PRAVILNIK
O POREZU NA DOHODAK
(Redakcijski
pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09
- ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13)
I. TEMELJNE ODREDBE
1. Opća odredba
Članak
1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje
u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja
prema Zakonu o doprinosima.
2. Porezni obveznik
2.1. Pojam poreznog obveznika
Članak
2.
(1)
Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak.
(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu
iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i
za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene
imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge
Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja,
dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno
i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora
dohotka,te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvrđuje po istom izvoru
dohotka koji se utvrđivao ostavitelju.
(3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna,
obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne
uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija
imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe) i stjecatelji oporezivog
primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona
te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
18. Zakona. Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog
primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona
te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
18. Zakona, uplaćuju u roku od osam dana od dana naplate primitka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga
članka, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili
u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u
inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u
tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu
prema članku 39. stavku 2. Zakona osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru
nema pravo oporezivanja tog primitka.
(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka, isplatitelj ili sam
porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi
plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito
o: općim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa
sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se
primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i
ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobađa obveze
plaćanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8
dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.
(6) Neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 5.
ovoga članka, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne
uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno
oslobođenje iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Mogućnost poreznog oslobođenja prema stavcima 4. do 7. ovoga članka
primjenjuje se i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu
tuzemnog poslodavca te na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu
zastupnika u Europskom parlamentu.
(8) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit
ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na
dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit
postoje neovisno jedna o drugoj.
2.2. Rezident i nerezident
Članak
3.
(1)
Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona.
(2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona.
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta
u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na
dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način
propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
3. Oporezivi dohodak
Članak
4.
(1)
U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema
izvoru smatra se:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
(2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u
inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u
tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
(3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju
prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona.
II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE
Članak
5.
(1)
Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima
dohotka iz članka 5. Zakona i to:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen za:
2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona,
2.2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za
obrtnička zanimanja prema posebnim propisima,
2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona,
2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1.,
2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona,
4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,
5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,
6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za
rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji
rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz
članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu
na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u
tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati
oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.
(3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog
dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti
iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način
propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači
da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog
dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz
inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o
oporezivanju dobiti.
(4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za
nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka
koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka
36. stavka 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio
osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u
tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka
za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom.
(5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog
dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način
propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može odbiti
samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na
temelju poslovnih knjiga.
(6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se
drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33. Zakona i
dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga
članka osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za
fizičke osobe koje su rezidenti država članica Europske unije i Europskog
gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i koji u Republici Hrvatskoj
ostvare dohodak prema članku 5. Zakona koji čini najmanje 90% njihovog ukupnog
(svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, a koji je izuzet ili
oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident, prema načelu tuzemnog
dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji takva fizička osoba ostvari u
tuzemstvu, umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. Zakona.
III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA
1. Primici koji se ne smatraju dohotkom
Članak
6.
(1)
Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona.
(2) Prema članku 9. stavku 1. točki 6. Zakona, nagrade koje isplaćuju
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako
su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima
na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i
ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(3) Nasljedstva iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona, a u svezi sa stavkom
4. toga članka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvrđuje dohodak ako se
isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju
dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz navedenih primitaka plaćen
porez na dohodak.
(4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem
dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka
9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s
ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim
propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i
isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod
njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, smatraju
se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku
13. Zakona.
(5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od
kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje
ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz
primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne
smatraju dohotkom.
(6) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 7. Zakona, dohodak se ne utvrđuje
po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima
dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim
uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka
ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju
danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga
zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizičke osobe, da su novčana
sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja
ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da
davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju
posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj
doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i
drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za
zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost
darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je
voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito
sadrži slijedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime
primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara
ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje.
(7) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka 1.
točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske
gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu
vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor,
nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne
mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge
fizičke osobe.
2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak
Članak
7.
(1) Primici na koje se ne plaća
porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona.
(2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na
novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad
isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja i to osobito:
– novčana naknada nezaposlenima isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje sukladno posebnom propisu (novčana naknada nezaposlenima koja se
isplaćuje u mjesečnim anuitetima, novčana naknada koja se na zahtjev
nezaposlene osobe isplaćuje u jednokratnom iznosu radi zapošljavanja,
samozapošljavanja ili volontiranja, novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme
obrazovanja, jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova,
novčana pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog
odnosa),
– naknada plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćena na teret
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za
socijalnu skrb,
– novčana pomoć isplaćena na teret
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osobama osiguranim na produženo mirovinsko
osiguranje za stalne sezonske poslove, sukladno posebnom propisu.
(3) Prema članku 10. točki 6.
Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na
redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po
posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili
studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni
za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz
članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu
obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.
(4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na
naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u
tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada
koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog
nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom
razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku
sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska
odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom
na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom
iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete
iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi
dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete
određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u
poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u
kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog
postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno
utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice
mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u
skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno
utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se
primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13.
Zakona. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na nagodbe sklopljene sa
nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i na
nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema
Zakonu o mirenju.
(5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju
se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. te stavka 12.
ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje
u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada
iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz
članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na
službena putovanja za potrebe tih organizacija.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se
naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13.
stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne
organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju
poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod
uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na
isplatitelja – neprofitnu organizaciju.
(7)
Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno
školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do
propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako
stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više
isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa
stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan
iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je
isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave
(preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih
isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog
isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima
stipendije i od drugih isplatitelja.
(8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i
fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike
Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna
Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za
redovno školovanje na visokim učilištima smatraju se primitkom na koji se ne
plaća porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona. Isplata stipendije
po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 10.
točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz propisane uvjete.
(9) Sportske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju sportašima
za njihovo sportsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14. Zakona,
primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka
45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Sportske stipendije i stipendije iz
članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka međusobno se
ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako sportske stipendije
sportašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi
iznos sportske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa sportskih stipendija
svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš obvezan je
postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se
isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku
10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika,
socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih
potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje
teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne
namjene.
(11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja sportaša i
naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10.
točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i
6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za sportska ostvarenja sportaša i naknade
sportašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja,
neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada
odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš
obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka.
(12) Porez na dohodak ne plaća se na premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, tuzemnom
dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji
uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki
mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje, prema
članku 10. točki 17. Zakona. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog
razdoblja uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist
radnika za više mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo
uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je
premija trebala biti uplaćena. Ako poslodavac uplaćuje premije osiguranja u
korist radnika jednom godišnje, iste može neoporezivo jednokratno uplatiti do
visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim
premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i
Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema članku 42. stavcima 9. i
10. ovoga Pravilnika.
(13) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 20. Zakona, na
ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama
isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela
akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj,
izravno ili putem posrednika, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru
programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog
usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja, te
za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za
najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s
financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane
vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno
izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti
primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u
Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici, na temelju propisa ili
sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se
utvrđuje visina tih primitaka.
(14) Primici iz stavka 5., 6. i 13.
ovoga članka te iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka
12. ovoga Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu
i smještaj, međusobno se isključuju.
3. Primici i izdaci, načelo blagajne
Članak
8.
(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju
novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja
djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od
drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici
naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.
(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi
ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da
je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik
njima više ne može raspolagati.
(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih
uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno
odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na
način propisan za primitke i izdatke u novcu.
(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u
tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj
valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske
narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom
poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj
Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi
primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od
kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće
porezno razdoblje.
(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se
vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom
poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju
biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.
(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.
(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga
ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.
(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi
prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se
odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka,
tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena
odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala
nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije
dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja
za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada,
djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne),
smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju,
pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka,
obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan
Zakonom i ovim Pravilnikom.
(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen
ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice.
Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se
naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra
se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori
ili druge isprave).
(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje
usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja
(kalendarske godine) nije obavio.
(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci.
Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.
(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada
izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri
plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom
izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom
karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.
(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene
usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.
(14) Primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga,
uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici
koji su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi
s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. Zakona.
4. Pripisivanje primitaka i izdataka
Članak
9.
(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih
ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih
premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.
(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici
prema stavku 1. ovoga članka.
(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe
članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim
obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:
1. valjani pravni posao,
2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i
3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi
s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka.
IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak
10.
Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od
nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz
primitka. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi
priljevi prema člancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi
odljevi prema članku 18. ovoga Pravilnika.
2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
2.1. Plaća
Članak
11.
(1)
Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:
1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po
osnovi radnog odnosa, a prema članku 14. stavku 1. točki 1. i članku 14. stavku
3. Zakona. Plaćom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj
osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji
status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći
za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na
koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada i to
za godinu, sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini
prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaćom po osnovi
prijašnjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju
kredita iz članka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate
ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove točke na
odgovarajući se način primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi
nesamostalnog rada (plaće) iz točaka 2. do 5. ovoga stavka,
2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit iz
članka 14. stavka 1. točke 2. Zakona,
3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po
nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za potrebe obavljanja djelatnosti
tuzemnog poslodavca (članak 14. stavak 1. točka 3. Zakona). Izaslanim radnicima
na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva
smatraju se fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog
poslodavca,
4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju na temelju
posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po toj osnovi su osigurani
(članak 14. stavak 1. točka 4. Zakona),
5. naknada plaće koju prema posebnom propisu isplaćuje nadležno ministarstvo
osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz
Domovinskog rata I. skupine (članak 14. stavak 1. točka 5. Zakona),
6. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi
životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i
osiguranja njihove imovine u ukupnom iznosu te dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja iznad iznosa propisanih člankom 10. točkom 17. Zakona i člankom 7.
stavkom 12. ovoga Pravilnika, a sukladno članku 14. stavku 1. točki 1. podtočki
1.4. Zakona.
(2) Primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i isplate naknada
radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i
članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi:
1. godišnjeg i tjednog odmora,
2. dopusta,
3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
4. slobodnih dana,
5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca
ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plaće),
6. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog
vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad
nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,
7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada
(plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao
naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,
8. svih drugih primitaka prema člancima 13. i 15. ovoga Pravilnika.
(3) Primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu svi primici koje poslodavac
odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi
isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema
stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim
ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada
(plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i
isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju
primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona, pod
uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima
i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od
nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u
skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava.
(5) Autorske naknade isplaćene prema stavku 4. ovoga članka smatraju se drugim
dohotkom prema članku 32. stavku 1. Zakona.
(6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plaće) isplaćuju autorske naknade
svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema
članku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1. do 3. ovoga članka, za autorska djela
utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos,
proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja ostvaruje
primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka
(plaće) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću)
iz članka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje
obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene autorske naknade smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. Zakona.
(7) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14.
stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga
članka, koji se isplaćuju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja.
(8) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14.
stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga
članka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplaćuju fizičkim osobama
zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u
međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju
Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet.
(9) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14.
stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona te prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga
članka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa
ostvare izravno iz inozemstva.
(10) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14.
stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi
posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim
zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s
posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje
poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda.
2.2. Mirovina
Članak
12.
(1) Primicima od nesamostalnog rada
smatraju se:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog
osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata
obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje,
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i
drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za
dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,
3. mirovinske rente koje isplaćuju
osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji
osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca u vrijeme
umirovljenja radnika, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,
4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu
djelatnost, poduzetnicima fizičkim osobama koji su plaćali porez na dobit i
drugim fizičkim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano
obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,
5. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 9. stavka 1. točke
5. Zakona i članka 53. stavka 2. Zakona,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju
mirovinama iz točaka 1. do 5. ovoga stavka.
(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke
osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička
osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog
osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja
registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga
osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili
isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju
prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine.
(4) Mirovinama rezidenata
ostvarenima u inozemstvu iz stavka 1. točke 6. ovoga članka smatraju se i
mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i
drugi isplatitelji) na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su
poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji
izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja.
3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici
Članak
13.
(1)
U skladu s odredbama članka 14. stavka 1. točke 1. podtočke 1.2. Zakona primici
po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se
primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka.
Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju
se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom
iznosu.
(2) U skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona, oporezivim primicima
po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju
svojim radnicima, i to:
1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih
izdataka,
2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,
3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u
visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne
karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog
prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini
cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima
je organiziran prijevoz,
4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom
u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni
prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga
javnoga prijevoza,
5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po
prijeđenom kilometru,
6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje,
7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, osim potpora iz članka 9.
stavka 2. točke 2.8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se
smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu,
8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga,
roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj
liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni
obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna,
9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna
godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu
kalendarsku godinu,
10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće
godine navršilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godišnje,
11. prigodne nagrade do 2.500,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji
odmor i sl.),
12. nagrade radnicima za navršenih:
12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna
12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna
12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna
12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna
12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna
12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna
12.7. – 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kuna,
13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od
12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od
12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,
14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o
izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna,
15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova
prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja
koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,
16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova
prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova
smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom
radnika,
17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,
18. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno,
19. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno,
20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,
21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza,
prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod
tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do
visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom
kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako
se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu
radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom
ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući
način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe,
22. potpore za novorođenče do visine jedne proračunske jedinice prema posebnom
propisu.
(3) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za
putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta
prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno
putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili
uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u
nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi
s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu
jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je
radnik upućen na službeno putovanje.
(4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi
izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje
obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice
poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj
prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta
poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30
kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju
kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu.
(5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka odnosi se
na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog
odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski
dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga
članka.
(6) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za:
1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s
posebnim propisima,
2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom
linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih
luka unutar granica Jadranskog mora,
3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru
Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.
