kojemu je izvršen otpis, dostavlja podatak o ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i ukupnom iznosu tih otpisa prema navedenim stavcima.

14. Vrijednosno usklađenje zaliha

 

Članak 34.


Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene.

15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine

 

Članak 35.


(1) Nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka 2. i članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

16. Predujam dobiti

 

Članak 35.a


(1) U slučaju nastanka razlike na potraživanjima za predujmljenu dobit iz članka 10.a Zakona, ista se, za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja. Nastala razlika se smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.

(2) Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri, odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka.

(3) Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaćen predujam; nadnevak i iznos isplaćenog predujma; iznos obračunatog poreza na dohodak pri isplati predujma dobiti prema propisima o porezu na dohodak; za svaku osobu kojoj je isplaćen predujam dobiti iznos ostvarenog udjela u dobiti poreznog razdoblja; iznos obračunatog poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, sukladno propisima o porezu na dohodak, u slučaju nastanka razlike iz stavka 1. ovoga članka. Evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.

17. Rezerviranja

 

Članak 36.


(1) Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona.

(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

(4) Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavak 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

(5) Rezerviranja za otpremnine iz članka 11. stavka 2. Zakona, priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje.

18. Kamate između povezanih osoba

 

Članak 37.


(1) Ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

(2) Odredbe članka 14. stavka 3. Zakona primjenjuje se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

19. Prijenos poreznog gubitka

 

Članak 38.


(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak 2. Zakona, može se prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

(4) Sukladno članku 17. stavku 7. Zakona pravo na prijenos poreznog gubitka prestaje poreznom obvezniku kojemu se struktura vlasništva tijekom poreznog razdoblja promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost ili ako tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promijeni djelatnost.

(5) Bitnom promjenom djelatnosti iz članka 17. stavka 5. točke 2. Zakona smatra se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, i to promjena odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Bitna promjena djelatnosti može nastati i neovisno o promjenama djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

(6) Očuvanjem radnih mjesta iz članka 17. stavka 8. Zakona smatra se osobito:

1. očuvanje postojećih radnih mjesta u cijelosti, kao i očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta u opravdanim slučajevima,

2. očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom odnosno prekvalifikacijom postojećih zaposlenika odnosno novih zaposlenika.

(7) O očuvanju radnih mjesta iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i dokumentacijom.

(8) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona smatraju se postupci koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno povećanje prihoda kroz oživljavanje djelatnosti radi nastavka poslovanja uz očuvanje radnih mjesta. O sanaciji poslovanja porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno razvidno provođenje postupaka sanacije.

(9) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona i stavka 8. ovoga članka smatra se i ostvarivanje prava na državnu potporu za sanaciju i restrukturiranje sukladno posebnim propisima.

20. Revalorizacijske pričuve

 

Članak 39.


(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.

(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.

21. Transferne cijene

 

Članak 40.


(1) Metode navedene u članku 13. stavku 3. Zakona pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.

(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju.

(3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku 13. Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće:

1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika;

2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;

3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);

4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;

5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;

6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.

22. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit

 

Članak 41.


(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne
  imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
– obveze prema dobavljačima za robu i usluge
– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
– obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i
  poreze i doprinose na plaću i iz plaće)
– pasivna vremenska razgraničenja
– dugoročna rezerviranja
– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.

(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

VI. SPAJANJE, PODJELA, DJELOMIČNA PODJELA, PRIJENOS IMOVINE I ZAMJENA DIONICA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EU PREMA DIREKTIVAMA 90/434/EEZ I 2005/19/EZ

 

1. Opće odredbe

 

Članak 41.a


(1) Prijenosom imovine iz članka 20.a točke 5. Zakona smatra se poslovna aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, prenosi, sve ili jednu ili više gospodarstvenih cjelina, u drugo već osnovano društvo ili u društvo koje osniva u zamjenu za prijenos vrijednosnih papira koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja. Postupkom prijenosa imovine društvo preuzimatelj djelomično postaje podružnica prenesenog društva.

(2) Prenesenim društvom iz članka 20.a točke 7. Zakona smatra se i društvo koje prenosi sve gospodarske cjeline.

(3) Društvom preuzimateljem iz članka 20.a točke 8. Zakona smatra se i društvo koje prima sve gospodarske cjeline prenesenog društva.

(4) Gospodarskom cjelinom iz članka 20.a točke 11. Zakona smatra se i sva imovina i obveze dijela društva koje u poslovno organizacijskom smislu predstavlja neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom.

(5) Prema članku 20.b stavku 2. Zakona, iznos koji predstavlja skrivene pričuve iznimno se može izračunati na temelju vrijednosti na dan transakcije ili na unaprijed utvrđeni dan u svrhu oporezivanja, ako se radi o transakcijama između društava drugih država članica EU, koje nisu Republika Hrvatska, odnosno u slučaju primjene retroaktivnih dogovora, ugovora ili pravnih normi uređenim poreznim propisima tih država članica EU.

2. Prijenos imovine

 

Članak 41.b


(1) U smislu članka 20.d stavka 1. Zakona, poslovna jedinica društva preuzimatelja može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini.

