PRAVILNIK
O POREZU NA DOBIT
(Redakcijski pročišćeni tekst,
'Narodne novine' br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12,
146/12, 160/13, 12/14)
Na snazi i primjenjuje se od 8.
veljače 2014.
I. OPĆA ODREDBA
Članak
1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje provedba Zakona o porezu na dobit
(dalje u tekstu: Zakon).
II. POREZNI OBVEZNIK
1. Porezni obveznik pravna osoba
Članak
2.
(1)
Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i
druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije
navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li
djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin
pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba
utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o
djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s
ostvarenim rezultatom.
(2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica iz članka 4. Zakona kojoj je
mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.
2. Porezni obveznik fizička osoba
Članak
3.
(1)
Fizička osoba iz članka 2. stavak 3. Zakona koja želi plaćati porez na dobit
umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi
Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(2) Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2.
stavak 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do
kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta, a najkasnije
petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Na
isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.
(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka, uz obrtnike,
spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih
djelatnosti, osim djelatnosti iz članka 18. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu
na dohodak.
(4) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka
donosi nadležna ispostava Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog
zakona.
2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznog obveznika fizičke
osobe
Članak
4.
(1)
Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4. Zakona smatraju se i fizičke osobe
koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba supoduzetnika.
(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dužan je
postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.
2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni
metode oporezivanja
Članak
5.
(1)
Vrijednost dugotrajne imovine iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona utvrđuje
se na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31.
prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja.
(2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe iz članka 2. stavak 4. točka
3. Zakona, utvrđuje se u visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u
korisnom vijeku trajanja otpisivana primjenom linearne metode i primjenom
propisanih osnovnih amortizacijskih stopa, bez propisima dopuštenih povećanih
stopa.
(3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj metodi i porezno priznatim ili
nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama, tada se vrijednost dugotrajne
imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa
i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz korisni vijek trajanja na
trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se primjenjivale niže
amortizacijske stope.
4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni
na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje
se porez na dodanu vrijednost.
3. Ostali porezni obveznici
Članak
6.
(1)
Ako osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona obavljaju gospodarstvenu
djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih
povlastica na tržištu, Porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na
prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem
utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
(2) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka donosi
nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe.
(3) U procjeni gospodarstvene djelatnosti treba utvrditi obavlja li se
gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili
drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o
osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi financiranja
svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu,
smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost
obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.
4. Poslovne jedinice
Članak
7.
(1)
Razdobljem od tri mjeseca zaredom iz članka 4. stavak 4. Zakona, smatra se
kontinuirano razdoblje u kojemu jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi
do tjedan (sedam) dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet
od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta (posla),
neovisno o broju osoba koje rade na projektu (poslu).
(2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet iz stavka 1. ovoga članka na
jednom i s njim povezanom projektu, te stekne status poslovne jedinice, a
usporedo radi na drugim nepovezanim projektima (poslovima), ali kraće razdoblje
od propisanog u stavku 1. ovoga članka, poslovna jedinica je obveznik poreza na
dobit i za sve druge projekte.
(3) Ne smatra se poslovnom jedinicom iz stavka 1. ovoga članka obavljanje
poslova osoba izaslanih u tuzemstvo, koji su obveznici poreza na dohodak iz
članka 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.
(4) Poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna je prijaviti se kao
obveznik poreza na dobit, radi dobivanja poreznog broja, u nadležnu ispostavu
Porezna uprave na početku obavljanja djelatnosti ako očekuje ispunjenje
propisanih uvjeta, a najkasnije zadnji tjedan u kojemu su ispunjeni uvjeti za
status poslovne jedinice.
Članak
8.
Brisan.
III. POREZNA OSNOVICA
1. Prihodi
Članak
9.
(1)
Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno
članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi
za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva
ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje
kapitala do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna
povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S
revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za
vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.
(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne
smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga
Pravilnika.
(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju se i dobici od
otuđenja dionica i udjela u kapitalu.
(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi
došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva
u koje se ulaže.
(5) Ukidanje revalorizacijske
pričuve radi pokrića gubitka u stečajnom postupku koji se zaključuje
prihvaćanjem stečajnog plana ne predstavlja prihod niti se njime povećava
porezna osnovica.
2. Ulaganje člana društva i dioničara
Članak
10.
(1)
Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog
obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u
novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a
koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati
društveni ugovor ili druga pisana isprava.
(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje
temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva.
Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova
ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu
posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom
podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog)
vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno
odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona.
(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne
imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom
tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla
postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se
cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu
vrijednost procijeniti.
(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine
procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku
ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu
bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi
proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi,
usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.
(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti
ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili
sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni
treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu
smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.
(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može
pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko,
mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s
tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u
obzir.
(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan,
procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je
utvrdio.
(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina
dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u
najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.
3. Rashodi
Članak
11.
(1)
Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno
članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u
obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za
posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.
(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i
raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to
područje.
(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne
osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubitka, jedan put kod ulagača a
drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se.
(4) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i rashodi utvrđeni na način i pod
uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 5. Zakona, te propisima o porezu na
dohodak.
IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE
1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
Članak
12.
Porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod
kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela
u kapitalu kod poduzetnika.
1.a Porezna olakšica za reinvestiranu dobit
Članak
12.a
(1) Pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit prema članku 6.
stavku 1. točki 6. i stavku 5. Zakona mogu ostvariti porezni obveznici koji su
u poreznom razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja prema članku 5.
stavku 1. Zakona pod uvjetima:
1. da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava
poreza na dobit uporabljena za povećanje temeljnog kapitala i
2. da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima, upisano povećanje
temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti i
3. da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom
sektoru.
(2) Porezni obveznik koji iskazuje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu
dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit ili najkasnije u roku od 6 mjeseci
od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, dokaz da je u sudskom
registru upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti.
(3) Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz iz stavka 2. ovoga članka obvezan je
izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao
umanjenje porezne osnovice.
(4) Pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit,
porezni obveznik, uz dokaz i u roku iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja odluku
o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava
poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja
kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja
temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti.
(5) U slučaju kada je umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit
iskazano u iznosu ostvarene dobiti poreznog razdoblja utvrđene prema stavku 1.
ovoga članka, pri čemu porezna obveza nastaje isključivo na temelju propisanih
uvećanja porezne osnovice, tada dokaz iz stavka 2. ovoga članka može biti
utvrđen u iznosu reinvestirane dobiti umanjene za poreznu obvezu.
(6) U smislu članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona, bankarski odnosno financijski
nebankarski sektor obuhvaća porezne obveznike koji su osnovani u skladu s
posebnim propisima i koji su od nadležnih tijela dobili odobrenje za pružanje
bankovnih i/ili financijskih usluga, kao što su: kreditne institucije,
financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva za
osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i
institucije za elektronički novac.
(7) Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati ako
porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan
reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje
temeljnog kapitala izvrši radi povećanja drugih stavki kapitala i rezervi koje
u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti.
(8) Odredbe stavka 7. ovoga članka primijenit će se ako nak-nadno dođe do
smanjenja temeljnog kapitala i u slučaju nastanka promjena iz članka 18. i 19.
Zakona i/ili u slučaju promjene strukture vlasništva. Porezni obveznik koji je
izvršio reinvestiranje i njegov pravni slijednik, obvezni su Poreznoj upravi
dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog kapitala i to najkasnije do
podnošenja prijave poreza na dobit za porezno razdoblje u kojem je izvršeno
smanjenje temeljnog kapitala.