(7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 18. ovoga članka primjenjuje se za
pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira
na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji
prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj
plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske
u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili
u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti
na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i slično.
(8) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme
provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne
jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik,
pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i
porezni obveznik.
(9) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4.,
5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama
iz članka 14. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku
po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog
poslodavca.
(10) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se
isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 14. stavka 1. točke 4.
Zakona.
(11) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se
isplaćuju prema članku 14. stavku 1. točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu
i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine.
(12) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za službena putovanja per diem u
ukupnom iznosu, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi
obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.
Članak
14.
(1) Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju
vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i
drugog).
(2) Izdaci za službena putovanja iz članka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice,
naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u
službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i
vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i
drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje,
putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke:
nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,
mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja,
vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se
putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila,
početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta,
potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te
izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju
nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih
karata, računi za smještaj i drugo.
(3) Naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i
stavka 12. ovoga Pravilnika međusobno se isključuju. Isključuje se pravo na
neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni život, ako su za te dane tijekom mjeseca
isplaćene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za
odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život
podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplaćuje.
4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi
4.1. Opće odredbe
Članak
15.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 14. stavkom 3.
Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
14. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge,
prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:
1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća
za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i
isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju
primitke iz članka 14. Zakona,
2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje,
3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu
naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim
osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u vidu konzumacije jela,
pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne
smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o
tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni,
4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, uključujući i
primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim
uvjetima,
5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u
naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.
(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se
krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez
obzira pod kojim uvjetima su odobreni.
(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici
i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne
(regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u
pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.
(4)
Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 14. stavkom 3.
Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka
1. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti
odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz
članka 30. stavka 2. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na
dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i
pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne
osobe, a to nije učinio.
4.2. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi
Članak
16.
(1) Vrijednost primitaka iz članka
15. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja
je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).
(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža
od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između
tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se
primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
(3)
Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći
način:
1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos
zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne
zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,
2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine
prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi
stambenih zgrada nalaze,
3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost
smještaja, prehrane i drugih usluga,
4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama
u mjestu u kojem se garaža nalazi,
5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l%
nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu
vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesečne rate za operativni leasing (uvećano
za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih
sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog
korištenja:
5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac
i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i
uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje
ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona po toj osnovi,
5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe
utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka
odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu
korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz
točke 5.1. ovoga stavka,
5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od
korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1%
nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa
mjesečne rate za operativni leasing,
5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona
tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj
primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti
prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za
operativni leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom
radniku i osobi,
5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe
utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način:
5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno
prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom
kilometru,
5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne
cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano,
5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja
sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije.
6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku između
kamata obračunanih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih nižih
kamata,
7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna
vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju
primitke iz članka 14. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste
stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge.
Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,
8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu
ugošćenja,
9. pri davanju dionica uključujući i dodjelu vlastitih dionica koje ne
kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – na nominalnu vrijednost
dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u
cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje
poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje
ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona jest primitak u naravi po osnovi
nesamostalnog rada,
10. pri opcijskoj kupnji dionica –
primitak od nesamostalnog rada je razlika između tržišne vrijednosti dionice i
opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće
prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
Zakona, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.
Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od
strane vlasnika opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka
14. Zakona) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću
osobu,
11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili uređenim javnim
tržištima – primitak se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili razlike
između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se
dionice stječu uz djelomičnu naknadu.
(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri
obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno
vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz
primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz članka 65. ovoga
Pravilnika i Obrazac JOPPD iz članka 76. ovoga Pravilnika te druge propisane
evidencije.
5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi
nesamostalnog rada
Članak
17.
(1)
Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz članka 15. Zakona.
(2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za
obrazovanje i izobrazbu iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona, a u skladu s
člankom 25. stavkom 1. točkom 2. podtočkama 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika.
(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate
isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka
odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim
osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplaćuju po
osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na
temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema
članku 14. Zakona i članku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu.
6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak
18.
(1)
Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz članka 16. Zakona.
(2) Izdacima iz članka 16. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od
nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih
osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u
tuzemna društva, prema članku 14. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i
doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih
su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama
Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.
(3) Iznimno od članka 16. Zakona i stavka 1. ovoga članka izdacima koji se
oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za
obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja
Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u svojstvu članova posade broda
u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način propisan posebnim propisima,
osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema posebnom
propisu.
V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
1. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak
19.
(1)
Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih
djelatnosti:
1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti – obrtničke djelatnosti (članak
18. stavak 1. Zakona),
2. slobodnih zanimanja (članak 18. stavak 2. Zakona),
3. poljoprivrede i šumarstva (članak 18. stavak 3. Zakona).
(2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i od djelatnosti od kojih
se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema članku 29.
stavcima 1. i 2. i članku 32. stavku 6. Zakona, dohodak utvrđuje na način
propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona.
2. Samostalne djelatnosti
2.1. Obrtničke djelatnosti
Članak
20.
(1)
Obrtničkim djelatnostima iz članka 18. stavka 1. točke 1. Zakona smatraju se
djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene
gospodarstvene djelatnosti.
(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga
članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja
dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna
su djelatnost poreznog obveznika.
2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja
Članak
21.
2.3. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva
Članak
22.
(1)
Prema članku 18. stavku 3. Zakona, djelatnost poljoprivrede i šumarstva
obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od
tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.
(2) Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva
obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu
vrijednost i ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji
primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na
dodanu vrijednost, prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i
pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
(3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ne moraju biti kumulativno ispunjeni
odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili sva tri uvjeta.
3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
3.1. Temelji utvrđivanja
Članak
23.
3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti
Članak
24.
(1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23.
ovoga Pravilnika smatraju se:
1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik
primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao
samostalna djelatnost,
2. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno
djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost,
3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu,
4. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog
oblika samostalne djelatnosti),
5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše
dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis
dugotrajne imovine,
6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja)
ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu
dugotrajne imovine,
7. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa,
8. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.
(2)
Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka 18.
stavka 2. točke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način
propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, ne
smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i
fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod
uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za
prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).
(3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost
umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini
25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o
pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.
3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti
Članak
25.
(1)
Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. ovoga
Pravilnika, smatraju se:
1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i
očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti,
2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak
ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, prema članku
56. stavku 6. Zakona može se dodatno umanjiti za iznos državne potpore za
naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i
izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u
godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Izdacima za
školovanje i stručno usavršavanje iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona
smatraju se iznosi naknada za:
2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima,
poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni
obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve,
seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu
plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za
obavljanje tih djelatnosti,
2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge
literature u papirnatom ili elektroničkom obliku,
2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili
uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se
i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa obrazovanja i
izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi
smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja
dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 13. stavkom 2. točkama 13.
i 14. ovoga Pravilnika.
3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika,
izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se
ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive
dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na
dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se
odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se
da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog
izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr.
proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu
utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane
mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak
oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja,
4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu,
5. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 57. stavka 4. Zakona, koji se mogu
pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni
obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni
projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna
dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima
projekta (ugovori, računi i ostala obračunska-dokumentacija i dokazi o
plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren
obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a time i poreznu
osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za
istraživanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti
ne smatraju se izdaci po osnovama iz članka 57. stavka 3. Zakona,
6. izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti,
7. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode
ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema
članku 20. stavku 3. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili
izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 21. stavku 2. Zakona ulazi
preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju
mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne
imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a
ako nema isprava o nabavi onda procjenom,
8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona za njih osobno, u visini i na način
propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, a prema članku 10. točki 10. Zakona,
9. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate
učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na
srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan
člankom 45. ovoga Pravilnika,
10. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju,
osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i
jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita,
11. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih
javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za
obvezna osiguranja i drugo).
(2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni
izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje
primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači
da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili
budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se
od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o
načinu rada i posebnosti djelatnosti.
(3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici
(proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni
materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu,
alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli
ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi
reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj
i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala,
pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.)
za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i
potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i
vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i
potrošni materijal.
(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog
materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana
nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava
reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i
na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog
materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje
je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.
(5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se
oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, koje se,
sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s
određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće
održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine
poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose
na korišteni poslovni prostor i opremu.
(6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i
djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do
24. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može
uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18.
Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema
člancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija dobrovoljnoga
mirovinskog osiguranja uplaćenih u korist radnika i/ili sebe osobno iz članka
21. stavka 11. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po
toj osnovi uz uvjete propisane člankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika.
3.4. Izuzimanja i ulaganja
3.4.1. Izuzimanja
Članak
26.
(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz
radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem
djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.
(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za
privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje
obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na
dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 30.
Zakona.
(3)
Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe,
proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.
(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od
samostalne djelatnosti.
(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema
usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine
utvrđene aktom nadležne komore.
3.4.2. Ulaganja
Članak
27.
(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim
izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.
(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari
i/ili prava.
(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne
djelatnosti.
(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a
ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
3.4.3. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja
Članak
28.
(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena
koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za
izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove
nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne
mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema
stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.
(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi
proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene
onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi
ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se
ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba
procijeniti.
(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu
poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili
uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te
činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog
dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.
(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne
može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni
se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u
obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek
trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu
istječe ili je već istekao vijek trajanja.
3.5. Dugotrajna imovina
Članak
29.
(1)
Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna
vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 3.500,00 kuna te ako im je vijek
trajanja duži od godinu dana, prema članku 24. stavku 1. Zakona, u trenutku
nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne
imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu,
carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor,
izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i
drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.
(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i
drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena
vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i
stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje
djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja
stroja).
(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi
otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.
(4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona
u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja
služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.
Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja
nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.
3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka
poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka
3.6.1. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja
Članak
30.
(1)
Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje
prema člancima od 19. do 24. Zakona i člancima 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika.
(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog
zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele
gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne
knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i
vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu
kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline
obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u
zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo.
(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, ne utječe na
oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje
skrivenih pričuva kod stjecatelja.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki
svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj
do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg
mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno).
3.6.2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja
Članak
31.
(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku 30.
stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u
kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:
1. poslovne primitke:
1.1. cijenu koju je platio stjecatelj,
1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema
dobavljačima za preuzetu robu i usluge,
1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i
robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom
otuđenja;
2. poslovne izdatke:
2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj,
2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu
imovinu, robu i usluge,
2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u
trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i
2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili
prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za
dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvrđuje prema
članku 30. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne
djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik
obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi
primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:
1. poslovne primitke:
1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine,
1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog
materijala i drugog,
1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca;
2. poslovne izdatke:
2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u
trenutku likvidacije,
2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s
djelatnošću,
2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom.
(4)
Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga
članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog
poreza u skladu s člankom 44. Zakona.
(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini
stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:
1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge,
2. poslovne izdatke:
2.1. vrijednost preuzetih zaliha,
2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu,
2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.
(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima
utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.
(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka
unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:
cijena stjecanja
+ preuzeti dugovi svih vrsta
– preuzeto stanje gotovine u blagajni
– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava
– preuzete tražbine svih vrsta.
(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga
članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu
prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se
iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.
(9) Odredbe ovoga članka i članka 30. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri
oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se,
na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od
samostalne djelatnosti.
3.6.3. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja
dobiti na utvrđivanje dohotka
Članak
32.
(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja
dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance
dobiti, kao:
1. poslovni primici:
1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga,
1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge,
1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće,
1.4. pasivna vremenska razgraničenja,
1.5. dugoročna rezerviranja,
1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost;
2. poslovni izdaci:
2.1. zalihe,
2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge,
2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,
2.4. aktivna vremenska razgraničenja,
2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.
(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja
se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.
3.7. Poslovne knjige
3.7.1. Temeljne knjige
Članak
33.
(1)
Prema odredbama članka 23. stavka 1. Zakona porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona dužni su upisati se u registar
poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka
iz poslovnih knjiga.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša iz članka 18. stavka 2.
točke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u
skladu s člancima 32. i 48. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih
knjiga.
(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka,
Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama.
3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka
Članak
34.
(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim
primicima i izdacima u poreznom razdoblju.
(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i
to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni
identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.
(3)
U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima,
kako slijedi:
1. redni broj (stupac 1),
2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je
ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje
se crtica (stupac 2),
3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja
(stupac 3),
4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz
naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima,
obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4),
5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni
ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5),
6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6),
7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka
utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),
8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te
primljenim dobrima i uslugama (stupac 8),
9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na
dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),
10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10),
11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11),
12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka
utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),
13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim
dobrima i uslugama (stupac 13),
14. izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez
na dodanu vrijednost (stupac 14),
15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12
umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i
umanjen za izdatke iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14
(stupac 15).
(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim
evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom
gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5
Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za
cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze
poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost,
gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.
(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim
primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i
12 unose podaci o ukupnim izdacima, uključujući i izdatke iz članka 22. stavka
1. točaka 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz
članka 22. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi
primitaka i izdataka.
(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do
15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost
obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom
za uplatu poreza na dodanu vrijednost.
(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka
bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih
djelatnosti.
(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i
izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.
(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju.
Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju
otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje
dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 31. i 32. ovoga
Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, ovako
utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema
Zakonu o porezu na dobit i članku 25. stavku 1. točki 3. ovoga Pravilnika.
3.7.3. Popis dugotrajne imovine
Članak
35.
(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta,
slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti,
a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije
djelatnosti.