(2) U smislu članka 20.d stavka 2. Zakona, poslovna jedinica društva preuzimatelja može preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, da je postupak izvršen između društava iz Republike Hrvatske i ako se mogu pripisati prenesenoj gospodarskoj cjelini.

Članak 41.c


(1) U slučajevima kada tuzemno preneseno društvo prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu na društvo preuzimatelja rezidenta države članice EU odnosno sa sjedištem u državi članici EU u skladu s odredbama Zakona, u zamjenu za dionice društva preuzimatelja, sukladno članku 20.e stavku 1. Zakona, ne oporezuju se kapitalni dobici koji se izračunavaju kao razlika između fer vrijednosti prenesene imovine i obveza i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da su imovina i obveze stvarno povezani sa stalnom poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju dobiti ili gubitaka koji se obračunavaju u porezne svrhe.

(2) U slučajevima kada preneseno društvo rezident države članice EU odnosno sa sjedište u državi članicu EU u skladu s odredbama Zakona, a koje u tuzemstvu obavlja djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu, uključujući i tu poslovnu jedinicu, na društvo preuzimatelja u drugoj državi članici u zamjenu za dionice prenesenog društva, ne oporezuju se kapitalni dobici koji se obračunavaju kao razlika koja nastaje između fer vrijednosti imovine i obveza poslovne jedinice i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da društvo preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.

Članak 41.d


Odredba članka 20.g stavka 1. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da su prenesena imovina i obveze stvarno povezani s poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju dobiti ili gubitka koji se obračunavaju u porezne svrhe.

Članak 41.e


(1) Pod vrijednosnim papirima iz članka 20.h stavka 5. Zakona smatraju se vrijednosni papiri koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja.

(2) Član društva, u smislu članka 20.h stavka 7. Zakona, neće primljenim vrijednosnim papirima društva preuzimatelja pripisati vrijednost koja je u svrhu oporezivanja veća od vrijednosti koju su vrijednosni papiri prenesenog društva imali u trenutku spajanja, podjele ili djelomične podjele.

3. Prijenos poslovne jedinice

 

Članak 41.f


Kod spajanja, podjele, djelomične podjele ili prijenosa imovine između društava iz članka 20.a Zakona koja nisu rezidenti Republike Hrvatske, ali koja imaju poslovne jedinice na području Republike Hrvatske, država članica društva preuzimatelja i Republika Hrvatska na takav prijenos primijenit će glede oporezivanja odredbe članaka 20.a – 20.o Zakona. Istovjetno se primjenjuje kada se stalna poslovna jedinica nalazi u istoj državi članici u kojoj je društvo preuzimatelj.

4. Prijava postupaka

 

Članak 41.g


Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti postupak spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica.

4.1. Prijava postupka prijenosa imovine

 

Članak 41.h


(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku prijenosa imovine smatra se preneseno društvo ili društvo preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo stjecatelj ako niti jedno društvo nije rezident Republike Hrvatske.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:

1. dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo stjecatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije Republika Hrvatska, prema članku 20.f stavku 2. Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,

2. opis imovine koja se prenosi, zadnju bilancu stanja prenesenog društva s iskazanim podacima o sredstvima i obvezama koje pripadaju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama, te navođenjem postupaka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,

3. iznose pričuva i rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo u zadnjoj bilanci stanja i koji se pripisuju prenesenoj ili prenesenim gospodarskim cjelinama,

4. iznose prenesenih poreznih gubitaka prenesenog društva koji se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama te porezna oslobođenja u svezi s njima koji bi vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen,

5. izjavu društva stjecatelja da će nakon prijenosa prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripadati poslovnoj jedinici društva stjecatelja u Republici Hrvatskoj ili društvu stjecatelju koje je rezident Republike Hrvatske, a ne njezinoj poslovnoj jedinici izvan Republike Hrvatske,

6. tržišnu cijenu vrijednosnih papira društva stjecatelja na dan prije predviđene transakcije,

7. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za provođenje transakcije,

8. izračun procijenjenih iznosa poreznih, poslovnih i financijskih posljedica transakcije,

9. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave postupka ne raspolaže s potrebnim ispravama iz stavka 2. ovoga članka, može je priložiti naknadno ako o istome pisanim putem izvijesti Poreznu upravu. U tom slučaju, porezni obveznik je obvezan dostaviti vjerodostojne isprave čim s njima raspolaže.

(4) Porezna uprava može u roku od 90 dana izdati rješenje o odbijanju povlastica prema člancima 20.c – 20.f Zakona.

(5) Ako Porezna uprava ne izda rješenje iz stavka 4. ovoga članka, moguća je obnova postupka.

(6) Porezna uprava izdat će rješenje o odbijanju povlastica prema člancima 20.c – 20.f Zakona, ako nisu ispunjeni Zakonom propisani uvjeti, ili ako utvrdi da je bila osnovna namjera ili jedna od glavnih namjera transakcije manje plaćanje poreza odnosno izbjegavanje plaćanja poreza osobito kada za transakciju nema utemeljenih poslovnih razloga kao što su reorganizacija ili racionalizacija poslovanja prenesenog odnosno društva preuzimatelja ili drugi utemeljeni poslovni ili financijski razlozi.