2. Nerealizirani dobici
Članak
13.
(1)
Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona
smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani
dobici.
(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena
vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja,
odnosno revaloriziranog troška stjecanja.
(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s
njima postupa kao da su realizirani.
(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.
3. Državne potpore u obliku poreznih olakšica
Članak
14.
4. Troškovi istraživanja i razvoja
Članak
15.
4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem
Članak
16.
Brisan.
4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja
Članak
17.
Brisan.
4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja
Članak
18.
Brisan.
5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika
Članak
19.
Brisan.
6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja
Članak
20.
V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE
1. Nerealizirani gubici
Članak
21.
(1)
Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona,
smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.
(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje
vrijednosti ispod troška stjecanja.
(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.
2. Troškovi amortizacije
Članak
22.
(12) Ako porezni obveznik u
poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine, navedene
u članku 12. Zakona i ovom članku, u porezno priznate rashode uključuje se
iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz članka
12. stavka 5. Zakona. Razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem
dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih
stopa iskazuje se kao povećanje porezne osnovice u Obrascu PD.
(13) Porezni obveznik iz stavka 12. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit
dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije
dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom
te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne
imovine.
3. Troškovi reprezentacije
Članak
23.
(1)
Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s
kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost
smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno
članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili
njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna
obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.
4. Troškovi promidžbe
Članak
24.
(1)
Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava porezna osnovica u smislu članka 7.
stavak 6. Zakona, smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog
priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima,
sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju
nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga
poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.
(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod
s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.
5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz
Članak
25.
(1)
U troškove iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna
osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine
(sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila, te
naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri
registraciji sredstva za osobni prijevoz.
(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se
osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u
obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe,
djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi,
djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih
instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za
osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.
(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi
prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu
članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.
6. Manjkovi na imovini
Članak
26.
Članak
26.a
(1) Porezni obveznik obvezan je sukladno članku 7. Zakona voditi evidenciju o
troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate
dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke:
nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su
podmireni takvi troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova.
(2) Povezanim osobama iz članka 7. Zakona smatraju se rodbinski ili blisko
povezane osobe.
7. Troškovi prisilne naplate
Članak
27.
8. Troškovi kazni
Članak
28.
9. Zatezne kamate između povezanih osoba
Članak
29.
10. Darovanja (donacije) i sponzorstva
Članak
30.
(1)
Porezna osnovica povećava se za darovanja iznad svote propisane člankom 7.
stavak 7. Zakona. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja
posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i
suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni
primatelji darovanja.
(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je
zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili
darovatelja.
(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju
u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za propisane namjene i u
propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode
Članak
31.
12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva
Članak
32.
13. Usklađenje i otpis potraživanja
Članak
33.
(1)
Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za
isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona, priznaju
se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička
osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi
prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka
donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski
utvrđenom postupku mirenja.
(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti
većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.
(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom
razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili
povezana osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.
(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji
nije fizička ili povezana osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo
potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne
glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju
više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku,
porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.
(5) Kreditna institucija donosi
odnosno usvaja kriterije i postupke za primjenu članka 9. stavaka 5., 6. i 7.
Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi
restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana, a prema kojima se provode:
1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi
ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga
što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita
ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom
nekretninom korisnika kredita,
2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih
korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,
3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što
obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih
projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.
(6) Kreditna institucija koja je u skladu s usvojenim kriterijima i postupcima
izvršila otpis potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, dužna
je, ovisno o utvrđenim ciljevima otpisa (gospodarsko socijalnim i drugim
ciljevima u skladu s Zakonom) osigurati podatke bitne za donošenje odluke o
otpisu i za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje, a osobito:
1. sadržaj kreditnog spisa sastavljenog u skladu s posebnim propisima,
2. iznos dospjelih i iznos nedospjelih obveza korisnika kredita prema kreditnoj
instituciji, iznos ukupnih dospjelih i nedospjelih obveza korisnika kredita na
dan otpisa (bilanca) ili evidenciju tražbina i obveza na dan otpisa, u slučaju
da navedeni podaci nisu sastavni dio kreditnog spisa,
3. kriterije, politike i procedure kreditne institucije koje su prema pravilima
o upravljanu kreditnim rizikom vrijedila u trenutku odobrenja kredita
(plasmana) i na dan izvršenoga otpisa,
4. podatke o povezanim osobama s kreditnom institucijom i
5. druge podatke potrebne za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje.
(7) Kreditna institucija obvezna je podatke iz stavka 6. ovoga članka osigurati
po svakoj pojedinoj osobi, odnosno korisniku kredita.
(8) Kreditna institucija koja je izvršila otpise potraživanja u skladu s
člankom 9. stavcima 5., 6. i 7. Zakona, uz prijavu poreza na dobit koja se
podnosi za porezno razdoblje u kojemu je izvršen otpis, dostavlja podatak o
ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i
ukupnom iznosu tih otpisa prema navedenim stavcima.
14. Vrijednosno usklađenje zaliha
Članak
34.
15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine
Članak
35.
(1)
Nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine
isključuju se iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka
2. i članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavak
3. ovoga Pravilnika.
(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje
financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po
svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje
povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.
16. Predujam dobiti
Članak
35.a
(1) U slučaju nastanka razlike na potraživanjima za predujmljenu dobit iz
članka 10.a Zakona, ista se, za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama
preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja. Nastala razlika se smatra
primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.
(2) Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik
treba postupati sukladno posebnim propisima kojima se propisuje mogućnost
isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri,
odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg pokazuje privremeni
račun dobiti i gubitka.
(3) Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove dobiti, isti je obvezan voditi
evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće
podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaćen predujam; nadnevak
i iznos isplaćenog predujma; iznos obračunatog poreza na dohodak pri isplati
predujma dobiti prema propisima o porezu na dohodak; za svaku osobu kojoj je
isplaćen predujam dobiti iznos ostvarenog udjela u dobiti poreznog razdoblja;
iznos obračunatog poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, sukladno
propisima o porezu na dohodak, u slučaju nastanka razlike iz stavka 1. ovoga
članka. Evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz
prijavu poreza na dobit.
17. Rezerviranja
Članak
36.
18. Kamate između povezanih osoba
Članak
37.
19. Prijenos poreznog gubitka
Članak
38.
(1)
Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak 2. Zakona, može se
prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak
utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, neiskorišteno
pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.
(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog
razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o
kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog
prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.
(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni
porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest
mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.
(4) Sukladno članku 17. stavku 7. Zakona pravo na prijenos poreznog gubitka
prestaje poreznom obvezniku kojemu se struktura vlasništva tijekom poreznog
razdoblja promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku
poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već dva porezna razdoblja prije
promjene vlasništva ne obavlja djelatnost ili ako tijekom dva porezna razdoblja
nakon promjene vlasništva bitno promijeni djelatnost.
(5) Bitnom promjenom djelatnosti iz članka 17. stavka 5. točke 2. Zakona smatra
se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, i to promjena
odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Bitna promjena djelatnosti
može nastati i neovisno o promjenama djelatnosti prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti.
(6) Očuvanjem radnih mjesta iz članka 17. stavka 8. Zakona smatra se osobito:
1. očuvanje postojećih radnih mjesta u cijelosti, kao i očuvanje najvećeg
mogućeg broja radnih mjesta u opravdanim slučajevima,
2. očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom odnosno prekvalifikacijom postojećih
zaposlenika odnosno novih zaposlenika.