(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz
članka 34. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako
slijedi:
1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za
stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi
unose prema novome upisu (stupac 1),
2. naziv stvari ili prava (stupac 2),
3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave
(stupac 3),
4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u
slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se
procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik
te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4),
5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9
Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se
nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4
(stupac 5),
6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana
sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6),
7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Zakonom o porezu na
dobit (stupac 7),
8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se
nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i
podijeli sa 100 (stupac 8),
8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom
godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na
dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari
ili prava, a izračunava se na ovaj način:
(iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mjeseci
korištenja)_______________________________________________
12
8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec
korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u
upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do
otuđenja ili uništenja,
9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili
mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od
knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac
9).
(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i
zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9
prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i
5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.
3.7.4. Knjiga prometa
Članak
36.
(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije
prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i
čekovima.
(2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom
gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u
evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu
gdje se gotovinski primici ostvaruju.
(3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju
usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za
svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.
(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 34.
stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:
1. redni broj (stupac 1),
2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2),
3. broj temeljnice (stupac 3),
4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka 34. stavka
3. točke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4),
5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),
6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i
7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).
(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i
izdataka.
(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji
nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju
u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u
rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka.
(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode
evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o
dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.
3.7.5. Evidencija o tražbinama i obvezama
Članak
37.
(1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama,
odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili
plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.
(2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom
broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno
ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom
odnosno naplaćenom iznosu.
(3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema
propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o
primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i
obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih
i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema
plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o
tražbinama i obvezama.
3.7.6. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave
Članak
38.
(1) Poslovne knjige vode se posebno
za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2)
Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, a i izvan tih područja,
a koriste olakšice iz članka 55. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja
dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati
podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.
(3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne
imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KPR) i »Evidencija o
tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(4) Prema članku 23. stavku 4. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu
uslugu mora se izdati račun.
(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih
uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka.
(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su
oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost i propisima o
fiskalizaciji.
(7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na
dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadrže
najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno
nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski
broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako
je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa,
broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te
ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji, a ispostavljaju se najmanje u
dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava
za knjiženje u poslovnim knjigama.
(8) Iznimno od članka 23. stavka 4.
Zakona i stavka 4. ovoga članka obveznici poreza na dohodak nisu obvezni izdati
račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima.
3.8. Promjena načina oporezivanja
Članak
39.
(1)
Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati
porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit
umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete za prelazak na utvrđivanje
dobiti propisane Zakonom o porezu na dobit.
(2) Prema članku 19. stavku 4. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša iz članka 18. stavka 2.
točke 4. Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak
po osnovi te djelatnosti u skladu s člancima 32. i 48. Zakona odnosno mogu
promijeniti način utvrđivanja dohotka i plaćanja predujma poreza na dohodak.
(3) Prema članku 44. Zakona, poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 18. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona, a nisu
obveznici poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu
vrijednost, te po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruju
ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u
sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost,
dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.
(4) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u
registar poreznih obveznika porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj
ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku
od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka
obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije
petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak
40.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih
prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili
najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez
obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog
ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih
prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra
se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina.
(2)
Prema članku 27. stavku 3. Zakona, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema člancima 19. do 24. Zakona
odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova,
utvrđuje se u paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona i Pravilniku o
djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog
poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza.
(3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine davanjem u najam ili
zakup nekretnina i pokretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost
prema posebnom zakonu, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s
odredbama članaka 19. do 24. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup
ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na
utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti
nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u
registar obveznika poreza na dohodak odnosno Obrazac RPO iz članka 91. ovoga
Pravilnika.
(4) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam
odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu
vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članaka 19. do 24.
Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni
obveznik obavlja samostalnu djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na
dodanu vrijednost i dohodak od te djelatnosti utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24.
Zakona, obvezan je i dohodak od imovine koju daje u najam ili zakup utvrđivati
na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.
(5) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog
vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku.
(6) Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga članka smatraju se prava prema
propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava.
(7) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na
iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni
adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju
drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra
dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 18. Zakona, a ne dohotkom od
imovinskih prava.
(8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili
stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka 5. ovoga članka ustupaju uz
naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako
ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od
imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska
djela, već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz
članka 18. stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku 32. Zakona.
(9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja
nekretnina prema članku 27. stavcima 5. do 9. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka
danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u
slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena
za upotrebu.
(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana
njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine
i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine
darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog
prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku
nabave.
(11) Dohotkom od imovine i
imovinskih prava iz članka 27. stavka 7. Zakona smatra se otuđenje (prodaja,
zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri
imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine
izvlašćuju temeljem posebnog zakona te osim ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna
površina (površina svake pojedinačne čestice) do 250 m², a ukupna površina
svih otuđenih zemljišnih čestica pojedinačne površine do 250 m² ne prelazi
1000 m². Ako je na otuđenje nekretnina ili imovinskih prava ranije plaćen
porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sukladno članku 27. stavku 5.
Zakona i stavku 9. ovoga članka, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje
tog dohotka prema članku 27. stavku 7. Zakona, ranije plaćeni porez na dohodak
od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja
nekretnina ili imovinskih prava prema članku 27. stavku 7. Zakona. Dohodak se
utvrđuje za sve otuđene nekretnine iste vrste odnosno za sva otuđena imovinska
prava iste vrste. Dohotkom od imovine i imovinskih prava ne smatra se dohodak
od otuđenja nekretnina i imovinskih prava stečenih nasljedstvom.
(12) Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka 11. ovoga članka smatraju se
istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to:
1. kod zemljišta istovrsnim nekretninama smatraju se:
– poljoprivredna zemljišta, ili
– građevinska zemljišta, ili
– šumska zemljišta ili
– druga zemljišta,
2. kod građevina istovrsnim nekretninama smatraju se:
– stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili
– poslovne zgrade, ili
– druge zgrade, ili
– dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).
(13) Dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava iz stavka 11. ovoga
članka utvrđuje se kao razlika između ukupnog iznosa ostvarenih primitaka
utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se
otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast
proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje
porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. U slučaju otuđenja nekretnine
izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno
cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako nema isprava o
nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje sa rastom
proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je
ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Ako se otuđuje samo jedan
stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine, tada se u izdatke
priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine.
(14) Imovinska prava iz stavka 11. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno
o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom
pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju
pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak,
poslovni adresari i drugo.
(15) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih
primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci, prema članku 27. stavku
4. Zakona tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir
tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj
osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu.
VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Članak
41.
(1)
Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi kamata, udjela u dobiti
članova uprave trgovačkih društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom
vlastitih dionica, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova
trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret
dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja članova
trgovačkih društava po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke
5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su
ovlašteni donijeti takvu odluku sukladno članku 6. stavku 7. ovoga Pravilnika.
(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti
koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona,
po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za
svoje osobne potrebe.
(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u
skladu s člankom 26. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima
smatraju i izuzimanja u novcu.
(4) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i troškovi uporabe
dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na
privatni život dioničara ili člana društva.
(5) Skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:
1. davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od
tržišne, uključujući i povoljniju kamatu,
2. plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od
vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili
član društva dao društvu,
3. davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od
vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili
član društva dao društvu,
4. omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema pravne
osnove.
(6) Dohotkom od kapitala prema članku 30. stavku 11. Zakona smatraju se i
primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad
12.000,00 kuna godišnje. Neoporezivi dio do 12.000,00 kuna godišnje priznaje se
u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne
prijave.
(7) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 6. ovoga
članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi
radničkog dioničarstva, uz slijedeće uvjete:
– fizičke osobe su te dionice temeljem kojih se isplaćuje dividenda, stekle
prema posebnoj odluci uprave društva ili Vlade Republike Hrvatske putem Fonda
za privatizaciju u procesu pretvorbe ili privatizacije, o prodaji ili dodjeli
dionica radnicima,
– dionice su radnicima prodane, odnosno dodijeljene mimo uređenih financijskih
tržišta, prema posebnom programu i planu koji omogućuje svim radnicima da
postanu imatelji dionica društva u kojem rade,
– fizička osoba kojoj se isplaćuje dividenda (izravno od strane izdavatelja
dionica ili posredstvom posebnog ESOP fonda ili društva koje drži dionice i
upravlja njima u ime i za račun radnika društva izdavatelja) u radnom je odnosu
sa isplatiteljem dividende.
(8) Stavak 7. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju da novi radnik društva
izdavatelja dionica kupi dionice iz trezora ESOP fonda ili društva, te i ako
radnici povećaju svoj udio u ESOP fondu ili društvu u odnosu na prvotni upis.
(9) Pravo na neoporezivu isplatu dokazuje se vjerodostojnim ispravama, a
osobito: planom restrukturiranja društva, odlukom o prodaji dionica radnicima,
ugovorom o kupoprodaji dionica između društva izdavatelja dionica i radnika,
odnosno posebnog ESOP fonda ili društva koji drži dionice i upravlja njima u
ime i za račun radnika društva izdavatelja, ugovorom o radu između isplatitelja
dividende i radnika, ugovorom između ESOP fonda ili društva i radnika
isplatitelja dividende i drugo.
(10) Stavak 7. ovoga članka ne primjenjuje se za dividende isplaćene poreznim
obveznicima koji su dionice temeljem kojih je dividenda isplaćena stekli
redovnim putem, trgovanjem na uređenom financijskom tržištu.
(11) Dohodak od kapitala se sukladno članku 30. stavku 13. Zakona ne utvrđuje
po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su
dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva, te se
na odgovarajući način primjenjuju uvjeti iz članka 12.a stavaka 2., 7. i 8.
Pravilnika o porezu na dobit. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno
dođe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima društva, iz navedenih
će se isplata utvrditi dohodak iz stavka 6. ovoga članka. Isto se primjenjuje i
u slučaju promjene strukture vlasništva te se obveza prenosi na novog imatelja
dionice ili udjela.
(12) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno članku 30. stavku 14.
Zakona smatra se i isplaćeni predujam udjela u dobiti ako se istekom tog
razdoblja za koji je predujam isplaćen, a najkasnije u roku za podnošenje
prijave poreza na dobit utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće
takvog predujma, odnosno dohotkom se smatra razlika između isplaćenog predujma
i ostvarene dobiti. Dohodak se utvrđuje danom podnošenja prijave poreza na
dobit, a sukladno rokovima propisanim Zakonom o porezu na dobit.
(13) Predujmovi dividendi i udjela u dobiti isplaćeni nakon isteka poreznog
razdoblja sukladno posebnim propisima, za potrebe ovog Pravilnika smatraju se
primicima od dividendi i udjela u dobiti, a do iznosa ostvarene dobiti.
(14) Primici od kapitala iz stavka 1. ovoga članka koji su ostvareni u pravima,
stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, smatraju se primicima u
naravi i pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak vrijednost
primitka u naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu vrijednost)
uvećava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Članak
42.
(1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od
osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obilježjem štednje
uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak.
Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskoga
osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak odnosno
koja je bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki
17. Zakona. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim
propisima ne smatraju se primitkom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija
osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija
osiguranja.
(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak
iskazuju se s valutnom klauzulom.
(4)
Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1.
ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice tijekom poreznog
razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 36.
odnosno članku 54. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti za osobni
odbitak u skladu s člankom 36. odnosno 54. Zakona, u godišnjem obračunu poreza
na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako osobni odbitak nije
umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju.
(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s
isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome
se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u
kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan
isplate toga dohotka.
(6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane
svote, na način propisan odredbama stavaka 1. do 5. ovoga članka.
(7) Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su
tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza
na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona u kunama i deviznoj
protuvrijednosti na dan uplate, po svakom članu fonda posebno te o iznosu tih
premija.
(8) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 7. ovoga članka podatke o uplaćenim
premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u poreznom razdoblju, koje su
bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 10. točki 17.
Zakona, o visini tih premija i svakom članu fonda, dostavlja društvima za
upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima elektroničkim putem Porezna
uprava, a na temelju podataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja primitaka
(plaće) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost iz
članka 18. Zakona prema stavku 9. ovoga članka.
(9) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji
obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, koji su uplaćivali
premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika,
odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz
članka 18. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile
oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 10. točki 17. Zakona i
članku 7. stavku 12. ovoga Pravilnika, obvezni su nakon proteka poreznog
razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, Poreznoj upravi
dostaviti podatke o tim premijama, na propisanom obrascu.
(10) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sadrži podatke o podnositelju izvješća,
podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacijskom broju
radnika-člana fonda, nazivu i osobnom identifikacijskom broju društva za
upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broju i nadnevku ugovora,
iznosu ugovorene premije, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije i iznosu
uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena od plaćanja
poreza na dohodak.
(11) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.
IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
1. Temelji utvrđivanja
Članak
43.
2. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak
Članak
44.
(1)
Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito se smatraju primici
iz članka 32. stavka 3. Zakona.
(2) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici članova
predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i
jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na
plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani.
(3) Od primitaka po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih
društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela
drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i
sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, utvrđuje se drugi
dohodak prema članku 32. stavku 3. točki 1. Zakona.
(4) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša smatraju se
primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima:
1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika –
novinara, umjetnika, sportaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz
članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona sukladno članku 19. stavku 4. Zakona,
2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po
osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od
nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada
prema članku 13. Zakona.
(5) Sportašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja
se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima, a može biti sportaš amater
ili sportaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u sportu, u
smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u
sustavu natjecanja i sportskim priredbama i to: sportski treneri, sportski
suci, sportski delegati, sportski povjerenici te druge stručne osobe i službene
osobe prema posebnim propisima.