(7) Preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj koje je sukladno stavku 1. ovoga članka određeno za izvrši prijavu postupka mora Poreznoj upravi priložiti vjerodostojne isprave koje dokazuju ispunjenje uvjeta, vrednovanje i preuzimanje prava i obveza prema člancima 20.c – 20.f Zakona, s kojima raspolaže preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj, koje nije rezident ili nerezident prema Zakonu i nije ustanovljeno u Republici Hrvatskoj.

(8) Ako nakon izvršene transakcije (postupka) nastanu bilo kakve izmjene u svezi s transakcijom, preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj obvezno je o nastalim izmjenama odmah pisano izvijestiti Poreznu upravu.

4.2. Prijava postupka zamjene dionica i udjela

 

Članak 41.i


(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku zamjene dionica i udjela smatra se za članove preuzetog društva preuzeto društvo prije predviđenog nadnevka transakcije iz članka 20.l Zakona.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:

1. navode preuzetog društva i svih članova preuzetog društva i društva stjecatelja,

2. dokaze o rezidentnosti preuzetog društva i društva stjecatelja, dokaze o rezidentnosti članova preuzetog društva i društva stjecatelja koji zamjenjuju dionice i udjele te dokaze o vlasništvu vrijednosnih papira članova društva koji nisu rezidenti Republike Hrvatske u skladu s člankom 20. m Zakona,

3. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira preuzetog društva i društva stjecatelja na dan prije transakcije,

4. procijenjene iznose plaćanja u novcu koje će biti obavljeno pojedinim članovima društva umjesto izdavanja ili prijenosa vrijednosnih papira,

5. vjerodostojne isprave koje je potrebno priložiti zajedno s prijedlogom za upis transakcije u sudski registar sukladno posebnom propisu koji uređuje trgovačka društva odnosno registar države članice EU,

6. izjavu o predviđenom udjelu društva stjecatelja u preuzetom društvu nakon zamjene dionica i udjela,

7. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

(3) Pri provođenju postupka zamjene dionica i udjela primjenjuju se odredbe članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.

(4) Preuzeto društvo i društvo stjecatelj obvezni su Poreznoj upravi dostavljati obavijesti o trajanju preuzimanja i nadnevku izvršenja preuzimanja te burzi preko koje je preuzimanje izvršeno.

4.3. Prijava postupka spajanja i podjele

 

Članak 41.j


(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku spajanja i podjele smatra se preneseno društvo ili društvo preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo preuzimatelj ako niti jedno društvo nije rezident Republike Hrvatske, pred predviđenim nadnevkom spajanja ili podjele.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:

1. navode društava koja se spajaju ili dijele,

2. dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije Republika Hrvatska, prema članku 20.j Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,

3. dokaze o rezidentnosti članova prenesenog društva koji će u postupku spajanja ili podjele zamijeniti vrijednosne papire u prenesenom društvu za vrijednosne papire u društvu stjecatelju i dokaze o vlasništvu vrijednosnih papira u skladu s člankom 20. h stavkom 6. Zakona,

4. bilancu stanja prenesenog društva odnosno prenesenih društava ako ih je više na obračunski dan spajanja ili podjele, opis imovine (gospodarske cjeline) koja se prenosi te navođenjem postupaka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,

5. iznose pričuva i rezerviranja u bilanci stanja na obračunski dan spajanja ili podjele, iznose poreznih gubitaka prenesenog društva, porezna oslobođenja u svezi s njima, koji bi vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen, navode udjela ako ih društvo preuzimatelj ima u prenesenom društvu,

6. izjavu društva preuzimatelja da po spajanju ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i porezni gubici neće pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja izvan Republike Hrvatske odnosno da će po spajanju ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u Republici Hrvatskoj,

7. procijenjene iznose plaćanja u novcu koji će biti obavljen pojedinim članovima društva na dan prije transakcije,

8. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira društva preuzimatelja na dan prije transakcije,

9. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za provođenje transakcije (postupka),

10. izračun procijenjenih iznosa poreznih, poslovnih i financijskih posljedica transakcije,

11. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

(3) Pri provođenju postupka spajanja i podjele primjenjuju se odredbe članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.

5. Prijenos sjedišta Europskog društva (SE) ili Europske zadruge (SCE)

 

Članak 41.k


(1) Kod prijenosa sjedišta SE ili SCE društva iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu EU, takav prijenos sjedišta, u skladu s člankom 20.n Zakona, ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka obračunanih u skladu s člankom 20.e Zakona ostvarenih od imovine i obveza SE ili SCE društva koja ostaju povezana sa stalnom poslovnom jedinicom tog SE ili SCE društva u Republici Hrvatskoj.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se isključivo onda kada SE ili SCE izračuna novu amortizaciju i dobit ili gubitke u pogledu imovine i obveza koje ostaju stvarno povezane s tom stalnom poslovnom jedinicom kao da sjedište nije preneseno ili SE ili SCE na taj način nije prestao biti porezni rezident.