(7) O očuvanju radnih mjesta iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik mora
raspolagati vjerodostojnim ispravama i dokumentacijom.
(8) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona smatraju se postupci
koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno povećanje prihoda kroz
oživljavanje djelatnosti radi nastavka poslovanja uz očuvanje radnih mjesta. O
sanaciji poslovanja porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama
i poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno razvidno provođenje postupaka
sanacije.
(9) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona i stavka 8. ovoga
članka smatra se i ostvarivanje prava na državnu potporu za sanaciju i
restrukturiranje sukladno posebnim propisima.
20. Revalorizacijske pričuve
Članak
39.
(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira
u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu
osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak
amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri
prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane
revalorizacijske pričuve.
(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana
početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u
kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog
revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu
osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje
je revalorizacijska pričuva oblikovana.
21. Transferne cijene
Članak
40.
(1)
Metode navedene u članku 13. stavku 3. Zakona pod točkama: a), b) i c) su
klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode
transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena
potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom
odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda,
primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom
analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane
metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija,
uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi
eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.
(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li
uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s
načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije,
kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku
metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj
metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu
usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje
transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena,
s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom
slučaju.
(3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku 13. Zakona i stavku 1. i 2.
ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu
nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće:
1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i
analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za
grupu i specifične informacije za poreznog obveznika;
2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize
provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge
zašto je baš ta metoda odabrana;
3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i
izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu
usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);
4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene
izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se
uspoređuje;
5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju
se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog
materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;
6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način
podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.
22. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez
na dobit
Članak
41.
(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je
na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti
početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o
računovodstvu.
(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na
dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene
pozicije iz početne bilance:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne
imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
– obveze prema dobavljačima za robu i usluge
– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
– obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i
poreze i doprinose na plaću i iz plaće)
– pasivna vremenska razgraničenja
– dugoročna rezerviranja
– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz
prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
VI. SPAJANJE, PODJELA, DJELOMIČNA PODJELA, PRIJENOS IMOVINE
I ZAMJENA DIONICA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EU PREMA
DIREKTIVAMA 90/434/EEZ I 2005/19/EZ
1. Opće odredbe
Članak
41.a
(1) Prijenosom imovine iz članka 20.a točke 5. Zakona smatra se poslovna
aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, prenosi, sve ili jednu ili više
gospodarstvenih cjelina, u drugo već osnovano društvo ili u društvo koje osniva
u zamjenu za prijenos vrijednosnih papira koji predstavljaju kapital društva
preuzimatelja. Postupkom prijenosa imovine društvo preuzimatelj djelomično
postaje podružnica prenesenog društva.
(2) Prenesenim društvom iz članka 20.a točke 7. Zakona smatra se i društvo koje
prenosi sve gospodarske cjeline.
(3) Društvom preuzimateljem iz članka 20.a točke 8. Zakona smatra se i društvo
koje prima sve gospodarske cjeline prenesenog društva.
(4) Gospodarskom cjelinom iz članka 20.a točke 11. Zakona smatra se i sva
imovina i obveze dijela društva koje u poslovno organizacijskom smislu
predstavlja neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno
samostalno poslovanje vlastitom imovinom.
(5) Prema članku 20.b stavku 2. Zakona, iznos koji predstavlja skrivene pričuve
iznimno se može izračunati na temelju vrijednosti na dan transakcije ili na
unaprijed utvrđeni dan u svrhu oporezivanja, ako se radi o transakcijama između
društava drugih država članica EU, koje nisu Republika Hrvatska, odnosno u
slučaju primjene retroaktivnih dogovora, ugovora ili pravnih normi uređenim
poreznim propisima tih država članica EU.
2. Prijenos imovine
Članak
41.b
(1) U smislu članka 20.d stavka 1. Zakona, poslovna jedinica društva
preuzimatelja može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo te
prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima koji bi
vrijedili za preneseno društvo, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj
cjelini.
(2) U smislu članka 20.d stavka 2. Zakona, poslovna jedinica društva
preuzimatelja može preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi
vrijedili za preneseno društvo, da je postupak izvršen između društava iz
Republike Hrvatske i ako se mogu pripisati prenesenoj gospodarskoj cjelini.
Članak
41.c
(1) U slučajevima kada tuzemno preneseno društvo prenosi dio ili cijelu
gospodarstvenu cjelinu na društvo preuzimatelja rezidenta države članice EU
odnosno sa sjedištem u državi članici EU u skladu s odredbama Zakona, u zamjenu
za dionice društva preuzimatelja, sukladno članku 20.e stavku 1. Zakona, ne
oporezuju se kapitalni dobici koji se izračunavaju kao razlika između fer
vrijednosti prenesene imovine i obveza i njihove vrijednosti u svrhu
oporezivanja, pod uvjetom da su imovina i obveze stvarno povezani sa stalnom
poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju
dobiti ili gubitaka koji se obračunavaju u porezne svrhe.
(2) U slučajevima kada preneseno društvo rezident države članice EU odnosno sa
sjedište u državi članicu EU u skladu s odredbama Zakona, a koje u tuzemstvu
obavlja djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio ili cijelu
gospodarstvenu cjelinu, uključujući i tu poslovnu jedinicu, na društvo
preuzimatelja u drugoj državi članici u zamjenu za dionice prenesenog društva,
ne oporezuju se kapitalni dobici koji se obračunavaju kao razlika koja nastaje
između fer vrijednosti imovine i obveza poslovne jedinice i njihove vrijednosti
u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da društvo preuzimatelj nastavi obavljati
djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.
Članak
41.d
Odredba članka 20.g stavka 1. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da su prenesena
imovina i obveze stvarno povezani s poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja
i sudjeluju u stvaranju dobiti ili gubitka koji se obračunavaju u porezne
svrhe.
Članak
41.e
(1) Pod vrijednosnim papirima iz članka 20.h stavka 5. Zakona smatraju se
vrijednosni papiri koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja.
(2) Član društva, u smislu članka 20.h stavka 7. Zakona, neće primljenim
vrijednosnim papirima društva preuzimatelja pripisati vrijednost koja je u
svrhu oporezivanja veća od vrijednosti koju su vrijednosni papiri prenesenog
društva imali u trenutku spajanja, podjele ili djelomične podjele.
3. Prijenos poslovne jedinice
Članak
41.f
Kod spajanja, podjele, djelomične podjele ili prijenosa imovine između društava
iz članka 20.a Zakona koja nisu rezidenti Republike Hrvatske, ali koja imaju
poslovne jedinice na području Republike Hrvatske, država članica društva
preuzimatelja i Republika Hrvatska na takav prijenos primijenit će glede
oporezivanja odredbe članaka 20.a – 20.o Zakona. Istovjetno se primjenjuje kada
se stalna poslovna jedinica nalazi u istoj državi članici u kojoj je društvo
preuzimatelj.
4. Prijava postupaka
Članak
41.g
Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti postupak spajanja,
podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica.