(6) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera,
sportskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku 5. ovoga
članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih
vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih
djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem
primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima
od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema
članku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od
kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24.
Zakona.
(7) Primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona odnosno primici iz
članka 15. ovoga Pravilnika koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu
njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka
14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku 16. ovoga Pravilnika.
(8) Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 10. točke 6. Zakona,
iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika,
smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se
utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku
poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko
učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili
ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa
iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na razliku primitka iznad
propisanog iznosa utvrđuje se drugi dohodak.
(9) Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju
prema posebnim propisima iz stavka 8. ovoga članka, obvezan je u svojim evidencijama
osigurati podatke o primicima koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti
iznos primitka kojeg je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u
svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog iznosa iz članka 45.
stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na koji se, prema odredbama Zakona, plaća
predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (učenik ili student na
redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više
učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti
vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod
drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom
razdoblju po toj osnovi.
(10) Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima
za njihovo sportsko usavršavanje iz članka 10. točke 14. Zakona, iznad
propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika, smatraju
se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje
drugi dohodak.
(11) Sportskim stipendijama iz stavka 10. ovoga članka smatraju se:
a) olimpijske stipendije koje primaju sportaši koji su ispunili odgovarajuću
normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna
sportska asocijacija određenog sporta za određenu disciplinu koja je uvrštena u
program Olimpijskih igara,
b) stipendije kategoriziranih sportaša prema Pravilniku o kategorizaciji
športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o sportu donosi Hrvatski olimpijski odbor,
a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske sportske
zajednice te sportski klubovi.
(12) Nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 10.
točke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 5.
ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa,
primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(13) Nagradama za sportska ostvarenja iz stavka 12. ovoga članka smatraju se
nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji sportaša i Pravilniku o
mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog
Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor,
sportski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni sportski savezi
te sportske zajednice u gradovima i županijama i sportski klubovi.
(14) Naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju sportašima
amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz članka 45.
stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više
isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(15) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne,
sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom,
radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak.
(16) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13. stavka 2. točkama 1.,
2., 5., 13., i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju
prema članku 10. točki 11. Zakona i članku 7. stavcima 5., 6. i 13. ovoga
Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada
u skladu s člankom 13. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
19. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
(17) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici
od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne obavlja
samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona odnosno djelatnost od koje se
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19.
do 24. Zakona.
(18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva dodjelom vlastitih dionica
povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz
opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u
inozemstvu, smatraju se primitkom u naravi po osnovi kojega se utvrđuje drugi
dohodak.
(19) Primici iz članka 41. ovoga Pravilnika s obilježjima skrivenih isplata
dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe koje nisu dioničari
ili članovi društva ili radnici ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na
dobit, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Ako se
navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se
primicima u naravi.
(20) Ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju
pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak
koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu
primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje
se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se
primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona,
samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz
članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31.
Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada
Članak
45.
(1)
Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 32.
Zakona i članka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju
isplatitelji i to:
1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10.
točke 4. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjesečno,
2. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za
rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 10. točke 6. Zakona, do
visine 50.000,00 kuna godišnje,
3. stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona, učenicima i studentima za redovno
školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te
fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjesečno. Iznimno, oporezivim se primicima
ne smatraju stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu do
visine 4.000,00 kuna mjesečno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna
postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu
stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti
pod jednakim uvjetima. Poreznom obvezniku – studentu, može se priznati
neoporezivi dio stipendije do visine 4.000,00 kuna mjesečno po osnovi samo
jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendije u
visini do 4.000,00 kuna mjesečno i porezno priznati neoporezivi dio stipendije
u visini do 1.600,00 kuna mjesečno, međusobno se isključuju,
4. sportske stipendije prema članku 10. točki 14. Zakona, koje se prema
posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje ukupno
do 1.600,00 kuna mjesečno,
5. nagrade za sportska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona, prema
posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje,
6. naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju sportašima
amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno,
7. stipendije iz članka 10. točke 18. Zakona za redovno školovanje na visokim
učilištima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje služe za pokriće stvarnih troškova
školovanja (školarina, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja
za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim propisima,
prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu
stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti
pod jednakim uvjetima.
(2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade
učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga
članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili sportske
stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade sportašima iz stavka 1.
točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja,
propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj
mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili naknada trebala
biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke
o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a
ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik
obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o
ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.
(3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka
1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga
Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog
školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na
stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
(4) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni su voditi
evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz stavka 1. točke 7. ovoga članka za
pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o isplatitelju stipendije,
primatelju stipendije te troškovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito:
– naziv, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta isplatitelja
stipendije,
– ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta/uobičajenog
boravišta primatelja stipendije,
– naziv i adresa visokog učilišta koji primatelj stipendije pohađa,
– iznos stipendije,
– vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom te iznos istih, posebno za svaku
vrstu troška,
– neiskorišteni iznos stipendije.
Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim
ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne
troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog
studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće
stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se
utvrđuje drugi dohodak.
(5) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni su voditi
evidencije iz stavka 4. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o isplaćenim
stipendijama za akademsku godinu ______«, koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim
podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o
adresi primatelja stipendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za
koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se
dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke.
4. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka
Članak
46.
(1)
Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka
1. Zakona smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka,
prema posebnim propisima.
(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona izdaci
se, prije izdataka iz stavka 1. ovoga članka, priznaju u visini 30 % ostvarenih
primitaka fizičkim osobama (u izdatke u visini 30 % uključeni su i doprinosi za
obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) po osnovi:
1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska
i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama
koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša koji su osigurani
po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne,
sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom,
radiom i televizijom te zabavnim priredbama.
(3) Izdaci iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka međusobno se
isključuju. Izdaci iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priznaju se po
osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti sportaša, umjetnika i
novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke,
zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s
tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama.
(4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, isplatitelji
primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom
djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.
(5) U skladu s člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske
naknade za umjetničko djelo, priznaje se 25 % neoporezivog dijela od ostvarene
naknade za umjetničko djelo. Neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko
djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje obavljaju umjetničku djelatnost
prema stavku 2. točki 2. ovoga članka i prema članku 18. stavku 2. točki 4.
Zakona. Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge
ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim
umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.
(6) Ako sportsku stipendiju i nagradu za sportska ostvarenja iz članka 44.
stavka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika ostvaruje porezni obveznik – sportaš
koji je po osnovi profesionalne djelatnosti sportaša osiguran i doprinose za
obvezna osiguranja plaća prema rješenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od
te djelatnosti utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaća po
odbitku, prema članku 32. stavku 5. točki 2. Zakona, ima pravo na 30% porezno
priznatog izdatka odnosno iznos isplaćene sportske stipendije i/ili nagrade za
sportsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa, umanjuje se za 30% izdataka.
5. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka
Članak
47.
(1)
Porezni obveznik koji obavljanjem djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se
utvrđuje drugi dohodak, može na vlastiti zahtjev, prema članku 32. stavku 6.
Zakona, po osnovi tih primitaka utvrđivati dohodak na način propisan člancima
19. do 24. Zakona, pod uvjetom da podnese prijavu u registar poreznih obveznika
iz članka 91. ovoga Pravilnika.
(2) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu
u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik
obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka
ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku
poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
1. Temelji utvrđivanja
Članak
48.
(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava
može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela,
suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici).
(2)
Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji
zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 34. Zakona.
(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio
dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.
(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, a nositelj
zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave
nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku
obavljanja zajedničke djelatnosti.
(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i
imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na
supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti
utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti koji se utvrđuje na način
propisan člancima 19. do 24. Zakona.
(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na
pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.
(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju
podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju
zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli
nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike.
2. Zajednički dohodak
Članak
49.
(1)
Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona utvrđuje se u
skladu s člancima 19. do 24. Zakona.
(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s
člankom 27. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 40. stavka 4.
ovoga Pravilnika u skladu s člancima 19. do 24. Zakona.
(3) Ako iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničke nekretnine odnosno imovine
podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i
imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona.
(4) U skladu s odredbama članka 29. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji
iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine
utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24.
Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak
odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod
uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev
za plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.
(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i
imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju
se prema odredbama stavaka 6., 7., i 8. ovoga članka.
(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta
se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog
rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od
zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u
zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako
su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.
(7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na
raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada
je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti,
primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.
(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz
članka 24. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U
popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.
XI. POREZNI GUBITAK
Članak
50.
(1)
Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti
iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način
propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 35.
stavak 1. Zakona).
(2) Prema članku 35. stavku 2. Zakona, porezni gubitak može se nadoknaditi
(odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen odnosno, sukladno stavku
1. ovoga članka, samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona
i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne
djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona.
(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog
obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se
radi o istom poreznom obvezniku.
(4) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem i u sljedeće se
porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. Ako gubici
nastaju više poreznih razdoblja uzastopno, nadoknađivanje (odbijanje) od
dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog
nastanka.
(5) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija se nakon dodatnog
umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba
iz članka 56. stavka 1. Zakona, za iznos državne potpore za naukovanje za
obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu,
prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka
57. stavka 1. Zakona, a prije osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. Zakona.
(6) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos
plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona, za iznos državne
potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za
obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za
istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, može se utvrditi gubitak
odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom
razdoblju.
XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
1. Temeljne odredbe
Članak
51.
(1)
Prema članku 36. stavku 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika
iznosi 2.200,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje
porez. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu
zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim
korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53.
stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima
i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu
kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca
za dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijašnjih uplata
sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine i mirovinske
rente, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna za svaki mjesec
poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe iz članka 12.
stavka 2. ovoga Pravilnika.
(2) Osobni odbitak rezidenta, uključivo i umirovljenika, iz stavka 1. ovoga
članka, po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi
invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže
obitelji i/ili djece izračunava se od osnovice 2.200,00 kuna za svaki mjesec
poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom faktora propisanih
člankom 36. stavkom 2. Zakona.
(3) Dio osobnog odbitka za dana darovanja iz članka 36. stavka 12. Zakona,
priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj
poreznoj prijavi, a nakon osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona
i/ili članka 54. Zakona.
2. Utvrđivanje osobnog odbitka
Članak
52.
(1)
Rezidentu se osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka iz članka 36.
Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj:
1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1.
Zakona i/ili osnovnog osobnog odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona, po
mjesecima korištenja,
2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili
djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove
uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona i/ili članka 54.
stavaka 2. i 3. Zakona,
3. dijela osobnog odbitka po osnovi iznosa plaćenih za obvezno zdravstveno
osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, a prema članku 36.
stavku 10. Zakona,
4. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka
12. Zakona.
(2) Nerezidentu se osobni odbitak iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini
utvrđuje kao zbroj:
1. osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona,
2. dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu iz članka 36. stavka 11. Zakona,
3. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka
12. Zakona.
(3) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
priznaje u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj
poreznoj prijavi na temelju priloženih vjerodostojnih isprava i/ili podataka iz
porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona.
(4) Rezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga
Pravilnika, priznaje osobni odbitak iz članka 36. Zakona utvrđen kao zbroj:
1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1.
Zakona,
2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili
djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove
uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona.
(5) Nerezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga
Pravilnika, priznaje osnovni osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. Zakona.
(6) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 4. i 5. ovoga članka
priznaje u poreznom razdoblju na temelju podataka iz porezne kartice – Obrasca
PK iz članka 46. Zakona i članka 67. ovoga Pravilnika.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga
članka, fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili
Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici
Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. Zakona, može u godišnjem obračunu
poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i
osobni odbitak iz članka 36. stavka 2. Zakona, uz uvjet da vjerodostojnim
ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini
najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom
razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji
je rezident.
3. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i
djece
Članak
53.
(1)
Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i
ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz članka 5.
Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i
drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona),
ne prelaze 11.000,00 kuna na godišnjoj razini.
(2) U skladu s člankom 36. stavkom 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na
osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri
utvrđivanju iznosa od 11.000,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici
prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu,
potpora za novorođenče, odnosno opremu novorođenog djeteta i obiteljskih
mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja.
(3) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete
za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka
prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u
iznosu većem od 11.000,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi
koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu. U tom
slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi koristiti
osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a uzdržavani član
uže obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema
članku 5. Zakona utvrđuje dohodak, može, u skladu sa člancima 39. i 40. Zakona,
podnijeti godišnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak iz članka 36.
Zakona.
(4) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete
za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka
prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka,
u godišnjem iznosu 11.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to
porezno razdoblje, u skladu s člancima 39. i 40. Zakona, mogu podnijeti:
1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5.
Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili
djecu, i
2. porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi
ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz
članka 36. Zakona.
(5) Uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju se fizičke osobe iz
članka 36. stavka 7. Zakona. Djetetom iz članka 36. stavka 7. Zakona smatra se
dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i
dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki
roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. Osobni odbitak za bračne drugove
može se koristiti samo u bračnoj zajednici.
(6) Djetetom prema članku 36. stavku 7. Zakona smatra se i dijete nakon
završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako je prijavljeno
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom
odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni
odnos prestane, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona dijete se smatra
uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže
obitelji ima pravo na osobni odbitak prema članku 36. stavku 2. točki 1.
Zakona. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete iz članka
36. stavka 2. točke 2. Zakona ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa
nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u
poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka 36. stavka
4. Zakona.
(7) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji
i/ili djecu iz članka 36. stavka 7. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom
slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog
odbitka prema članku 36. stavku 4. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave
koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 89. stavku 2. ovoga
Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6) mjeseci,
rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako
godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije
do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave
prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu –
Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri
utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(8) Rezident iz stavka 7. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa
uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe
na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
svom prebivalištu/uobičajenom boravištu prema članku 46. stavku 3. Zakona i
izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 7. ovoga
članka.