(3) Kada u skladu s pravom države članice (Republike Hrvatske) iz koje je sjedište preneseno, SE ili SCE ima pravo na novu amortizaciju i dobit ili gubitke u vezi s imovinom i obvezama koje ostaju u odnosnoj državi članici (Republici Hrvatskoj), a koje se izračunavaju na način drugačiji od onoga iz stavka 2. ovoga članka, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na imovinu i obveze u pogledu kojih je ta mogućnost iskorištena.

(4) Kada su rezerviranja i pričuve koje je SE ili SCE proveo na odgovarajući način prije prijenosa sjedišta, djelomice ili u cijelosti izuzeta od oporezivanja i iste ne potječu od stalnih poslovnih jedinica iz inozemstva, takva rezerviranja i pričuve stalna poslovna jedinica SE-a ili SCE-a koja se nalazi na području države članice iz koje je sjedište preneseno može prenijeti uz isto izuzeće od oporezivanja.

(5) Kada društvo koje prenosi sjedište unutar područja države članice ima pravo na prijenos porezno neiskorištenih gubitaka, odnosna država članica dopušta stalnoj poslovnoj jedinici SE-a ili SCE-a koje prenosi sjedište, a koja se nalazi na području te države članice, da preuzme porezno neiskorištene gubitke SE-a i SCE-a pod uvjetom da je takav prijenos gubitaka u usporedivim okolnostima dostupan društvu koje je zadržalo sjedište u toj državi članici ili je nastavilo biti porezni rezident te države članice.

6. Popis društava za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica

 

Članak 41.l


(1) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke 1. podtočke 1.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke 1. podtočke 1.3. Zakona smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka B, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

VII. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

 

1. Porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima

 

Članak 42.

 

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara mogu ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice na način i pod uvjetima propisanim člankom 28.a Zakona i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

 

 

2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

 

Članak 43.


(1) Porezni obveznik korisnik slobodnih zona može ostvariti pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica u visini, na način i pod uvjetima propisanim posebnim propisima koji uređuju obavljanje gospodarske djelatnosti u slobodnim zonama i ostvarivanje poreznih povlastica koje se odnose na korisnike slobodnih zona.

(2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje korisnik slobodnih zona koji je stekao status nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno status nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Porezna oslobođenja i olakšice za poslovanje u zoni utvrđuje se za dio dobiti koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost isključivo u zoni.

(4) Korisnik slobodnih zona koji ostvaruje pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezan je uz prijavu poreza na dobit priložiti i presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Odredbe članka 43.a ovoga Pravilnika primjenjuju se na poreznog obveznika korisnika slobodnih zona koji, prema posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka, vrši početno ulaganje na koje se primjenjuju poticajne mjere iz posebnih propisa o poticanju ulaganja.

3. Porezne olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

 

Članak 43.a.


(1) Porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, uz prijavu poreza na dobit dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.

(2) Porezni obveznik, sukladno članku 27. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) i/ili Zakonom o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00). Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem izvršenih ulaganja, uz prijavu poreza na dobit, dostavlja i presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera, te godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.

4. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica i oslobođenja

 

Članak 44.


(1) Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenje iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja na način propisan posebnim propisima, Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Ako porezni obveznici iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu.

(3) Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na području za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti.

(4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje Opći porezni zakon.

(5) Ako porezni obveznik iz članka 42. ovoga Pravilnika ima prebivalište ili sjedište na potpomognutim područjima, a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka, izvan potpomognutih područja, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.

5. Kumuliranje olakšica

 

Članak 45.


Ako porezni obveznik iz članaka 42., 43. i 43.a. ovoga Pravilnika, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenja više olakšice istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

VIII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA

 

1. Porezna prijava

 

Članak 46.


(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po godinama, i ostale isprave propisane ovim Pravilnikom i posebnim propisima.

(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit. Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem sukladno članku 35. stavku 3. Zakona u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama.

(4) Ako su osobe iz članka 2. stavak 6. Zakona obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica. Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio djelatnosti, uz navedena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po posebnim propisima za neprofitne organizacije.

(5) Bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba sukladno posebnim propisima, smatraju se dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. ovoga članka. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji.

1. 2. Sadržaj porezne prijave

 

Članak 47.

 

(1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, broj računa, djelatnost, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.