4.1. Prijava postupka prijenosa imovine
Članak
41.h
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku prijenosa
imovine smatra se preneseno društvo ili društvo preuzimatelj, koje je rezident
Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su oba društva rezidenti Republike
Hrvatske ili društvo stjecatelj ako niti jedno društvo nije rezident Republike
Hrvatske.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi
dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:
1. dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo stjecatelj smatraju
rezidentima države članice EU, koja nije Republika Hrvatska, prema članku 20.f
stavku 2. Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike
Hrvatske,
2. opis imovine koja se prenosi, zadnju bilancu stanja prenesenog društva s
iskazanim podacima o sredstvima i obvezama koje pripadaju prenesenoj
gospodarskoj cjelini ili cjelinama, te navođenjem postupaka koji dokazuju da u
poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili cjeline
predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno
samostalno poslovanje vlastitom imovinom,
3. iznose pričuva i rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo u zadnjoj
bilanci stanja i koji se pripisuju prenesenoj ili prenesenim gospodarskim
cjelinama,
4. iznose prenesenih poreznih gubitaka prenesenog društva koji se pripisuju
prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama te porezna oslobođenja u svezi s
njima koji bi vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen,
5. izjavu društva stjecatelja da će nakon prijenosa prenesena sredstva, obveze,
rezerviranja, pričuve i gubici pripadati poslovnoj jedinici društva stjecatelja
u Republici Hrvatskoj ili društvu stjecatelju koje je rezident Republike
Hrvatske, a ne njezinoj poslovnoj jedinici izvan Republike Hrvatske,
6. tržišnu cijenu vrijednosnih papira društva stjecatelja na dan prije
predviđene transakcije,
7. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za
provođenje transakcije,
8. izračun procijenjenih iznosa poreznih, poslovnih i financijskih posljedica
transakcije,
9. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave postupka ne raspolaže s potrebnim
ispravama iz stavka 2. ovoga članka, može je priložiti naknadno ako o istome
pisanim putem izvijesti Poreznu upravu. U tom slučaju, porezni obveznik je
obvezan dostaviti vjerodostojne isprave čim s njima raspolaže.
(4) Porezna uprava može u roku od 90 dana izdati rješenje o odbijanju povlastica
prema člancima 20.c – 20.f Zakona.
(5) Ako Porezna uprava ne izda rješenje iz stavka 4. ovoga članka, moguća je
obnova postupka.
(6) Porezna uprava izdat će rješenje o odbijanju povlastica prema člancima 20.c
– 20.f Zakona, ako nisu ispunjeni Zakonom propisani uvjeti, ili ako utvrdi da
je bila osnovna namjera ili jedna od glavnih namjera transakcije manje plaćanje
poreza odnosno izbjegavanje plaćanja poreza osobito kada za transakciju nema
utemeljenih poslovnih razloga kao što su reorganizacija ili racionalizacija
poslovanja prenesenog odnosno društva preuzimatelja ili drugi utemeljeni
poslovni ili financijski razlozi.
(7) Preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj koje je sukladno stavku 1.
ovoga članka određeno za izvrši prijavu postupka mora Poreznoj upravi priložiti
vjerodostojne isprave koje dokazuju ispunjenje uvjeta, vrednovanje i
preuzimanje prava i obveza prema člancima 20.c – 20.f Zakona, s kojima
raspolaže preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj, koje nije rezident
ili nerezident prema Zakonu i nije ustanovljeno u Republici Hrvatskoj.
(8) Ako nakon izvršene transakcije (postupka) nastanu bilo kakve izmjene u
svezi s transakcijom, preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj obvezno je
o nastalim izmjenama odmah pisano izvijestiti Poreznu upravu.
4.2. Prijava postupka zamjene dionica i udjela
Članak
41.i
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku zamjene
dionica i udjela smatra se za članove preuzetog društva preuzeto društvo prije
predviđenog nadnevka transakcije iz članka 20.l Zakona.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi
dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:
1. navode preuzetog društva i svih članova preuzetog društva i društva
stjecatelja,
2. dokaze o rezidentnosti preuzetog društva i društva stjecatelja, dokaze o
rezidentnosti članova preuzetog društva i društva stjecatelja koji zamjenjuju
dionice i udjele te dokaze o vlasništvu vrijednosnih papira članova društva
koji nisu rezidenti Republike Hrvatske u skladu s člankom 20. m Zakona,
3. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira preuzetog društva i
društva stjecatelja na dan prije transakcije,
4. procijenjene iznose plaćanja u novcu koje će biti obavljeno pojedinim članovima
društva umjesto izdavanja ili prijenosa vrijednosnih papira,
5. vjerodostojne isprave koje je potrebno priložiti zajedno s prijedlogom za
upis transakcije u sudski registar sukladno posebnom propisu koji uređuje
trgovačka društva odnosno registar države članice EU,
6. izjavu o predviđenom udjelu društva stjecatelja u preuzetom društvu nakon
zamjene dionica i udjela,
7. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Pri provođenju postupka zamjene dionica i udjela primjenjuju se odredbe
članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.
(4) Preuzeto društvo i društvo stjecatelj obvezni su Poreznoj upravi
dostavljati obavijesti o trajanju preuzimanja i nadnevku izvršenja preuzimanja
te burzi preko koje je preuzimanje izvršeno.
4.3. Prijava postupka spajanja i podjele
Članak
41.j
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku spajanja i
podjele smatra se preneseno društvo ili društvo preuzimatelj, koje je rezident
Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su oba društva rezidenti Republike
Hrvatske ili društvo preuzimatelj ako niti jedno društvo nije rezident
Republike Hrvatske, pred predviđenim nadnevkom spajanja ili podjele.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi
dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:
1. navode društava koja se spajaju ili dijele,
2. dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj smatraju
rezidentima države članice EU, koja nije Republika Hrvatska, prema članku 20.j
Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,
3. dokaze o rezidentnosti članova prenesenog društva koji će u postupku
spajanja ili podjele zamijeniti vrijednosne papire u prenesenom društvu za
vrijednosne papire u društvu stjecatelju i dokaze o vlasništvu vrijednosnih
papira u skladu s člankom 20. h stavkom 6. Zakona,
4. bilancu stanja prenesenog društva odnosno prenesenih društava ako ih je više
na obračunski dan spajanja ili podjele, opis imovine (gospodarske cjeline) koja
se prenosi te navođenjem postupaka koji dokazuju da u poslovnom i
organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni
poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje
vlastitom imovinom,
5. iznose pričuva i rezerviranja u bilanci stanja na obračunski dan spajanja
ili podjele, iznose poreznih gubitaka prenesenog društva, porezna oslobođenja u
svezi s njima, koji bi vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio
izvršen, navode udjela ako ih društvo preuzimatelj ima u prenesenom društvu,
6. izjavu društva preuzimatelja da po spajanju ili podjeli prenesena sredstva,
obveze, rezerviranja, pričuve i porezni gubici neće pripasti poslovnoj jedinici
društva preuzimatelja izvan Republike Hrvatske odnosno da će po spajanju ili
podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripasti
poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u Republici Hrvatskoj,
7. procijenjene iznose plaćanja u novcu koji će biti obavljen pojedinim
članovima društva na dan prije transakcije,
8. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira društva
preuzimatelja na dan prije transakcije,
9. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za
provođenje transakcije (postupka),
10. izračun procijenjenih iznosa poreznih, poslovnih i financijskih posljedica
transakcije,
11. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Pri provođenju postupka spajanja i podjele primjenjuju se odredbe članka 40.h
stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.
5. Prijenos sjedišta Europskog društva (SE) ili Europske
zadruge (SCE)
Članak
41.k
(1) Kod prijenosa sjedišta SE ili SCE društva iz Republike Hrvatske u drugu državu
članicu EU, takav prijenos sjedišta, u skladu s člankom 20.n Zakona, ne dovodi
do oporezivanja kapitalnih dobitaka obračunanih u skladu s člankom 20.e Zakona
ostvarenih od imovine i obveza SE ili SCE društva koja ostaju povezana sa
stalnom poslovnom jedinicom tog SE ili SCE društva u Republici Hrvatskoj.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se isključivo onda kada SE ili SCE
izračuna novu amortizaciju i dobit ili gubitke u pogledu imovine i obveza koje
ostaju stvarno povezane s tom stalnom poslovnom jedinicom kao da sjedište nije
preneseno ili SE ili SCE na taj način nije prestao biti porezni rezident.