(9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže
obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u
tuzemstvu ili u inozemstvu.
4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti
Članak
54.
(1)
Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4.
Zakona u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za sebe osobno, svakog
uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je
rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno
oštećenje po jednoj osnovi 100 % i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog
oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu.
(2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se
ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom
članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih
propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i
koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem
posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu.
(3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog
oštećenja iz članka 36. stavka 2. točaka 3. ili 4. Zakona može se priznati
djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih
isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna
(100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta.
5. Raspodjela osobnog odbitka
Članak
55.
(1)
U skladu s člankom 36. stavkom 6. Zakona, ako oba bračna druga ostvaruju
dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove
uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju
raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni
drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova
svoje uže obitelji.
(2) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može
se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj prijavi. U tom slučaju, osobe koje
žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim
godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku)
raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i osobnom
identifikacijskom broju osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima
su osobni odbitak podijelile.
(3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o
raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i
uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka,
tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom
obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju
raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:
1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za
oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih
dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima
primitaka (plaće) i mirovine,
2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim
prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika
izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.
6. Osobni odbitak poreznih obveznika na potpomognutim
područjima i području Grada Vukovara
Članak
56.
(1)
Osobni odbitak rezidenta koji ima prebivalište i boravi na potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara, kao i dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji
i/ili djecu koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se u
skladu s člankom 54. Zakona. Rezident – umirovljenik koji ima prebivalište i
boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada
Vukovara i ostvaruje mirovinu koja je viša od iznosa osobnog odbitka iz članka
54. stavka 1. Zakona, može koristiti osobni odbitak do visine mirovine, a
najviše do 3.400,00 kuna mjesečno.
(2) Osobni odbitak rezidenta po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji
i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti za sebe osobno i/ili invalidnosti
uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece koji imaju prebivalište i borave
na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada
Vukovara, izračunava se od osnovice iz članka 54. stavka 1. Zakona, za svaki
mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2.
Zakona.
(3) Uvećani osobni odbitak iz članka 54. Zakona rezident može koristiti u
godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi,
a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada može koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2.
Zakona.
(4) Ako rezident ima više prebivališta na potpomognutim područjima jedinica
lokalne samouprave i području Grada Vukovara, mjerodavno je prebivalište
obitelji (članak 38. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona).
(5) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara,
a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na
području izvan tih područja, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni
odbitak prema članku 54. stavku 2. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona samo za
uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom
području.
(6) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na
područjima izvan potpomognutih područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih
u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti i izvan područja Grada Vukovara, a
porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu i području Grada
Vukovara, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54.
stavku 1. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom
slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice
iz članka 36. stavak 1. Zakona.
(7) Porezni obveznik može podatke koji utječu na pravo korištenja osobnog
odbitka iz članka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u
poreznu karticu – Obrazac PK ako ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog
rada, neovisno što pravo na uvećani osobni odbitak može koristiti u godišnjem obračunu
poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.
(8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka podnese godišnju poreznu
prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na
visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici – Obrascu PK, porezni
obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti vjerodostojne
isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog
obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak,
neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK.
Članak
57.
Članak
58.
Brisan.
Članak
59.
Brisan.
Članak
60.
Brisan.
XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK
1. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
1.1. Utvrđivanje i plaćanje predujma poreza
Članak
61.
(1)
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od tijekom istog
mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka po osnovi nesamostalnog
rada iz članka 14. Zakona i članaka 11., 12. i 15. ovoga Pravilnika umanjenog
za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po
posebnim propisima, a prema članku 16. Zakona i članku 18. ovoga Pravilnika te za
neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona.
Obračunani predujam poreza isplatitelj ili sam porezni obveznik obustavlja i
uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po
odbitku.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iz primitka od nesamostalnog rada
ostvarenog u naravi iz članka 14. stavka 3. Zakona i članka 15. ovoga
Pravilnika, predujam poreza se plaća najkasnije posljednjeg radnog dana u
mjesecu u kojemu je primitak ostvaren.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza i prirez iz mirovina
uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.
(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od
12% od mjesečne porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga
osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između
jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od
40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad četverostrukog iznosa osnovnoga
osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona.
(5) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog
rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku 46. stavku 1. Zakona.
Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja
primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika,
umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona.
Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona
kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak
istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka
(plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni
odbitak.
(6) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 2.200,00
kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za radnika odnosno osobu koja ostvaruje
primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona, a za uzdržavane članove uže obitelji i
djecu radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1.
Zakona primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona.
(7) Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim
korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53.
stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima
i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu
kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca
za dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijašnjih uplata
sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine, najmanje
2.200,00, a najviše 3.400,00 kuna mjesečno. Osobni odbitak umirovljenika po
osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti,
utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka 2.200,00 kuna mjesečno, primjenom
faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona.
(8) Osobni odbitak radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke
iz članka 14. Zakona koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po
stupnju razvijenosti i u Gradu Vukovaru i/ili za uzdržavane članove njihove
obitelji i djecu koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, pri
utvrđivanju i plaćanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u
tijeku poreznog razdoblja prema stavku 1. ovoga članka, priznaje se u visini
osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona.
(9) Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i isplatitelji inozemnih mirovina
iz sustava socijalnog osiguranja na način iz članka 45. stavka 3. Zakona),
pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih
stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona i stavka 4. ovoga članka.
(10) Iznimno od članka 45. stavka 2. Zakona i stavka 9. ovoga članka, predujam
poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka
14. stavka 1. Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se
isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku,
nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim
odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u
postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju,
obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su
važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utuženi
iznos primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos
doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku
na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik
obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(11) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva, a ne
posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), prema članku
45. stavku 8. i 9. Zakona i članku 11. stavku 9. i članku 12. stavku 1. točki
6. ovoga Pravilnika, porezni obveznici imaju obveze poslodavca/isplatitelja
primitka (plaće), glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su
obračunati predujam poreza prema stavku 4. ovoga članka i uplatiti ga na
propisane račune u roku osam (8) dana od dana primitka plaće, odnosno mirovine.
Na isti način, prema članku 45. stavku 7. Zakona i članku 11. stavku 8. ovoga
Pravilnika, predujam poreza obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici
zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih država i
međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju
Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet, osim ako diplomatsko ili
konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili
predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima
diplomatski imunitet, na vlastiti zahtjev, preuzme obvezu obračunavanja,
obustavljanja i plaćanja predujmova poreza na dohodak sukladno članku 45.
stavku 8. Zakona.
(12) Fizičke osobe iz stavka 11. ovoga članka koje imaju obveze poslodavca
odnosno isplatitelja plaće, odnosno mirovine u smislu obračuna i uplate
predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza, imaju obvezu
podnošenja propisanog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Iznimno, ako
fizička osoba ostvaruje mirovinu iz članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika
u iznosu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka
36. stavaka 1. i 2. Zakona, nema obvezu podnošenja propisanog izvješća o
isplaćenoj mirovini, a niti joj se izdaje rješenje iz stavka 20. ovoga članka,
pod uvjetom da se kod te fizičke osobe nalazi porezna kartica (ili preslika
porezne kartice sukladno stavku 18. ovoga članka ako je dio osobnog odbitka
koji fizička osoba može koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po
osnovi inozemne mirovine veći ili jednak iznosu te mirovine) temeljem koje ima
pravo na osobni odbitak i da je prijavi u registar poreznih obveznika –
Obrazac RPO iz članka 91. ovoga Pravilnika priložila vjerodostojne isprave
(rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za račun na koji je izvršena
uplata mirovine i drugo)..
(13) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplaćuju
iznad iznosa iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka
kojeg čini razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa na način
propisan člankom 45. Zakona i stavkom 1. i 4. ovoga članka.
(14) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u
naravi iz članaka 15. i 16. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne
vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu
vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema
posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(15) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i
mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
utvrđuje se na način propisan odredbama članka 45. Zakona i stavka 1. do 4. i
stavka 9. ovoga članka. Obračunani predujam poreza poslodavac ili isplatitelj
primitka (plaće) i mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog
vojnog invalida iz Domovinskog rata.
(16) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, a u
skladu s posebnim zakonom, poslodavac tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obračuna,
obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi
nesamostalnog rada (plaće) koju isplaćuje za rad članovima posade broda u
međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac nema ni obvezu sastavljanja
i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 65. i 76. ovoga Pravilnika.
(17) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka,
obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi
nesamostalnog rada koje tijekom poreznog razdoblja ostvare radom na brodu u
međunarodnoj plovidbi te sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana
člancima 65. i 76.ovoga Pravilnika, nemaju ni članovi posade broda u
međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti, a u skladu sa odredbama posebnog
zakona.
(18) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, prema zahtjevu poreznog obveznika koji
ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga
Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno u ukupnom iznosu do 3.400,00
kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2.
Zakona koji se poreznom obvezniku priznaje na temelju porezne kartice prema
članku 46. stavku 1. Zakona, isplatitelji tih primitaka kod kojih se ne nalazi
porezna kartica mogu također pri obračunu predujma poreza na dohodak u tijeku
poreznog razdoblja dohodak umanjiti za neiskorišteni dio osobnog odbitka iz
članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Porezni obveznik može početi koristiti
neiskorišteni dio osobnog odbitka od slijedeće isplate nakon što svakom
isplatitelju dostavi presliku porezne kartice te potvrdu o iznosu isplaćene
mirovine u tom ili prethodnom razdoblju od strane isplatitelja kod kojeg se
nalazi porezna kartica i ostalih isplatitelja. Ako je jedan od isplatitelja
mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, isti će osobni odbitak
obračunavati temeljem porezne kartice poreznog obveznika koju elektroničkim
putem dostavlja Porezna uprava, a porezni obveznik će ostalim isplatiteljima
mirovine dostaviti presliku porezne kartice koju će zatražiti od nadležne
ispostave Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
(19) Porezni obveznik iz stavka 18. ovoga članka, nije obvezan podnijeti
godišnju poreznu prijavu sukladno članku 39. stavku 1. Zakona, za ostvarene
primitke iz članka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika
kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne
ostvari ukupni godišnji primitak po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14.
stavka 2. Zakona u iznosu većem od iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka
1. i 2. Zakona na koji ima pravo temeljem porezne kartice i da pored mirovine
iz članka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje druge primitke od nesamostalnog
rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona.
(20) Iznimno od članka 45. Zakona i
stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, porezni obveznici koji ostvaruju
mirovinu u, odnosno iz inozemstva, a koja je određena u jednakim mjesečnim
iznosima, od jednog ili više isplatitelja, mogu na vlastiti zahtjev predujam
poreza na dohodak plaćati prema rješenju Porezne uprave. U tom slučaju nisu
obvezni podnositi izvješće o isplaćenoj mirovini.
(21) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga članka porezni obveznik obvezan je
podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom
boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka ili do
kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku
poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Iznimno, u opravdanim slučajevima
zahtjev se može podnijeti i tijekom poreznog razdoblja. Uz pisani zahtjev
porezni obveznici su obvezni priložiti vjerodostojne isprave temeljem kojih će
se utvrditi porezna obveza (rješenje o mirovini ili druga potvrda kojom se
dokazuje pravo na isplatu mirovine i iznos mirovine, bankovni izvadak za račun
na koji se mirovina isplaćuje i to za posljednja tri mjeseca od dana podnošenja
zahtjeva, odnosno za mjesec isplate ako se zahtjev podnosi u roku od osam dana
od početka ostvarivanja primitka i drugo).
(22) Porezna uprava utvrđuje mjesečne predujmove poreza na dohodak iz stavka
20. ovoga članka za porezno razdoblje, prema iskazanom mjesečnom primitku
sukladno vjerodostojnim ispravama koje dostavi porezni obveznik, te se na
odgovarajući način primjenjuju stavci 4., 5., 7., 8. i 9. ovoga članka.
Rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu vrijedi do donošenja novog rješenja
sukladno stavku 24. ovoga članka.
(23) Predujam poreza na dohodak iz stavka 20. ovoga članka porezni obveznik
plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Iznimno, ako je
utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do
100,00 kuna, predujam poreza na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg
dana svakog tromjesečja u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za
koje je obveza utvrđena i utvrđenog mjesečnog predujma poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
(24) Porezni obveznici iz stavka 20. ovoga članka koji predujam poreza na
dohodak plaćaju prema rješenju, obvezni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave
prijaviti svaku promjenu podataka koja utječe na oporezivanje (promjenu iznosa
isplaćene mirovine, osim ako to nije posljedica promjene tečaja, promjenu
prebivališta poreznog obveznika i sl.). Porezna uprava će sukladno tome donijeti
novo rješenje.
(25) Ako se primici iz stavka 20. ovoga članka ostvaruju u stranoj valuti
(izravno ili neizravno), Porezna uprava će ih kod izračuna predujma preračunati
u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan
izdavanja rješenja. Ako se po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine)
utvrdi da je u tom poreznom razdoblju prosječni srednji tečaj Hrvatske narodne
banke bio veći ili manji od 2% u odnosu na onaj po kojem je obračunat predujam
poreza na dohodak po poreznom rješenju, Porezna uprava će do kraja siječnja
donijeti novo rješenje o utvrđenim mjesečnim predujmovima i razliku poreza za
povrat ili za uplatu za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu
porezni obveznik obvezan je platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave
rješenja.