(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i gubitka po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz
   Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
   porezna prijava.
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz
   Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
   porezna prijava.
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i
   gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
   kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri
   čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i
   gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
   kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je
   redni broj 2 veći od rednog broja 1.
5. Amortizacija. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
   amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku
   13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u
   članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom
   broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine
   iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih pripadajućih
   troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova
   za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku 12.
   stavcima 17., 18. i 19. Zakona.
6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7.
   stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
   se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga
   Pravilnika.
7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz
   propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na
   ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
   propisan i članku 25. ovoga Pravilnika.
8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom
   Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke
   komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost,
   po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak sukladno
   članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26.
   Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
   utvrđenih manjkova na imovini iznad visine utvrđene
   navedenim odlukama, a za koje se uvećava porezna
   osnovica sukladno navedenim člancima.
9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim
   porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak,
   prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji
   su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te
   izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba
   koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća
   porez na dobit, te s njima povezanim osobama sukladno
   članku 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
   takvih rashoda utvrđenih u postupku nadzora za koje se
   povećava porezna osnovica.
10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja
    propisani u članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona. Na
    ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
    propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika.
11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u
    članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 28. ovoga Pravilnika.
12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u
    članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 29. ovoga Pravilnika.
13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u
    članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona.
14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku
    7. stavku 1. točki 10. Zakona. Na ovome rednom broju
    upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
    30. ovoga Pravilnika.
15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu
    porezno priznati rashod prema odredbama članka 8.
    Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
    na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.
16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju
    iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate
    prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
    se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga
    Pravilnika.
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak
    1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga
    Pravilnika.
18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci
    5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 12.
    ovoga Pravilnika.
19. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz
    promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema
    članku 16. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga
    Pravilnika.
20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja
    koja nije porezno priznati rashod prema odredbama
    članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga
    Pravilnika.
21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno
    priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i
    članka 34. ovoga Pravilnika
22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja
    nije porezno priznata prema odredbama članka 10.
    Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
    na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika.
23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje
    prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 36. ovoga Pravilnika.
24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode
    koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema
    članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 31. Pravilnika.
25. Povećanje dobiti za ostale prihode i druga povećanja
    porezne osnovice. Na ovome rednom broju iskazuju se
    povećanja dobiti ili smanjenje gubitka za prihode koji
    nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se
    u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i
    povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za
    koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17.
    stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za
    koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17.
    stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje
    se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen
    člankom 6. stavkom 7. Zakona i člankom 12.a stavcima 7.
    i 8. ovoga Pravilnika, u slučaju kada nije izvršen
    ispravak prijave poreza na dobit prema članku 12.a
    stavku 3. ovoga Pravilnika ili prema članku 66. Općeg
    poreznog zakona.
26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na
    ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog
    broja 5 do rednog broja 25.
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6.
    stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju
    upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
    12. ovoga Pravilnika.
28. Reinvestirana dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6.
    Zakona. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti
    poreznog razdoblja, koja je uporabljena za povećanje
    temeljnog kapitala na način propisan člankom 12.a ovoga
    Pravilnika.
29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema
    članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja
    nisu bila porezno priznati rashod.
30. Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku
    6. stavku 1. točki 2. Zakona, utvrđen na način propisan
    člankom 13. ovoga Pravilnika, te ostali rashodi
    prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona
    utvrđeni na način propisan člankom 20. ovoga Pravilnika.
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom
    broju iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne
    osnovice koja nisu iskazana u računovodstvenoj dobiti,
    te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati
    bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim
    razdobljima, a ne iskazuju se posebno na drugom rednom
    broju. Trgovačka društva koja su registrirana i
    obavljaju brodarsku djelatnost, sukladno posebnim
    propisima, na ovom rednom broju iskazuju podatak od
    dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u
    međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare od prodaje
    brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim
    brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj
    plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica
    koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja
    posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici –
    trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju
    brodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima, ne
    mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju,
    iskazati porezni gubitak.
32. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode
    utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona.
    Na ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja
    je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala
    obveznik porez na dobit za ispravak porezne osnovice
    utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika.
33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema
    članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila
    porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i
    propisanih amortizacijskih stopa.
34. Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne
    projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu.
    Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos državnih
    potpora iskazanih na rednim brojevima 34.1. i 34.2.
    prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona.
34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome
      rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju
      porezni obveznik ostvaruje za obrazovanje i izobrazbu
      u visini i na način propisan u članku 14. ovoga
      Pravilnika.
34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na
      ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore
      koju porezni obveznik ostvaruje za istraživačko-
      razvojne projekte na način propisan u članku 15.
      ovoga Pravilnika.
35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na
    ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog
    broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit
    ili povećava gubitak.
36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom
    rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili
    poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3
    i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije
    se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i
    oduzme redni broj 35. Ako je predznak pozitivan,
    postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se
    dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se
    računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za
    redni broj 26 i poveća za redni broj 35.
37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se
    iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema
    članku 17. Zakona, za koji se smanjuje redni broj 36.
38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna
    se tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a
    rezultat ima pozitivan predznak.
39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni
    broj može imati pozitivan predznak ako je iskazana
    porezna dobit ili negativan predznak ako je iskazan
    porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se
    podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni
    gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice
    nakon povećanja i smanjenja.
40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se
    iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema
    članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava
    redni broj 39.
41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju
    iskazuje se gubitak koji se prenosi u naredno
    razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog iznos
    prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema
    članku 17. Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava
    redni broj 39. Podatak na ovom rednom broju postoji ako
    redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima
    pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40.
42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se
    podatak s rednog broja 38.
43. Porezna stopa. Na ovome rednom broju upisuje se broj
    20, tj. porezna stopa 20%, iz članka 28. Zakona
44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    porezne obveze koji se dobije se kada se redni broj 42
    pomnoži sa stopom na rednom broju 43.
45. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a Zakona i članku 42. ovoga Pravilnika.