(3) Kada u skladu s pravom države članice (Republike Hrvatske) iz koje je
sjedište preneseno, SE ili SCE ima pravo na novu amortizaciju i dobit ili
gubitke u vezi s imovinom i obvezama koje ostaju u odnosnoj državi članici
(Republici Hrvatskoj), a koje se izračunavaju na način drugačiji od onoga iz
stavka 2. ovoga članka, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na imovinu i
obveze u pogledu kojih je ta mogućnost iskorištena.
(4) Kada su rezerviranja i pričuve koje je SE ili SCE proveo na odgovarajući
način prije prijenosa sjedišta, djelomice ili u cijelosti izuzeta od
oporezivanja i iste ne potječu od stalnih poslovnih jedinica iz inozemstva, takva
rezerviranja i pričuve stalna poslovna jedinica SE-a ili SCE-a koja se nalazi
na području države članice iz koje je sjedište preneseno može prenijeti uz isto
izuzeće od oporezivanja.
(5) Kada društvo koje prenosi sjedište unutar područja države članice ima pravo
na prijenos porezno neiskorištenih gubitaka, odnosna država članica dopušta
stalnoj poslovnoj jedinici SE-a ili SCE-a koje prenosi sjedište, a koja se
nalazi na području te države članice, da preuzme porezno neiskorištene gubitke
SE-a i SCE-a pod uvjetom da je takav prijenos gubitaka u usporedivim
okolnostima dostupan društvu koje je zadržalo sjedište u toj državi članici ili
je nastavilo biti porezni rezident te države članice.
6. Popis društava za koji se primjenjuje zajednički sustav
oporezivanja koji vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos
imovine i zamjenu dionica
Članak
41.l
(1) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke 1. podtočke 1.1. Zakona
smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku A koji
je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke 1. podtočke 1.3. Zakona
smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka B, koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
VII. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA
1. Porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima
Članak
42.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju
djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih
u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema
posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara mogu ostvariti pravo na
korištenje porezne olakšice na način i pod uvjetima propisanim člankom 28.a
Zakona i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim
zonama
Članak
43.
(1)
Porezni obveznik korisnik slobodnih zona može ostvariti pravo na korištenje
poreznih oslobođenja i olakšica u visini, na način i pod uvjetima propisanim
posebnim propisima koji uređuju obavljanje gospodarske djelatnosti u slobodnim
zonama i ostvarivanje poreznih povlastica koje se odnose na korisnike slobodnih
zona.
(2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica iz stavka 1. ovoga
članka, ostvaruje korisnik slobodnih zona koji je stekao status nositelja
porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno status
nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone sukladno posebnim
propisima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Porezna oslobođenja i olakšice za poslovanje u zoni utvrđuje se za dio
dobiti koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost
isključivo u zoni.
(4) Korisnik slobodnih zona koji ostvaruje pravo na korištenje poreznih
oslobođenja i olakšica sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezan je uz
prijavu poreza na dobit priložiti i presliku potvrde o statusu nositelja
porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno
presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne
zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone
sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Odredbe članka 43.a ovoga Pravilnika primjenjuju se na poreznog obveznika
korisnika slobodnih zona koji, prema posebnim propisima iz stavka 1. ovoga
članka, vrši početno ulaganje na koje se primjenjuju poticajne mjere iz
posebnih propisa o poticanju ulaganja.
3. Porezne olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i
unapređenju investicijskog okruženja
Članak
43.a.
(1)
Porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod
uvjetima propisanim Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja. Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, uz prijavu poreza
na dobit dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera i
godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju
poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta
povezanih s tom investicijom.
(2) Porezni obveznik, sukladno članku 27. Zakona o poticanju investicija i
unapređenju investicijskog okruženja, može umanjiti obvezu poreza na dobit u
visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju ulaganja
(»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) i/ili Zakonom o poticanju ulaganja
(»Narodne novine« broj 73/00). Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu
temeljem izvršenih ulaganja, uz prijavu poreza na dobit, dostavlja i presliku
potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera, te godišnje pisano izvješće o
izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog
ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.
4. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica
i oslobođenja
Članak
44.
(1)
Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenje iz članaka 42., 43. i
43.a ovoga Pravilnika, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno
praćenje poslovnih događaja na način propisan posebnim propisima, Zakonom i
ovim Pravilnikom.
(2) Ako porezni obveznici iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika u prijavi
poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i
posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju
pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu.
(3) Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje iz članka 42. i 43. ovoga
Pravilnika nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na
području za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li
djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno
praćenje o ostvarenoj dobiti.
(4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti iz članka 42. i 43. ovoga
Pravilnika obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja djelatnosti koje
podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu,
tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva
svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje
Opći porezni zakon.
(5) Ako porezni obveznik iz članka 42. ovoga Pravilnika ima prebivalište ili
sjedište na potpomognutim područjima, a obavlja prijevozničku, graditeljsku,
uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga
područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer
takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom.
Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, u
smislu odredbe stavka 4. ovoga članka, izvan potpomognutih područja, tada za
istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.
5. Kumuliranje olakšica
Članak
45.
VIII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA
1. Porezna prijava
Članak
46.
(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu
podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na
dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i
Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja,
izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave, ako
je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi,
te pregled prenesenog gubitka po godinama, i ostale isprave propisane ovim
Pravilnikom i posebnim propisima.
(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi
Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit. Porezni obveznik koji
je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike
obvezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem sukladno članku 35.
stavku 3. Zakona u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim
propisima, te tehničkim i ostalim uputama.
(4)
Ako su osobe iz članka 2. stavak 6. Zakona obveznici poreza na dobit za
cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose Prijavu poreza na
dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz Prijavu poreza na
dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa
Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica.
Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio djelatnosti, uz navedena
izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po posebnim propisima za
neprofitne organizacije.
(5) Bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim
rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba
sukladno posebnim propisima, smatraju se dostavljenima uz prijavu poreza na
dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. ovoga članka.
Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz
prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj
agenciji.
1. 2. Sadržaj porezne prijave
Članak
47.
(1) Prijava poreza na dobit podnosi
se na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i
prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, broj računa, djelatnost,
broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba
odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog
obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje,
nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu
primila.
(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i
gubitka po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz
Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
porezna prijava.
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz
Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
porezna prijava.
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri
čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je
redni broj 2 veći od rednog broja 1.
5. Amortizacija. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku
13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u
članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom
broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine
iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih pripadajućih
troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova
za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku 12.
stavcima 17., 18. i 19. Zakona.
6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7.
stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga
Pravilnika.
7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz
propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i članku 25. ovoga Pravilnika.
8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom
Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke
komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost,
po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak sukladno
članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26.
Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđenih manjkova na imovini iznad visine utvrđene
navedenim odlukama, a za koje se uvećava porezna
osnovica sukladno navedenim člancima.
9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim
porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak,
prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji
su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te
izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba
koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća
porez na dobit, te s njima povezanim osobama sukladno
članku 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
takvih rashoda utvrđenih u postupku nadzora za koje se
povećava porezna osnovica.
10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja
propisani u članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika.
11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u
članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 28. ovoga Pravilnika.
12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u
članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 29. ovoga Pravilnika.
13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u
članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona.
14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku
7. stavku 1. točki 10. Zakona. Na ovome rednom broju
upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
30. ovoga Pravilnika.