(26) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga članka podnosi se na Obrascu M –
»Zahtjev za plaćanje predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u
inozemstvu prema rješenju Porezne uprave«, koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(27) Pri podnošenju porezne prijave porezni obveznici će primitke od
nesamostalnog rada ostvarene izravno u stranoj valuti iskazati sukladno članku
8. stavku 4. ovoga Pravilnika, a u protivnom prema tečaju koji je pri
konverziji primijenila banka putem koje je izvršena isplata primitka.
1.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i
mirovine
1.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza
Članak
62.
(1) Poslodavac i isplatitelj
primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik prema članku 11.
stavcima 8. i 9. i članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, obvezan je
obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na
dohodak od nesamostalnog rada na način iz članka 61. ovoga Pravilnika i stavaka
2. i 3. ovoga članka.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema
općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.
(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni
uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje
se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.
(4) Predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada uplaćuje se u rokovima propisanim člankom 61. ovoga
Pravilnika, zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravištem
na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne
uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz
dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Porezni obveznik za
primitke iz članka 11. stavka 8. i 9. i članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga
Pravilnika uplaćuje predujam poreza na dohodak na svoj OIB.
1.2.2. Obveze izvješćivanja
Članak
63.
Brisan.
Članak
63.a
Brisan.
Članak
63.b
Brisan.
Članak
63.c
Brisan.
1.2.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i vođenja Evidencije o
dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR
Članak
64.
(1)
Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o
dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke
iz članka 14. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o dohotku od
nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na
dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.
(2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se
kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada
i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, o
porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:
1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1),
2. iznos primitaka od nesamostalnog rada (stupac 2),
3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona
(stupac 3),
4. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz
članka 14. Zakona (stupac 4),
5. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 5),
6. porezna osnovica (stupac 6),
7. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 7),
8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza
(stupac 8),
9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti iz plaće (stupac 9),
10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10),
11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 11),
12. iznos neto isplate (stupac 12).
(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom
mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a
na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka
mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u
Obrazac IP.
(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada radnik i osoba koja
ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona tijekom godine kod poslodavca i
isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi
nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan
zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada.
(5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o
dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim
potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga
članka.
(6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban
obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku
evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke
propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima
– Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
1.2.2.2. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja
Izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP
Članak
65.
(1)
Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na
dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim
iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa
za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te uplaćenog
predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz
članka 14. Zakona tijekom kalendarske godine.
(2) U skladu sa člankom 45. stavkom 1. Zakona, poslodavci i isplatitelji
plaće i mirovine, popunjavaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka na temelju
podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada iz članka 64. ovoga
Pravilnika ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista,
knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i
slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu
u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca
u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada.
(3) Obrazac IP sadrži podatke o:
1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14.
Zakona (pod I.),
2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
Zakona (pod II.),
3. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja
iz plaće, uplaćenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku –
identifikator, i to:
3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su
radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona
dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz
Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih
ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada prema članku 46. stavcima 1. i 2. Zakona,
3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima
radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona
nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka 36.
stavaka 1. i 2. Zakona,
3.3. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim
doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom porezu na
dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekućeg
poreznog razdoblja, prema godinama i to u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke
2. Zakona i članka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika,
3.4. identifikator 4 za isplatitelje mirovine kojima su porezni obveznici iz
članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika dostavili presliku porezne kartice –
Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
mogu koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2.
Zakona.
(4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju
plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa
sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj).
(5) Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi
koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona: ime i prezime, adresa
prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj.
(6) Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci:
1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je
razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke 2. Zakona i
članka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika (stupac 1) te mjesečni podaci o:
2. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2)
3. iznosu isplaćene plaće i mirovine (stupac 3),
4. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4),
5. iznosu dohotka (stupac 5),
6. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku 36. stavku 1. i/ili 2. Zakona, a
najviše do visine dohotka (stupac 6),
7. poreznoj osnovici (stupac 7),
8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8),
9. iznosu neto isplate (stupac 9).
(7) Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika,
umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka
14. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan
za pokriće ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u stupac 6 pod
točkom III. upisuje se odgovarajući iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka
može pokriti, a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka »0,00«.
(8) Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i
isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona ili kod
poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14.
Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od
nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez
popunjavanja stupca 6. Isplatitelji mirovine iz članka 61. stavka 18. ovoga
Pravilnika kojima porezni obveznici dostave presliku porezne kartice, u Obrazac
IP upisuju identifikator 4, a u stupac 6 upisuju preostali neiskorišteni osobni
odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, a najviše do visine dohotka.
(9) U Obrazac IP unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je
bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se
retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u
Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava
pečatom i potpisom.
(10) U Obrazac IP ne unose se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće
prema posebnim propisima, ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja plaća nije
isplaćena. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga primitka.
(11) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala,
strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se
brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom
crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe.
(12) Obrazac IP poslodavac i
isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi
koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, za potrebe
sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za
prethodnu godinu.
(13) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« –
Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
1.2.2.3. Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog
rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak
65.a
(1) Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u
međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan članu posade broda
dostaviti potvrdu.
(2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaćenim primicima od
nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka dostaviti članu posade broda u
međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja tekuće za
prethodnu godinu.
(3) Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga
članka treba osobito sadržavati sljedeće podatke:
1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta, prebivališta/
uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj),
2. podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident (ime i
prezime, adresa prebivališta /uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski
broj),
3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini),
4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim primicima po osnovi rada
na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i pomorski dodatak,
5. nadnevak izdavanja potvrde,
6. pečat i potpis odgovorne osobe.
1.3. Porezna kartica – Obrazac PK
1.3.1. Opće odredbe
Članak
66.
(1)
Člankom 46. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na temelju podataka iz
porezne kartice poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine utvrđuje neoporezivi
dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona svakog
radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) i mirovinu iz
članka 14. Zakona, a i druge podatke potrebne za pravilno utvrđivanje i
usmjeravanje obračunanog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i
prireza porezu na dohodak.
(2) Poreznu karticu – Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava
Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika i osobe
koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona kad radnik i osoba koja ostvaruje
plaću iz članka 14. Zakona prvi put počinje raditi i prati ga trajno u
razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu
osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni
odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu
prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i osobe koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona.
(3) Radnik i osoba koja ostvaruje plaću i mirovinu iz članka 14. Zakona treba
od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom
poslodavcu ili isplatitelju plaće i mirovine, osim umirovljenika za koje
podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna
uprava elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna
uprava u iznimnim slučajevima, može podatke iz Obrasca PK dostavljati
elektroničkim putem i poslodavcima ili isplatiteljima plaće i mirovine s više
od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka
14. Zakona. Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni
odbitak) radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka
14. Zakona treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće
isprave u roku trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Ako radnik,
umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona
promijeni općinu prebivališta ili uobičajenog boravišta, tu je promjenu dužan
prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili
uobičajenom boravištu, a koja će to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine
prebivališta ili uobičajenog boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce
ili isplatitelje primitka (plaće) i mirovine kod kojih ostvaruje primitke po
osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog sljedećeg primitka, a najkasnije
u roku sljedećih trideset (30) dana.
(4) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine treba čuvati Obrazac PK i na
temelju podataka iz tog Obrasca obračunavati osobni odbitak svakog radnika,
umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona te
obračunati porez na dohodak uplaćivati prema mjestu prebivališta ili
uobičajenog boravišta koje je upisano u njihovu poreznu karticu. Poslodavac i
isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK dati radniku i osobi koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje
novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće), a obvezan je radniku,
umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona dati
i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa
promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida
radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili isplatitelja
plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno potrebe
poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK koji je
uručio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona.
(5) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca
PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom
boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz
članka 14. Zakona izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT«.
(6) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona može imati samo jedan Obrazac PK.
(7) Porezni obveznik koji mirovinu ostvaruje od Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje i drugog isplatitelja u inozemstvu i osobni odbitak želi koristiti
pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u
inozemstvu, poreznu karticu zatražit će od nadležne ispostave Porezne uprave do
20. u mjesecu za obračun pri isplatama u idućem mjesecu. Isto se odnosi i na
porezne obveznike iz članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika koji mirovinu
ostvaruju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koji će presliku
porezne kartice dostaviti ostalim isplatiteljima mirovine.
(8) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK, sastavni je
dio ovoga Pravilnika.
1.3.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK
Članak
67.
(1)
Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, osobnom
identifikacijskom broju, i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica
izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće
podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona
odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske
mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53. stavka 1. Zakona (pod I.)
te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog
ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku
na područjima za koje su propisane olakšice, i to poreznog obveznika i/ili
uzdržavanih članova njegove uže obitelji (pod II.).
(2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod
I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje
ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).
(3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika iz članka 36. stavka 1. i 2.
Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih,
vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o
plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog druga, potvrda nadležnog tijela za
zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na
školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih
drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka.
(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o radniku i osobi koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku:
1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz
članka 14. Zakona kao »A.« odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske
mirovine kao »B.« (stupac 1),
2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz
članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao
»I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 36. stavka 2. točke 3.
Zakona) ili »I*«(dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 36. stavka 2.
točke 4. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz
Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za invalidnost prema članku 36. stavku 2.
točki 3. ili 4. Zakona (stupac 2),
3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
(stupac 3),
4. oznaka za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke
(plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske
mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području
Grada Vukovara, i to: za potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog
prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P.1.« i
potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po
stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske kao »P.2.« (stupac 4),
5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce od 1 do 4 (stupac 5).
(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na
visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje
utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak.
(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže
obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona
odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine:
1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta (stupac
2),
2. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže
obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D.1.«, drugo dijete kao »D.2.«, treće dijete
kao »D.3.«........ (stupac 3),
3. osobni identifikacijski broj za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano
dijete (stupac 4),
4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavane djece kao
»I« ili »I*« (stupac 5),
5. oznaka za prebivalište i boravak uzdržavanog člana uže obitelji i
uzdržavanog djeteta na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i
području Grada Vukovara: za potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog
prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P.1.« i
potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po
stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske kao »P.2.« (stupac 6),
6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 7),
7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za
uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 8),
8. osobni identifikacijski broj osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni
odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 9),
9. postotak osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona koji pripada osobi s
kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 10).
(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava
Porezne uprave.
(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano
dijete u stupac 2 obrasca PK upisuje se određena oznaka toga djeteta, a u
stupce 8, 9 i 10 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj
osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%).
(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava
provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji
poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili
drugih članova uže obitelji.
1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak
Članak
68.
(1)
Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je obvezan pri idućim
isplatama vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke
(plaću) iz članka 14. Zakona više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan
manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi
nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima:
1. ako mu radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz
članka 14. Zakona predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora
osobnog odbitka ili promjenama adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta
koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata,
2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani
način,
3. u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju
bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba
koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavaka 1. i 3.
Zakona ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje
uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, ako su ispunjeni
uvjeti iz članka 38. stavka 2. Zakona.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u
mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj
činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.
(3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza,
radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine uplatiti
iznos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i
mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu
uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.
(4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u idućoj isplati
ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika,
umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona s
područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može
pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za
povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca i
isplatitelj primitka (plaće) i mirovine.
(5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je, prema
članku 38. Zakona, u slučaju ako primici od nesamostalnog rada (plaće odnosno
mirovine) tijekom godine nisu redovito mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji
obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje
ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima:
1. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale navedene primitke kod poslodavca,
isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju odnosno
da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile kod
poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale mirovinu kod
isplatitelja mirovine, i
2. ako osobe iz točke 1. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale
prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale
plaćanje prireza porezu na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka obvezan
je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i za radnike i druge fizičke
osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona kojima je za
pojedine mjesece poreznog razdoblja isplaćena naknada plaće na teret sredstava
obveznih osiguranja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno
opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg
obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog
rada iz članka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat
preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga
godišnjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 2. Zakona.
(6) Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga
članka poslodavac, isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je sastaviti
za svoje radnike i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, radi
možebitnog iskorištenja osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, a
prema Kartici poreza na dohodak od nesamostalnog rada – Obrascu PK poreznog
obveznika.
(7) Ako je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u poreznom
razdoblju primitke (plaću ili mirovinu) isplaćivao mjesečno redovito, ali
pojedini radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz
članka 14. Zakona nisu iskoristili dio osobnog odbitka, može, pod uvjetima iz
stavka 5. točke 1. i 2. ovoga članka, sastaviti godišnji obračun poreza na
dohodak od nesamostalnog rada.
(8) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga članka
obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada
umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka
i za osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na godišnjoj razini.
1.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plaću)
iz članka 14. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza
Članak
69.
(1)
Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i
mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na
plaću i mirovinu (članak 27. Općeg poreznog zakona).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nije dužnik poreza na dohodak za porez iz
primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj
primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad
poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren postupak stečaja ili
sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Zakonu o naplati dospjelih
nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može, pod propisanim uvjetima i na
temelju podnesene godišnje porezne prijave, zahtijevati povrat obračunanog i
obustavljenog poreza na dohodak.
1.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće)
i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada
Članak
70.
(1) Ako nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju dostavljenog izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna
osiguranja i porez nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti
poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti
mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana
primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za
obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu
obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati
doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvješća,
obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog
ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvješće.
(3)
Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za uplatu
poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili
nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog
boravišta, koje je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave,
obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i
isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika,
umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona o
možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim
podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik,
umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona,
putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako
radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno
izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj
plaće i mirovine pisanim putem izvijestiti će nadležnu ispostavu Porezne uprave
prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Članak
71.