45.1. Područje prve skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2014. – 2016. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2017. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

45.2. Područje druge skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

45.3. Područje treće skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 17%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

46. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona.

Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 20%.


47. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona.

Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 10%.


48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Na ovaj redni broj upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih zona prema članku 43. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ. Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – sjeverozapadna Hrvatska (HR 01):

– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– od 2014. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit.

Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03):

– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit.

Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, te koji:

– plaćaju porez na dobit u visini 0% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno ne plaćaju porez na dobit. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit.

Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

49. Ukupan iznos porezne olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera, utvrđena sukladno člancima 8. i 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, odnosno sukladno članku 43a. stavak 1. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

49.1 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit mikropoduzetnicima na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10 % u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije, ili

b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom, ili

b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.3 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, ili

b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 15%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, ili

b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 27. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) i/ili sukladno članku 6. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« 73/00), odnosno sukladno članku 43a. stavak 2. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja i/ili,

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 4 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 10 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili,

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00) pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 10 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 13%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili,

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 17%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit:

a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili,

b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 60 milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.

52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih
    olakšica, oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim
    brojevima 45., 48. i 51.
53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    koji se izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme
    redni broj 52.
54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku
    30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan
    i u članku 52. ovoga Pravilnika
55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu
    utvrđuje se tako da se od rednog broja 53 oduzme redni
    broj 54. Ako je redni broj 54 veći od rednog broja 53.
    tada se upisuje 0,00.
56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se
    podatak o uplaćenim predujmovima poreza na dobit.
57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se
    kada se od rednog broja 55 oduzme redni broj 56
58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se
    kada se od rednog broja 56 oduzme redni broj 55
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak na ovom rednom broju izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52.

 

1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova

 

Članak 48.

 

(1) Mjesečni predujam poreza na dobit izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma utvrđuje se tako da se porezna osnovica utvrđena na način propisan člankom 5. stavkom 1. Zakona ne umanji iznosom porezne olakšice za reinvestiranu dobit i iznosom državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te pomnoži propisanom poreznom stopom i umanji iznosom propisanih umanjenja porezne obveze.

(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.

(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3. i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je zahtjev podnesen.

(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća, odnosno na temelju poreznog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.

(6) Porezni obveznici koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit sukladno posebnim propisima iz članaka 42. – 43.a ovoga Pravilnika, nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit u poreznom razdoblju za koje ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit.

(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.

(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32. stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.

(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.

IX. POREZ PO ODBITKU

 

1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku

 

Članak 49.


(1) U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.

(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak 6. Zakona podrazumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju usluge promidžbe i reklame.

(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara.

(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.

(6) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po odbitku.

(7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Porezni obveznik iz članka 31. stavak 2. Zakona, dužan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

(9) U naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva prema članku 31. Zakona spadaju i naknade za softver, stoga se porez po odbitku plaća ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelektualnog vlasništva odnosno ako se radi o ustupanju autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Porez po odbitku ne plaća se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za korištenje.

(10) Ako temeljem članka 31. stavka 11. Zakona pri isplati dividendi i udjela u dobiti nije postojala obveza plaćanja poreza po odbitku, obveza plaćanja poreza po odbitku nastaje u slučaju kada se prema članku 12.a ovoga Pravilnika ne ostvaruje pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.

2. Obveznik poreza po odbitku

 

Članak 50.


(1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.

(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku.

(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način koji nije plaćanje.

(4) Tuzemni isplatitelj naknada obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati naknada, sukladno članku 31. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju sjedište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(5) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu plaćenom u Republici Hrvatskoj.

3. Plaćanje poreza po odbitku

 

Članak 51.


(1) Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku prema članku 31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen ugovorom i Zakonom.

(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.

(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više
   plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o
   izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike
   Hrvatske i —————«
2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na kamate prema
   Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između
   Republike Hrvatske i —————«
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od
   porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na
   licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
   oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od
   porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na
   naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj
   prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
   između Republike Hrvatske i —————«.

(4) Ako se pri isplati naknada iz članka 31. Zakona ne plaća porez po odbitku na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3. dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog tijela.

(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.

(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(10) Za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb.

(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

3.1. Isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja se nalaze u različitim državama članicama prema Direktivi 2003/49/EZ

 

Članak 51.a


(1) U skladu s člankom 31.b stavku 1. Zakona, porez po odbitku se ne plaća na isplate kamata i autorskih naknada između društva koje je rezident Republike Hrvatske ili stalne poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj društva iz neke druge države članice EU i povezanog društva u državi članici ili stalne poslovne jedinice u nekoj drugoj državi članici povezanog društva u državi članici prema članku 31. točki 4. Zakona, pod uvjetom da su oni stvarni korisnici kamata ili autorskih naknada.

(2) Stalna poslovna jedinica se smatra isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja porezno priznati rashod u Republici Hrvatskoj, u skladu s člankom 31.c stavkom 1. Zakona.