15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu
porezno priznati rashod prema odredbama članka 8.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.
16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju
iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate
prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga
Pravilnika.
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak
1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga
Pravilnika.
18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci
5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i
12.
ovoga Pravilnika.
19. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz
promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema
članku 16. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga
Pravilnika.
20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja
koja nije porezno priznati rashod prema odredbama
članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga
Pravilnika.
21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno
priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i
članka 34. ovoga Pravilnika
22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja
nije porezno priznata prema odredbama članka 10.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika.
23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje
prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 36. ovoga Pravilnika.
24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode
koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema
članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 31. Pravilnika.
25. Povećanje dobiti za ostale prihode i druga povećanja
porezne osnovice. Na ovome rednom broju iskazuju se
povećanja dobiti ili smanjenje gubitka za prihode koji
nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se
u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i
povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za
koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17.
stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za
koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17.
stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje
se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen
člankom 6. stavkom 7. Zakona i člankom 12.a stavcima 7.
i 8. ovoga Pravilnika, u slučaju kada nije izvršen
ispravak prijave poreza na dobit prema članku 12.a
stavku 3. ovoga Pravilnika ili prema članku 66. Općeg
poreznog zakona.
26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na
ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog
broja 5 do rednog broja 25.
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6.
stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju
upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
12. ovoga Pravilnika.
28. Reinvestirana dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6.
Zakona. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti
poreznog razdoblja, koja je uporabljena za povećanje
temeljnog kapitala na način propisan člankom 12.a ovoga
Pravilnika.
29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema
članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja
nisu bila porezno priznati rashod.
30. Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku
6. stavku 1. točki 2. Zakona, utvrđen na način propisan
člankom 13. ovoga Pravilnika, te ostali rashodi
prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona
utvrđeni na način propisan člankom 20. ovoga
Pravilnika.
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom
broju iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne
osnovice koja nisu iskazana u računovodstvenoj dobiti,
te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati
bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim
razdobljima, a ne iskazuju se posebno na drugom rednom
broju. Trgovačka društva koja su registrirana i
obavljaju brodarsku djelatnost, sukladno posebnim
propisima, na ovom rednom broju iskazuju podatak od
dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u
međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare od prodaje
brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim
brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj
plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica
koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja
posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici –
trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju
brodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima, ne
mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju,
iskazati porezni gubitak.
32. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode
utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona.
Na ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja
je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala
obveznik porez na dobit za ispravak porezne osnovice
utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika.
33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema
članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila
porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i
propisanih amortizacijskih stopa.
34. Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne
projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu.
Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos državnih
potpora iskazanih na rednim brojevima 34.1. i 34.2.
prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona.
34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome
rednom broju iskazuje se iznos državne
potpore koju
porezni obveznik ostvaruje za obrazovanje i
izobrazbu
u visini i na način propisan u članku 14.
ovoga
Pravilnika.
34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na
ovome rednom broju iskazuje se iznos
državne potpore
koju porezni obveznik ostvaruje za
istraživačko-
razvojne projekte na način propisan u
članku 15.
ovoga Pravilnika.
35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na
ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog
broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit
ili povećava gubitak.
36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom
rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili
poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3
i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije
se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i
oduzme redni broj 35. Ako je predznak pozitivan,
postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se
dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se
računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za
redni broj 26 i poveća za redni broj 35.
37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se
iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema
članku 17. Zakona, za koji se smanjuje redni broj 36.
38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna
se tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a
rezultat ima pozitivan predznak.
39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni
broj može imati pozitivan predznak ako je iskazana
porezna dobit ili negativan predznak ako je iskazan
porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se
podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni
gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice
nakon povećanja i smanjenja.
40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se
iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema
članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava
redni broj 39.
41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju
iskazuje se gubitak koji se prenosi u naredno
razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog iznos
prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema
članku 17. Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava
redni broj 39. Podatak na ovom rednom broju postoji ako
redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima
pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40.
42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se
podatak s rednog broja 38.
43. Porezna stopa. Na ovome rednom broju upisuje se broj
20, tj. porezna stopa 20%, iz članka 28. Zakona
44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
porezne obveze koji se dobije se kada se redni broj 42
pomnoži sa stopom na rednom broju 43.
45. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a Zakona i
članku 42. ovoga Pravilnika.
45.1. Područje prve skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici
koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema članku 42. ovoga
Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području prve skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u
Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da
se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području
prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje
se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području
prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:
– ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene
djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit
20% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,
– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013.
godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene
djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos
olakšice upisuje na ovaj redni broj,
– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2014. – 2016.
godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene
djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos
olakšice upisuje na ovaj redni broj,
– od 2017. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na
dobit.
45.2. Područje druge skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni
obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema članku 42.
ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području druge skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u
Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na
dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos
ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine
primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim
djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:
– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010.
godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene
djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos
olakšice upisuje na ovaj redni broj,
– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013.
godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene
djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos
olakšice upisuje na ovaj redni broj,
– od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na
dobit.
45.3. Područje treće skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni
obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema članku 42.
ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i
ribarstva na području treće skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u
Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na
dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos
ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine
primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni
obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti
poljoprivrede i ribarstva:
– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010.
godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene
djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice
upisuje na ovaj redni broj,
– plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013.
godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 17%. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti
na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice upisuje
na ovaj redni broj,
– od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na
dobit.
46. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike
poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne
samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom
propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara
utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ukoliko
zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona.
Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne
osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni
stopa 20%.
47. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza
na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka
28.a Zakona.
Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno
porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području
primijeni stopa 10%.
48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Na
ovaj redni broj upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne
obveznike korisnike slobodnih zona prema članku 43. ovoga Pravilnika. Dobiveni
iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći
od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga
Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji
su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona
iz članka 43. ovoga Pravilnika, a koji plaćaju porez na dobit ovisno o
prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema
Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ. Korisnici
zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine –
sjeverozapadna Hrvatska (HR 01):
– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– od 2014. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na
dobit.
Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine –
središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03):
– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na
dobit.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim
propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i
kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga
Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici
slobodnih zona koji su do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga
Pravilnika, uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem
više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu
dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora
i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj
će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje,
propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine
prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na
navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni
iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga
Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na
području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do
stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, te koji:
– plaćaju porez na dobit u visini 0% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno ne plaćaju porez na dobit. Iznos
olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20%
i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 5%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na
dobit.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim
propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i
kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
49. Ukupan iznos porezne olakšice prema Zakonu o poticanju investicija i
unapređenju investicijskog okruženja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan
iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera,
utvrđena sukladno člancima 8. i 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju
investicijskog okruženja, odnosno sukladno članku 43a. stavak 1. ovoga
Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
49.1 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit mikropoduzetnicima na način da se za investicije u visini
protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositeljima poticajnih mjera,
mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope
poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 10 % u razdoblju do pet
godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim
projektom, i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije, ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije
tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog
broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka
korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa
poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na
dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka
investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s
investicijom, ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije
tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog
broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka
korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.3 Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5%
u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije
tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog
broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka
korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 15%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od
0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
ili
b) bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet provođenja modernizacije
tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog
broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog
razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka
korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 27.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Na ovim
rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit
utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj
138/06 i 61/11) i/ili sukladno članku 6. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne
novine« 73/00), odnosno sukladno članku 43a. stavak 2. ovoga Pravilnika.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu
biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na
dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na
dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz
uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to
unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih
mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o
poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00
eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit
umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit
po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet
otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera,
odnosno početka ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 4
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 10 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine
ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za
ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositeljima
poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope
poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10
godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih
mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00) pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 10
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 13%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za
ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositeljima
poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope
poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10
godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih
mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 20
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 17%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za
ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositeljima
poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope
poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10
godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih
mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 60
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i
ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.