(1)
U skladu s člankom 47. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje u
skladu s člancima 19. do 24. Zakona, plaća se prema rješenju ispostave Porezne
uprave nadležne prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog
obveznika.
(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik
plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(3) Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost iz članka 18.
Zakona, u skladu s člankom 47. stavkom 4. Zakona, ne plaća predujam poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje porezne prijave
odnosno do izdavanja rješenja o plaćanju predujma poreza na dohodak.
Podnošenjem godišnje porezne prijave utvrđuje se porezna obveza za porezno
razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno
utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost.
(4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka počinje plaćati predujam poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti od mjeseca u kojem je rješenje o plaćanju
predujma izdano, na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Rješenje se izdaje
najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je godišnja
porezna prijava podnesena.
(5) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka
donosi se i ako Porezna uprava, prema članku 47. stavku 3. Zakona, udovolji
zahtjevu poreznog obveznika da promijeni visinu utvrđenog predujma. Porezni
obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam obvezan je sastaviti
obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se
odnose na proteklo razdoblje tekuće godine i taj obračun priložiti zahtjevu za
izmjenu predujma. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika,
donosi rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev.
(6) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka
donosi se i ako porezni obveznik ne podnese godišnju poreznu prijavu za
proteklu godinu, uključivo i porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka ili ako
ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje
dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza
prema članku 47. stavku 6. Zakona.
3. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak
72.
(1)
U skladu s člankom 50. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovine
ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, osim na dohodak ostvaren
iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem
kampova iz članka 44. stavka 2. Zakona, plaća se prema rješenju ispostave
Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog
obveznika.
(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik
plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
(3) Predujam poreza na dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga članka, porezni
obveznik plaća od osnovice koju čini zakupnina ili najamnina umanjena za 30%
porezno priznatih izdataka, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz
članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren izravno ili neizravno od
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova koji se nalaze u inozemstvu, porezni obveznik rezident plaća na način
iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Na isti način plaćaju predujam poreza na dohodak
od imovine nerezidenti na dohodak od imovine ostvaren od iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se
nalaze u tuzemstvu, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost u skladu sa
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost.
(5) Prema članku 50. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovinskih
prava iz članka 27. stavka 1. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji primitka kao predujam poreza po odbitku istodobno sa isplatom primitka
na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog
obveznika, i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja
osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Porezna uprava će zbirne
uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz
dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.
(6) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka
ostvarenih izravno iz inozemstva, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od
imovinskih prava u roku od osam (8) dana od dana isplate primitka koji mu
isplaćuju inozemni isplatitelji na svoj OIB.
(7) U skladu s člankom 50. stavkom 3. i 4. Zakona, predujam poreza na dohodak
od otuđenja nekretnina i imovinskih prava porezni obveznik plaća po rješenju
Porezne uprave jednokratno na pojedinačno odnosno ukupno ostvareni dohodak, i
to u roku od petnaest (15) dana od dana primitka rješenja o utvrđenom predujmu
poreza na dohodak.
(8) Predujam poreza na dohodak iz stavka 7. ovoga članka, utvrđuje se od
porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. i 7. Zakona po stopi od 25% bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
4. Predujam poreza na dohodak od kapitala
Članak
73.
(1)
Prema članku 51. stavku 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od izuzimanja
imovine i korištenja usluga iz članka 30. stavka 1. i 2. Zakona, obračunavaju,
obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom
primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog
odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Prema članku 51. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od kamata
iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po
odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili
članka 54. Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od kapitala
obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od kamata na temelju izravnog
kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona i članka
51. stavka 2. Zakona, od ukupnog primitka na svoj OIB, primjenom stope od 40%,
bez prava na osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(4) Prema članku 51. stavku 3. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi
primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30.
stavka 1. i 4. Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od
ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi
od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(5) Prema članku 51. stavku 4. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi
dividendi i udjela u dobiti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
od ukupnog primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u
kapitalu (prema načelu blagajne), istodobno sa isplatom primitka, kao porez po
odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili
članka 54. Zakona i neoporezivog dijela primitka iz članka 10. točke 19. Zakona.
(6) Dividende i udjeli u dobiti koji se ne isplaćuju u novcu, sukladno posebnom
propisu, smatraju se primicima u naravi, a predujam poreza na dohodak utvrđuje
se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim
porezom na dodanu vrijednost), odnosno vrijednost utvrđena prema članku 16.
ovoga Pravilnika, uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na
način iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti iz stavka 5. ovoga članka,
ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati predujam poreza na dohodak
na način iz stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisani način u roku od
osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka na svoj OIB.
(8) Predujam poreza iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka obračunava se iz ukupnog
primitka, a porezni obveznik može pravo na neoporezivi iznos do 12.000,00 kuna
godišnje iz članka 10. točke 19. Zakona, iskoristiti pri godišnjem obračunu
poreza temeljem podnesene godišnje porezne prijave. U tom slučaju obvezan je
sukladno članku 40. stavku 3. Zakona iskazati ukupno ostvareni dohodak u
poreznom razdoblju.
(9) Predujam dividendi i udjela u dobiti prema članku 51. stavku 5. Zakona
oporezuje se pri isplati na način propisan stavcima 5. do 8. ovoga članka.
(10) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 30.
stavka 14. Zakona obračunava sa od iznosa primitka isplaćenog poreznom
obvezniku od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja
sukladno članku 41. stavku 12. ovoga Pravilnika, uvećanom za porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak. Iz tako utvrđenog primitka isplatitelji obračunavaju,
obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga članka
i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.
(11) Ako je porezni obveznik iz stavka 10. ovoga članka podnio godišnju poreznu
prijavu za razdoblje za koje je predujam iz stavka 9. ovoga članka uplaćen,
obvezan je podnijeti ispravak godišnje porezne prijave najkasnije do trenutka
podnošenja prijave poreza na dobit, odnosno tražiti obnovu postupka, ako je već
doneseno porezno rješenje, u roku propisanom posebnim propisom. Ako nije podnio
godišnju poreznu prijavu, tada će se predujam poreza na dohodak, koji je
uplaćen sukladno stavku 9. ovoga članka na razliku primitka od kojeg se
utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uzeti u obzir pri obračunu
poreza na dohodak po osnovi izuzimanja.
(12) Isplatitelj primitka iz stavka 10. ovoga članka obvezan je nadležnoj
ispostavi Porezne uprave podnijeti ispravak propisanog izvješća i zahtjev za
preknjiženje preplaćenog predujma poreza na dohodak iz stavka 9. ovoga članka
na račun za uplatu predujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja,
a poreznom obvezniku ispravak potvrde iz članka 79. ovoga Pravilnika.
(13) Predujam poreza na dohodak iz
stavka 1., 2., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka uplaćuje se u propisanim rokovima
na OIB isplatitelja primitka, zbirno za sve porezne obveznike s prebivalištem
ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, a Porezna uprava će zbirne
uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz
dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.
(14) Iznimno od stavka 5. ovoga
članka, ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u
kapitalu donesena, u skladu s posebnim propisima, prije 1. ožujka 2012., a isti
nisu isplaćeni do toga dana, pri isplati te dividende i udjela u dobiti
primijenit će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka
donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama.
5. Predujam poreza na dohodak od osiguranja
Članak
74.
(1)
Prema članku 52. Zakona, predujam poreza na dohodak od osiguranja
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s
isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta
poreznog obveznika, kao porez po odbitku, bez obzira na to obavljaju li isplatu
osiguraniku ili korisniku osiguranja. Porezna uprava će zbirne uplate
rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog
izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.
(2) Predujam poreza na dohodak od osiguranja plaća se od osnovice primitka u
visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja odnosno u visini premija
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza
na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona odnosno u visini isplaćene
svote ako je manja od uplaćenih premija osiguranja prema članku 42. ovoga
Pravilnika, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36.
i/ili 54. ovoga Zakona.
6. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak
75.
(1)
Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, prema članku 48. stavku 1.
Zakona, plaća se na pojedinačno ostvareni dohodak iz članka 32. stavka 1.
Zakona i članka 43. ovoga Pravilnika kao porez po odbitku, po stopi od 25%, bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u
naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. ovoga
Pravilnika, utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost
primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) uvećana za možebitne
doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana
za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 1. ovoga
članka.
(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka učenika i
studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz
članka 44. stavka 8. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća od osnovice koju
čini iznos primitka iznad propisanog iznosa od 50.000,00 kuna godišnje umanjen
za izdatke uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka od kojeg se
utvrđuje drugi dohodak, a prema posebnim propisima, na način iz stavka 1. ovoga
članka.
(4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorske naknade za
umjetničko djelo, prema članku 32. stavku 5. točki 1. Zakona i članku 46.
stavcima 4. i 5. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća, na način iz stavka 1.
ovoga članka, od osnovice koju čini autorska naknada umanjena za 25 %
neoporezivog dijela naknade i 30 % porezno priznatog izdatka odnosno primitak
se umanjuje za ukupno 55 %.
(5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka,
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i
istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili
uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a Porezna uprava će zbirne uplate
rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog
izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Isplatitelji obračunavaju,
obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prilikom svake isplate i
istodobno s isplatom i u slučaju dohotka koji nerezidenti ostvare u tuzemstvu
obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka 2. Zakona. U slučaju da
isplatitelj autorske naknade iz članka 32. stavka 5. točke 1. Zakona pri
obračunu i uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje
je porezni obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, može
od idućih isplata autorskih naknada u tijeku tekućeg poreznog razdoblja obaviti
ispravak više obustavljenog i uplaćenog poreza ili manje plaćenog poreza pri
plaćanju predujma poreza na dohodak po toj osnovi.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog
dohotka iz članka 44. stavka 17. ovoga Pravilnika, obračunava i uplaćuje
stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana od dana naplate primitka, na svoj
OIB.
(7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka
obračunava i uplaćuje porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od osam (8)
dana, kao porez po odbitku, na svoj OIB, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu
bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u
kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan
kad je dohodak ostvaren.
(8) Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. Zakona
obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku
i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima po stopi od 40% bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
7. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja
Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna
osiguranja – Obrazac JOPPD
Članak
76.
(1) U skladu s člankom 31. stavkom
4., člankom 46. stavcima 4. i 5., člankom 48. stavkom 4., člankom 50. stavkom
6., člankom 51. stavkom 7. i člankom 60. stavkom 5. Zakona, izvješće o
primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja,
dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali
obveznici sukladno posebnim propisima za:
1. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14.
Zakona,
2. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 27.
Zakona,
3. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,
4. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,
5. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, primitke na koje
se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i članka 15. stavka 2. i 3.
Zakona, primitke koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije te na koje se ne plaća predujam
poreza na dohodak prema članku 2. stavcima 4. do 7. ovoga Pravilnika i primitke
fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima
a po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak sukladno članku 18. stavku 3. Zakona,
te obveznici obračunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju
obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti i iznosu obveze doprinosa,
osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza
odnosi, osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim
propisima i o drugim podacima.
(2) Obvezu podnošenja izvješća iz stavka 1. ovoga članka imaju i tuzemni isplatitelji
primitaka iz stavka 1. ovoga članka kada te primitke isplaćuju nerezidentima
i/ili izaslanim radnicima, neovisno o tome da li sukladno ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja
tog primitka ili ne, te poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava
iz osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima.
(3) Iznimno od stavka 1. točke 6. ovoga članka izvješće iz stavka 1. ovoga
članka ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:
1. primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja fizičkih osoba
koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, a za zdravstvene
potrebe iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona,
2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz
članka 9. stavka 2. točke 2.1. podtočke 2.1.5. Zakona,
3. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja iz članka 9.
stavka 2. točke 2.2. Zakona,
4. nasljedstva i darove iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona,
5. primitke od otuđenja osobne imovine iz članka 9. stavka 2. točke 2.4.
Zakona,
6. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću iz članka 9. stavka
2. točke 2.5. Zakona,
7. primitke ostvarene na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod
jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema
posebnom zakonu iz članka 9. stavka 2. točke 2.6. Zakona,
8. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe iz članka 10. točke 9.
Zakona i članka 13. stavka 2. točke 18. ovoga Pravilnika,
9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 10. točke 17. Zakona,
10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom
na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno
drukčije, te za mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od
nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog odbitka sukladno
članku 61. stavku 12. ovoga Pravilnika i za mirovine iz inozemstva po osnovi
kojih se predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave sukladno
članku 61. stavku 20. ovoga Pravilnika,
11. potpore članovima sindikata
povodom blagdana od strane sindikata iz sredstava sindikalne članarine u novcu
ili naravi, te pomoći članovima sindikata kod podmirenja troškova organizacije
sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne članarine koje sindikati
organiziraju jednom godišnje za svoje članove,
12. primitke od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i
oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka,
štedionica i štedno-kreditnih zadruga, iz članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona,
13. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim
zakonom, iz članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona.
Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o primicima pod točkama 1. do
10. ovoga stavka te o ostalim primicima.
(4) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa i/ili
sami porezni obveznici izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose Poreznoj
upravi na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate
doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi
obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije
slijedeći dan, a podaci se iskazuju po pojedinom poreznom obvezniku odnosno
fizičkoj osobi. Na isti način obvezni su postupiti i isplatitelji dividendi na
koje se ne plaća porez na dohodak prema članku 30. stavku 12. i 13. Zakona te
isplatitelji za podatke o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka za
dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7.
Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz
članka 18. Zakona, porezni obveznici podnose Poreznoj upravi u roku od 8 dana
od dana naplate primitka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka
isplatitelji primitaka podnose Poreznoj upravi do posljednjeg dana u mjesecu u
kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije slijedeći dan, za:
1. primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 3.