(3) Porezna uprava izdaje potvrdu iz članka 31.c stavka 6. Zakona na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje u svezi s svakim ugovorom o isplati kamata ili autorskih naknada, a sadrži slijedeće isprave i podatke:

1. dokaz o rezidentnosti društva primatelja za porezne svrhe i, kada je potrebno, o postojanju poslovne jedinice potvrđeno od poreznih tijela države članice u kojoj se društvo primatelj smatra rezidentom za porezne svrhe ili u kojoj je poslovna jedinica smještena,

2. dokaz da je društvo primatelj stvarni korisnik u skladu s člankom 31.c stavkom 2. Zakona ili ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.c stavkom 5. Zakona u slučaju poslovne jedinice,

3. dokaz o ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.a točkom 3. podtočkom 3.3. Zakona u slučaju društva primatelja,

4. dokaz o minimumu udjela u kapitalu ili kriterij minimalnog raspolaganja pravom glasa u skladu s člankom 31.a točkom 4. Zakona te ispunjavanju uvjeta razdoblja u kome se drže udjeli u kapitalu društva u skladu s člankom 31. b stavkom 3. Zakona,

5. pravnu podlogu za isplatu (ugovor).

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka se podnosi za svaku isplatu, koja se temelji na drugoj pravnoj odnosno ugovornoj podlozi, posebno. Valjanost dokaza koje sadrži zahtjev jest 12 mjeseci od njihova izdavanja.

(5) Porezna uprava obvezna je izdati potvrdu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Potvrda vrijedi godinu dana od dana izdavanja.

(6) Ako uvjeti za izuzeće od plaćanja poreza po odbitku više nisu ispunjeni, društvo primatelj ili stalna poslovna jedinica obvezni su odmah izvijestiti društvo ili stalnu poslovnu jedinicu koji su isplatili kamate ili autorske naknade. Obvezni su izvijestiti i porezno tijelo države izvora.

(7) Ako su društvo ili stalna poslovna jedinica koji isplaćuju kamate ili autorske naknade platili porez po odbitku, a bili su ispunjeni uvjeti za njegovo neplaćanje, može se od Porezne uprave zatražiti povrat plaćenog poreza. U tom slučaju Porezna uprava može zatražiti isprave i podatke iz stavka 3. ovoga članka. Zahtjev za povrat poreza mora se podnijeti u roku od dvije godine od dana kada su kamate ili autorske naknade isplaćene.

(8) Porezna uprava obvezna je izvršiti povrat plaćenog poreza u roku od godine dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat poreza i podnošenja isprava i podataka, ako su opravdano zatraženi. Ako Porezna uprava u propisanom roku ne izvrši povrat plaćenog poreza, primatelj, društvo ili stalna poslovna jedinica, imaju pravo, od isteka toga roka, na zateznu kamatu, u skladu s posebnim propisima, na iznos poreza koji je trebao biti vraćen.

(9) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke 3. podtočke 3.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku C koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(10) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke 3. podtočke 3.3. Zakona smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka D, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica prema Direktivama 1990/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ

 

Članak 51.b


(1) Porezni obveznik koji porez po odbitku, po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ne plaća sukladno članku 31.e Zakona, obvezan je Poreznoj upravi u roku od 15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:

1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne svrhe u trenutku isplate,

2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka 31.e stavka 1. točke 1. Zakona i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku isplate,

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona u trenutku isplate.

(2) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona, ako ima jedan od oblika navedenih u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka 2. točke 3. Zakona, ako je obveznik jednog od poreza navedenog u Dodatku F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

X. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU

 

Članak 52.


(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.

(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa.

(3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

(4) Dodatna umanjenja iz članka 30. stavka 2. Zakona jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika, propisani posebnim propisima.

(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu.

(6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez.

(7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 53.


(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1. Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.

(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do 31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004.

(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 90/05).

(4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21., 22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96, 57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22. Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b. stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05).

(5) Porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, i porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne obveze s naslova poticanja ulaganja, stečenih na temelju odredbi članka 6. stavak 1. točka 6, Zakona, mogu to pravo koristiti do isteka prava.

Članak 54.


(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

DODACI

 

Dodatak A


3024_665_DODATAKa1.gif3024_666_DODATAKa2.gif3024_667_DODATAKa3.gif

Dodatak B


3024_668_DODATAKb1.gif3024_669_DODATAKb2.gif

Dodatak C


3024_670_DODATAKc1.gif3024_671_DODATAKc2.gif

Dodatak D


3024_672_DODATAKd1.gif3024_673_DODATAKd2.gif

Dodatak E


3133_721_DodatakEnn6112_Page_1.jpg3133_722_DodatakEnn6112_Page_2.jpg3133_723_DodatakEnn6112_Page_3.jpg

Dodatak F


3133_720_DodatakFnn6112.jpg

OBRASCI

 

Obrazac PD

 

Obrazac PD za 2013. godinu

 