52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih
olakšica, oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim
brojevima 45., 48. i 51.
53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
koji se izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme
redni broj 52.
54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku
30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan
i u članku 52. ovoga Pravilnika
55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu
utvrđuje se tako da se od rednog broja 53 oduzme redni
broj 54. Ako je redni broj 54 veći od rednog broja 53.
tada se upisuje 0,00.
56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se
podatak o uplaćenim predujmovima poreza na dobit.
57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se
kada se od rednog broja 55 oduzme redni broj 56
58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se
kada se od rednog broja 56 oduzme redni broj 55
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak na ovom rednom broju
izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli
s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava
poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma izračunava se tako da se iznos
iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom
broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme
iznos iskazan na rednom broju 52.
1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova
Članak
48.
(1) Mjesečni predujam poreza na
dobit izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma podijeli s brojem
mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na
dobit. Osnovica za izračun predujma utvrđuje se tako da se porezna osnovica
utvrđena na način propisan člankom 5. stavkom 1. Zakona ne umanji iznosom
porezne olakšice za reinvestiranu dobit i iznosom državne potpore za
obrazovanje i izobrazbu te pomnoži propisanom poreznom stopom i umanji iznosom
propisanih umanjenja porezne obveze.
(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog
nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s
kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo
razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana
konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.
(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog
razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju
djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim
visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih
predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati
predujmova tijekom poreznog razdoblja.
(4)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3.
i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez
na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma
poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je
zahtjev podnesen.
(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim
zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi
donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za
izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u
tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja
temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i
Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska
izvješća, odnosno na temelju poreznog nadzora, ako to ocijeni potrebnim,
uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu
poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom
(požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje
imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može
riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje
provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.
(6) Porezni obveznici koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit sukladno
posebnim propisima iz članaka 42. – 43.a ovoga Pravilnika, nisu dužni plaćati
predujmove poreza na dobit u poreznom razdoblju za koje ostvaruju pravo na
oslobođenje plaćanja poreza na dobit.
(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.
(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao
obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32.
stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili
podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.
(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati
predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.
IX. POREZ PO ODBITKU
1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku
Članak
49.
(1)
U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava
intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu
intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju
književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata,
zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela,
planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog,
komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni
znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan,
industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima
i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada
podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća
se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.
(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak 6. Zakona podrazumijeva
način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta,
mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje,
istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja,
ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i
postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju
usluge promidžbe i reklame.
(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara.
(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se
svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra se uslugama poslovnog
savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda
poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat
imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni projekti, nacrti, upute i
druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog
savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posredovanja i zastupanja u
nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 14. stavak 1. točka 3.
Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.
(6) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez
stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po
odbitku.
(7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom
u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
(8) Porezni obveznik iz članka 31. stavak 2. Zakona, dužan je mjerodavnoj
ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o
nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i
primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave
poreza na dobit.
(9) U naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva prema
članku 31. Zakona spadaju i naknade za softver, stoga se porez po odbitku plaća
ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili drugih prava
intelektualnog vlasništva odnosno ako se radi o ustupanju autorskih prava na
korištenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa
na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Porez po odbitku
ne plaća se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za korištenje.
(10) Ako temeljem članka 31. stavka 11. Zakona pri isplati dividendi i udjela u
dobiti nije postojala obveza plaćanja poreza po odbitku, obveza plaćanja poreza
po odbitku nastaje u slučaju kada se prema članku 12.a ovoga Pravilnika ne
ostvaruje pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
2. Obveznik poreza po odbitku
Članak
50.
3. Plaćanje poreza po odbitku
Članak
51.
(1)
Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku prema članku
31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska
primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom
isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen
ugovorom i Zakonom.
(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident
sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora
primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga
članka.
(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više
plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike
Hrvatske i —————«
2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na kamate prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između
Republike Hrvatske i —————«
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od
porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na
licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od
porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na
naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj
prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
između Republike Hrvatske i —————«.
(4) Ako se pri isplati naknada iz članka 31. Zakona ne plaća porez po odbitku
na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj
naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3. dostaviti samo potvrdu o
rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog tijela.
(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od
nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku
isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev
podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest
(12) mjeseci.
(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka
za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno
porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući
obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom
tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom
poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva
primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva,
izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti,
predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja
tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan
primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za
svoje potrebe.
(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s
primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka,
primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže
ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga
članka, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti odredbe tuzemnog
zakona.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka nerezident može u roku tri godine od
isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija –
Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata
više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja trebao biti plaćen.
(10) Za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka
6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni
ured Zagreb.
(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi
Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu
inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu te
primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s predajom porezne prijave
poreza na dobit.
(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
3.1. Isplate kamata i autorskih naknada između povezanih
društava koja se nalaze u različitim državama članicama prema Direktivi
2003/49/EZ
Članak
51.a
(1) U skladu s člankom 31.b stavku 1. Zakona, porez po odbitku se ne plaća na
isplate kamata i autorskih naknada između društva koje je rezident Republike
Hrvatske ili stalne poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj društva iz neke
druge države članice EU i povezanog društva u državi članici ili stalne
poslovne jedinice u nekoj drugoj državi članici povezanog društva u državi
članici prema članku 31. točki 4. Zakona, pod uvjetom da su oni stvarni
korisnici kamata ili autorskih naknada.
(2) Stalna poslovna jedinica se smatra isplatiteljem kamata i autorskih naknada
samo ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja porezno priznati
rashod u Republici Hrvatskoj, u skladu s člankom 31.c stavkom 1. Zakona.
(3) Porezna uprava izdaje potvrdu iz članka 31.c stavka 6. Zakona na temelju
zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje u svezi s svakim ugovorom o isplati
kamata ili autorskih naknada, a sadrži slijedeće isprave i podatke:
1. dokaz o rezidentnosti društva primatelja za porezne svrhe i, kada je
potrebno, o postojanju poslovne jedinice potvrđeno od poreznih tijela države
članice u kojoj se društvo primatelj smatra rezidentom za porezne svrhe ili u
kojoj je poslovna jedinica smještena,
2. dokaz da je društvo primatelj stvarni korisnik u skladu s člankom 31.c
stavkom 2. Zakona ili ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.c stavkom 5.
Zakona u slučaju poslovne jedinice,
3. dokaz o ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.a točkom 3. podtočkom 3.3.
Zakona u slučaju društva primatelja,
4. dokaz o minimumu udjela u kapitalu ili kriterij minimalnog raspolaganja
pravom glasa u skladu s člankom 31.a točkom 4. Zakona te ispunjavanju uvjeta
razdoblja u kome se drže udjeli u kapitalu društva u skladu s člankom 31. b
stavkom 3. Zakona,
5. pravnu podlogu za isplatu (ugovor).
(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka se podnosi za svaku isplatu, koja se
temelji na drugoj pravnoj odnosno ugovornoj podlozi, posebno. Valjanost dokaza
koje sadrži zahtjev jest 12 mjeseci od njihova izdavanja.