Obrazac PD za 2014. godinu

Obrazac DIVIDENDE


3133_706_dividende1NN6112.gif3133_707_dividende2NN6112.gif3133_708_dividende3NN6112.gif3133_709_dividende4NN6112.gif3133_710_dividende5NN6112.gif3133_711_dividende6NN6112.gif3133_712_dividende7NN6112.gif3133_713_dividende8NN6112.gif

Obrazac KAMATE


2718_475_Obrazac-KAMATE01.gif2718_476_Obrazac-KAMATE02.gif2718_477_Obrazac-KAMATE03.gif2718_478_Obrazac-KAMATE04.gif2718_479_Obrazac-KAMATE05.gif2718_480_Obrazac-KAMATE06.gif2718_481_Obrazac-KAMATE07.gif2718_482_Obrazac-KAMATE08.gif2718_483_Obrazac-KAMATE09.gif2718_484_Obrazac-KAMATE10.gif2718_485_Obrazac-KAMATE11.gif2718_486_Obrazac-KAMATE12.gif

Obrazac LICENCE


2718_488_Obrazac-LICENCE01.gif2718_489_Obrazac-LICENCE02.gif2718_490_Obrazac-LICENCE03.gif2718_491_Obrazac-LICENCE04.gif2718_492_Obrazac-LICENCE05.gif2718_493_Obrazac-LICENCE06.gif2718_494_Obrazac-LICENCE07.gif2718_495_Obrazac-LICENCE08.gif2718_496_Obrazac-LICENCE09.gif2718_497_Obrazac-LICENCE10.gif2718_498_Obrazac-LICENCE11.gif2718_499_Obrazac-LICENCE12.gif2718_500_Obrazac-LICENCE13.gif2718_501_Obrazac-LICENCE14.gif2718_502_Obrazac-LICENCE15.gif

Obrazac OSTALI DOHODAK


2718_504_Obrazac-OSTALI-DOHODAK01.gif2718_505_Obrazac-OSTALI-DOHODAK02.gif2718_506_Obrazac-OSTALI-DOHODAK03.gif2718_507_Obrazac-OSTALI-DOHODAK04.gif2718_508_Obrazac-OSTALI-DOHODAK05.gif2718_509_Obrazac-OSTALI-DOHODAK06.gif2718_510_Obrazac-OSTALI-DOHODAK07.gif2718_511_Obrazac-OSTALI-DOHODAK08.gif2718_512_Obrazac-OSTALI-DOHODAK09.gif2718_513_Obrazac-OSTALI-DOHODAK10.gif2718_514_Obrazac-OSTALI-DOHODAK11.gif2718_515_Obrazac-OSTALI-DOHODAK12.gif2718_516_Obrazac-OSTALI-DOHODAK13.gif2718_517_Obrazac-OSTALI-DOHODAK14.gif

NAPOMENA, NN 133/07


Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 16.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se i na porezne obveznike koji podnose prijavu poreza na dobit za 2007. u 2008. godini.

NAPOMENA, NN 156/08


Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 5.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2008. godinu.

NAPOMENA, NN 146/09


Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 2.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010.

NAPOMENA, NN 123/10


Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 22.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2010. godinu.

NAPOMENA, NN 137/11


Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 5.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.

NAPOMENA, NN 61/12


Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 10.: Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------« i Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.

Članak 11.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka 9. ovoga Pravilnika, koji stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.

NAPOMENA, NN 146/12


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT

Članak 4.:Mijenja se i sastavni je dio ovog Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.

Članak 5.:Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.

NAPOMENA, NN 160/13

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

 

​Članak 11.

(1) Odredbe o olakšicama za područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i područje Grada Vukovara iz članka 42. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12) primjenjuju se za 2013. godinu pri podnošenju Prijave poreza na dobit za 2013.

(2) U Prijavi poreza na dobit – Obrascu PD za 2013. godinu upisuju se podaci prema članku 47. stavku 3. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12), osim podataka na točkama 18. i 59. Obrasca PD na koje se upisuju podaci utvrđeni člankom 7. stavcima 1. i 5. ovoga Pravilnika. Prijava poreza na dobit – Obrazac PD za 2013. godinu mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(3) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezna razdoblja od 1. siječnja 2014. godine.

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« i primjenjuje se pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2013. godinu, osim članaka 5. i 6. i članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika koji se primjenjuju pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2014. godinu.

NAPOMENA, NN 12/14

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

 

​Članak 4.

Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezna razdoblja od 1. siječnja 2014. godine.

Članak 5.

(1) Porezni obveznici kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske godine, a koje počinje tijekom 2013. godine i završava tijekom 2014. godine, prijavu poreza na dobit za to razdoblje podnose na obrascu Prijava poreza na dobit – Obrazac PD za 2013. godinu, propisanom člankom 11. stavkom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 160/13).

(2) Porezni obveznici kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske godine, a započelo je tijekom 2013. godine i završava tijekom 2014. godine, u prijavi poreza na dobit za to razdoblje iskazuju poreznu olakšicu iz članka 42. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12) na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama do 31. prosinca 2013. godine, i tom iznosu pribrajaju poreznu olakšicu za potpomognuta područja iz članka 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 160/13) na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama od 1. siječnja 2014. do kraja toga poreznog razdoblja.

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.