(5) Porezna uprava obvezna je izdati potvrdu iz stavka 3. ovoga članka u roku
od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Potvrda vrijedi godinu dana od dana
izdavanja.
(6) Ako uvjeti za izuzeće od plaćanja poreza po odbitku više nisu ispunjeni,
društvo primatelj ili stalna poslovna jedinica obvezni su odmah izvijestiti
društvo ili stalnu poslovnu jedinicu koji su isplatili kamate ili autorske
naknade. Obvezni su izvijestiti i porezno tijelo države izvora.
(7) Ako su društvo ili stalna poslovna jedinica koji isplaćuju kamate ili
autorske naknade platili porez po odbitku, a bili su ispunjeni uvjeti za
njegovo neplaćanje, može se od Porezne uprave zatražiti povrat plaćenog poreza.
U tom slučaju Porezna uprava može zatražiti isprave i podatke iz stavka 3.
ovoga članka. Zahtjev za povrat poreza mora se podnijeti u roku od dvije godine
od dana kada su kamate ili autorske naknade isplaćene.
(8) Porezna uprava obvezna je izvršiti povrat plaćenog poreza u roku od godine
dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat poreza i podnošenja isprava i
podataka, ako su opravdano zatraženi. Ako Porezna uprava u propisanom roku ne
izvrši povrat plaćenog poreza, primatelj, društvo ili stalna poslovna jedinica,
imaju pravo, od isteka toga roka, na zateznu kamatu, u skladu s posebnim
propisima, na iznos poreza koji je trebao biti vraćen.
(9) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke 3. podtočke 3.1. Zakona
smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku C koji
je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(10) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke 3. podtočke 3.3. Zakona
smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka D, koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih
društava i povezanih društava iz različitih država članica prema Direktivama
1990/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ
Članak
51.b
(1) Porezni obveznik koji porez po odbitku, po osnovi dividendi i udjela u
dobiti, ne plaća sukladno članku 31.e Zakona, obvezan je Poreznoj upravi u roku
od 15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:
1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne svrhe u trenutku isplate,
2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka 31.e stavka 1. točke 1. Zakona
i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku
isplate,
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona u
trenutku isplate.
(2) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e
stavka 2. točke 1. Zakona, ako ima jedan od oblika navedenih u Dodatku E, koji
je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e
stavka 2. točke 3. Zakona, ako je obveznik jednog od poreza navedenog u Dodatku
F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
X. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU
Članak
52.
(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne
jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na
dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se
u tuzemni porez do propisanog iznosa ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen
porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.
(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više
različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do
propisanog iznosa.
(3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se
tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna
porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može
uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u
tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.
(4)
Dodatna umanjenja iz članka 30. stavka 2. Zakona jesu poticaji u obliku
poreznih olakšica ili oslobođenja iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika,
propisani posebnim propisima.
(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu,
uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj
dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se
najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u
inozemstvu.
(6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu
prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne
prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez.
(7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni
preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili
ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
53.
(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje koje je obavljeno do kraja
2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1. Zakona, a u skladu s
člankom 39. Zakona.
(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se savjetovanje
koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do 31. prosinca 2004. Ako usluge
poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti obavljene, smatraju se obavljenima u
dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2004.
Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja smatraju se i usluge koje nisu
obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004.
(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana stupanja
na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« br.
90/05).
(4)
Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, brisana
su oslobođenja i olakšice iz članaka 21., 22., 23. i 24. Zakona i stavka 3.
ovoga članka i propisane su u posebnim propisima. Brisane olakšice iz članka
21. Zakona propisane su u članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne
skrbi (»Narodne novine« br. 44/96, 57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00,
88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22. Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona
o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz
članka 23. Zakona propisane su u članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim
područjima (»Narodne novine« br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz
članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b. stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim
zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05).
(5) Porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne osnovice za
neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i doprinosa na plaću novih
zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit, a koja je
isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, i porezni obveznici koji imaju
pravo na smanjenje porezne obveze s naslova poticanja ulaganja, stečenih na
temelju odredbi članka 6. stavak 1. točka 6, Zakona, mogu to pravo koristiti do
isteka prava.
Članak
54.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o porezu
na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05).
(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
DODACI
Dodatak
A
Dodatak
B
Dodatak
C
Dodatak
D
Dodatak
E
Dodatak
F
OBRASCI
Obrazac
PD
Obrazac
DIVIDENDE
Obrazac
KAMATE
Obrazac
LICENCE
Obrazac
OSTALI DOHODAK
NAPOMENA,
NN 133/07
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
Članak 16.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« a
primjenjuje se i na porezne obveznike koji podnose prijavu poreza na dobit za
2007. u 2008. godini.
NAPOMENA,
NN 156/08
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit
Članak 5.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a
primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2008. godinu.
NAPOMENA,
NN 146/09
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit
Članak 2.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu
1. siječnja 2010.
NAPOMENA,
NN 123/10
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
Članak 22.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a
primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2010. godinu.
NAPOMENA,
NN 137/11
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
Članak 5.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim
novinama«, osim članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom
prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.
NAPOMENA,
NN 61/12
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
Članak 10.: Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Zahtjev za
umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i
----------« i Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u
postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.
Članak 11.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«,
osim članka 9. ovoga Pravilnika, koji stupa na snagu danom prijema Republike
Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.
NAPOMENA,
NN 146/12
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT
Članak 4.:Mijenja se i sastavni je dio ovog Pravilnika Prijava poreza na dobit
– Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit
za 2012. godinu.
Članak 5.:Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a
primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.
NAPOMENA,
NN 160/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o porezu na dobit
Članak 11.
(1) Odredbe o olakšicama za područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska
područja i područje Grada Vukovara iz članka 42. Pravilnika o porezu na dobit
(»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i
146/12) primjenjuju se za 2013. godinu pri podnošenju Prijave poreza na dobit
za 2013.
(2) U Prijavi poreza na dobit – Obrascu PD za 2013. godinu upisuju se podaci
prema članku 47. stavku 3. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br.
95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12), osim podataka
na točkama 18. i 59. Obrasca PD na koje se upisuju podaci utvrđeni člankom 7.
stavcima 1. i 5. ovoga Pravilnika. Prijava poreza na dobit – Obrazac PD za
2013. godinu mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
(3) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit –
Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za
porezna razdoblja od 1. siječnja 2014. godine.
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« i primjenjuje
se pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2013. godinu, osim članaka 5. i 6.
i članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika koji se primjenjuju pri
podnošenju prijave poreza na dobit za 2014. godinu.
NAPOMENA,
NN 12/14
Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o porezu na dobit
Članak 4.
Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac
PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezna
razdoblja od 1. siječnja 2014. godine.
Članak 5.
(1) Porezni obveznici kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske
godine, a koje počinje tijekom 2013. godine i završava tijekom 2014. godine,
prijavu poreza na dobit za to razdoblje podnose na obrascu Prijava poreza na
dobit – Obrazac PD za 2013. godinu, propisanom člankom 11. stavkom 2.
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne
novine«, broj 160/13).
(2) Porezni obveznici kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske
godine, a započelo je tijekom 2013. godine i završava tijekom 2014. godine, u
prijavi poreza na dobit za to razdoblje iskazuju poreznu olakšicu iz članka 42.
Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12) na temelju podataka iskazanih u
poslovnim knjigama do 31. prosinca 2013. godine, i tom iznosu pribrajaju
poreznu olakšicu za potpomognuta područja iz članka 5. Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 160/13) na
temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama od 1. siječnja 2014. do kraja
toga poreznog razdoblja.
Članak 6.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.