Zakona i članka 15. ovoga Pravilnika, te po osnovi drugog dohotka iz članka 32.
stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika,
2. mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz članka
45. stavka 3. Zakona i članka 61. stavka 3. ovoga Pravilnika,
3. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak koje je poslodavac isplatio ili
dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u
poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka
isplatitelji neoporezivih primitaka iz stavka 1. točke 6. ovoga članka podnose
Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren,
odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, te se podnosi zbirno izvješće za sve
isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom
obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako ti primici nisu iskazani
pojedinačno na izvješću na dan isplate. Primici isplaćeni za službena putovanja
za svrhe kojih je isplaćen predujam iskazuju se na izvješću iz stavka 1. ovoga
članka prema konačnom obračunu tih primitaka. Na isti način obvezni su
postupiti i poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava iz
osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima.
(8) Iznimno od stavaka 4. i 7. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka
isplatitelji primitaka od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine iz
članka 9. stavka 3. Zakona, podnose Poreznoj upravi zbirno godišnje izvješće za
sve isplate (a koje se ne smatraju odštetom iz članka 9. stavka 2. točke 2.5.
Zakona, odnosno naknadom štete) u tijeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi,
po pojedinoj fizičkoj osobi i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za
prethodnu godinu.
(9) Primicima iz stavka 8. ovoga članka, za potrebe izvješćivanja, smatraju se
primici po osnovi osiguranja (osigurane svote), pripisane dobiti po određenoj
polici i svi ostali primici koji su vezani uz policu osiguranja, a koje
osiguravatelj isplaćuje osiguranoj osobi odnosno drugoj osobi (nasljednicima
ili trećoj osobi ukoliko je tako ugovoreno policom osiguranja) po dospijeću ili
prekidu police ili po nastupu osiguranog slučaja.
(10) Podaci o primicima iz stavka 3. točaka 12. i 13. ovoga članka dostavljaju
se i za rezidente Republike Hrvatske i rezidente zemalja izvan Europske unije,
na način, prema vrstama i u roku kako je to propisano glavom IX. Općeg poreznog
zakona, u ukupnom iznosu na godišnjoj razini po pojedinoj fizičkoj osobi.
Članak
76.a
Brisan.
Članak
76.b
Brisan.
Članak
76. c
Brisan.
Članak
77.
(1) »Izvješće o primicima, porezu na
dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ « iz članka
76. ovoga Pravilnika podnosi se na Obrascu JOPPD i sadrži podatke o:
1. svim fizičkim osobama koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan, mjesec,
godina) ostvarile primitke iz članka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika, o visini
primitaka te o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak, prirezu poreza na
dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge podatke,
2. svim fizičkim osobama za koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan,
mjesec, godina) utvrđene osnovice za obračun doprinosa, koje su koristile
određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu
doprinosa i druge podatke.
(2) Stranica A Obrasca JOPPD sadrži sljedeće podatke:
1. Oznaka izvješća – upisuje se oznaka izvješća u obliku GG001 do GG365(366), a
sastoji se od kombinacije oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja
dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračunani i
uplaćeni doprinosi sukladno članku 76. stavku 4. ovoga Pravilnika, odnosno na koji
je podnesen Obrazac JOPPD sukladno članku 76. stavcima 5., 6. (s tim da ako se
Obrazac JOPPD podnosi nakon posljednjeg dana u mjesecu isplate, upisuje se
oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate) i 7. ovoga Pravilnika. Svaki dan u
godini ima svoju oznaku te se oznaka izvješća ne može ponavljati (pod I).,
2. Vrsta izvješća – upisuje se oznaka 1 kada se podnosi prvo (izvorno)
izvješće, oznaka 2 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća koje je
zaprimljeno od nadležne ispostave Porezne uprave, te oznaka 3 kada se dopunjuju
podaci iskazani na izvornom izvješću. Oznaka 1 pod vrstom izvješća može se
upisati samo jednom za istu oznaku izvješća, istog podnositelja izvješća i
istog obveznika plaćanja (pod II.),
3. Podaci o podnositelju izvješća i to: naziv/ime i prezime, adresa, adresa
elektroničke pošte, OIB i oznaka podnositelja iz Priloga 1. Podnositelj
izvješća. Podnositelj izvješća je isplatitelj primitka i/ili obveznik
obračunavanja i plaćanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni
obveznik iz članka 76. stavka 5. ovoga Pravilnika, osim za podnositelje pod
oznakom 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća, za koje je
podnositelj izvješća obveznik obračunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa
sukladno Zakonu o doprinosima, odnosno platni agent sukladno ugovoru sa
isplatiteljem dividende (pod III.1.),
4. Podaci o obvezniku plaćanja i to: naziv, adresa, adresa elektroničke pošte,
OIB. Podatak o obvezniku plaćanja unosi se samo za podnositelje izvješća pod
oznakom 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća, za ostale
podnositelje podatak o obvezniku plaćanja istovjetan je podacima o podnositelju
izvješća pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju (pod III.2.),
5. Podaci o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće (pod IV.1.),
6. Podaci o broju redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca
JOPPD (pod IV.2.),
7. Podaci o ukupnom iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak (pod V.) i to:
7.1. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada-zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa
stranice A Obrasca JOPPD (pod 1.),
7.2. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaća)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 0201, 5403 (pod 1.1.),
7.3. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119, 0121 (pod 1.2.),
7.4. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od kapitala-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1009 (pod 2.),
7.5. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga
2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 2001-2009 (pod 3.),
7.6. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od osiguranja-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice
B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 3001-3009 (pod 4.),
7.7. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak-zbroj stupaca
14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 4001-4009,
5501 (pod 5.),
8. Podaci o ukupnom iznosu obračunanog doprinosa (pod VI.) i to:
8.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
(pod VI.1.):
8.1.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),
8.1.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD
pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.),
8.1.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.1. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),
8.1.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim
propisima-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
5401-5403, 5608 (pod 4.),
8.1.5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima-zbroj
stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501,
5604, 5606, 5607 (pod 5.),
8.1.6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim
trajanjem-zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 6.),
8.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (pod VI.2.):
8.2.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.2. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod
1.),
8.2.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.2. sa stranice
B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.).
8.2.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),
8.2.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema
posebnim propisima-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608 (pod 4.),
8.2.5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s
povećanim trajanjem-zbroj stupca 12.7. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 5.),
8.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje (pod VI.3.):
8.3.1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog
odnosa-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005,
0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),
8.3.2. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog
odnosa-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005,
0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 2.),
8.3.3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke
plaće-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039
(pod 3.),
8.3.4. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi
poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039
(pod 4.),
8.3.5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog
dohotka-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002
(pod 5.),
8.3.6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu-zbroj stupca 12.8. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
0001-0039, 5001-5009 i 5402 (pod 6.),
8.3.7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike
po osnovi korisnika mirovina-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod
oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0101-0119 (pod 7.),
8.3.8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje
se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.3. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608 (pod
8.),
8.3.9. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za osiguranike za
koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.4. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5608 (pod 9.),
8.3.10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za osobe
osigurane u određenim okolnostima-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod 10.),
8.4. Doprinos za zapošljavanje (pod VI.4.):
8.4.1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje-zbroj stupca 12.5. sa stranice B
Obrasca JOPPD (pod 1.),
8.4.2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s
invaliditetom-zbroj stupca 12.9. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 2.),
9. Podaci o ukupnom iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka-zbroj stupca 15.2.
sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VII.),
10. Podaci o naplaćenoj kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate
dospjele obveze-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom 5721
iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa (pod VIII.).
(3) Stranica B Obrasca JOPPD sadrži slijedeće podatke:
1. OIB podnositelja izvješća, a u slučaju da su na stranici A za podnositelja
izvješća upisane oznake 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća
tada se upisuje OIB obveznika plaćanja (pod I.),
2. Oznaka izvješća-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod I. (pod II.),
3. Vrsta izvješća-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod II. (pod III.)
4. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog
broja stranica (__/__) (pod IV.),
5. Redni broj (pod 1.),
6. Šifra općine/grada prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta. Za osobe
koje nemaju prebivalište, odnosno uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj
upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države rezidentnosti prema popisu
koji se objavljuje na internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske (pod
2.),
7. Šifra općine/grada rada – unosi se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0004,
0008, 0009, 0021-0029, 0031-0039, 5701-5799 te za stjecatelje neoporezivih
primitaka iz članka 13. stavka 2. i 12. ovoga Pravilnika što ih poslodavci
isplaćuju svojim radnicima. Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika
i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi poreza
na dohodak upisuje se 00000 (pod 3.),
8. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 4.),
9. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 5.),
10. Oznaka stjecatelja primitka, odnosno osiguranika – upisuju se oznake iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, ili se upisuje oznaka 0000 kada se
isplaćuje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne utvrđuje obveza doprinosa
za obvezna osiguranja, osim kod iskazivanja prava, odnosno isplate
neoporezivog primitka po osnovi toga prava kada se upisuje oznaka korištenja prava,
a koju poslodavac prikazuje samo ukoliko takvo pravo utječe na ukupan fond
radnih sati u jednom mjesecu osiguranja (pod 6.1.),
11. Oznaka primitka/obveze doprinosa – upisuju se oznake iz Priloga 3.
Primici/obveze doprinosa, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplaćuje
neoporezivi primitak koji ne podliježe obvezi doprinosa za obvezna osiguranja
i/ili kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi
poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja
i obveznik plaćanja doprinosa sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o
doprinosima (pod 6.2.),
12. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s
povećanim trajanjem (pod 7.1.) – upisuje se:
0 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili
osnovice za obračun doprinosa nema obvezu obračuna dodatnog doprinosa za
mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,
1 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci,
2 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci,
3 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci,
4 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci,
13. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom
(pod 7.2.) – upisuje se:
0 – ukoliko podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja
osoba s invaliditetom,
1 – ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje
zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1%
2 – ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje
zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%,
14. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi (pod 8.)
– upisuje se:
0 – ukoliko po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za
obračun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog osiguranja ili
utvrđivanja prava po toj osnovi,
1 – ukoliko je to prvi mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za
koju je izvršen obračun,
2 – ukoliko je to zadnji mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi
za koju je izvršen obračun,
3 – ukoliko su to ostali mjeseci unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po
osnovi za koju je izvršen obračun,
4 – ukoliko obvezno osiguranje/korištenje prava po osnovi za koju je izvršen
obračun počinje i završava unutar jednog (izvještajnog) mjeseca,
5 – ukoliko je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog osiguranja i
ne odnosi se na određeni mjesec proveden u tom osiguranju.
Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za
koje se pod razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za
koje se primitak isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili kraće od
mjesec dana, odnosno više od mjesec dana ako se isplaćuju zaostale plaće i
mirovine, te za ostale primitke od nesamostalnog rada iz članka 22. stavka 3.
Zakona o doprinosima,
15. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena
(pod 9.) – upisuje se:
0 – ukoliko ne postoji radno vrijeme,
1 – ukoliko je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme,
2 – ukoliko je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme,
3 – za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena.
Oznake od 1 do 3 unose se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019;
0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika,
16. Broj sati rada (pod 10.) – upisuje se broj obračunanih sati rada za isplatu
plaće, za slijedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga
2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019, 0021-0029, 0031-0039, 5701-5799,
a kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac,
odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i obveznik
plaćanja doprinosa sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima upisuje
se broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se
za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Kod isplate
zaostale plaće ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se plaća
isplaćuje ako je isti iskazan u ranijim razdobljima kod podnošenja izvješća za
obračunane doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plaće. Obračunani sati
rada za pojedini mjesec iskazuju se samo jednom, kod isplate redovne plaće
odnosno obračuna obveznih doprinosa, a kod svih ostalih isplata u tijeku jednog
mjeseca (za ostale primitke koji se isplaćuju uz plaću, za isplatu određenog
primitka u naravi i drugo) ne upisuje se broj sati rada, odnosno upisuje se 0,
17. Razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se
primitak isplaćuje odnosno u kojem se isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.). Razdoblje
može biti:
1. mjesec dana ili kraće od mjesec dana ako u jednom mjesecu počinje i/ili
završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, što se upisuje u
formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG. i to osobito:
1.1. kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog
rada ili kada se obveza doprinosa obračunava po osnovi plaće ili mirovine ako
nema isplate primitka, za sljedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299
(osim 0201) i 5403, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom
mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi
osiguranja) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i
uplaćuje,
1.2. kada se obveza doprinosa obračunava prema propisanoj mjesečnoj osnovici za
određeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5001-5009,
5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim 5403), 5601-5699 i 5701-5799,
te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu počinje i/ili završava
razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa
obračunava i uplaćuje,
1.3. kada se isplaćuju primici na koje se ne plaća porez na dohodak, primici
koji se ne smatraju dohotkom odnosno primici koji bi bili oporezivi porezom na
dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno
drukčije ako po osnovi istih ne postoji ni obveza doprinosa, te se iskazuje
mjesec u kojem je primitak stvarno isplaćen,
1.4. kada se na isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi dio
primitka od nesamostalnog rada ili neoporezivi i oporezivi primitak od
nesamostalnog rada ili neoporezivi primitak po osnovi kojeg se obračunavaju
doprinosi za obvezna osiguranja, isti se mogu iskazati u istom retku, te se iskazuje
mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno mjesec u kojem je primitak
isplaćen ako nema obveze doprinosa,
1.5. kada tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu prema posebnom propisu koja ne
podliježe obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa, odnosno kada to
tijelo priznaje određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi
kojih ne postoji obveza isplate naknade odnosno ne postoji obveza obračuna
doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema
obvezu isplate plaće/obračuna obveze doprinosa, te kada poslodavac, odnosno
druga osoba isplaćuje naknadu plaće na teret sredstava tijela javne vlasti ili
na teret državnog proračuna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se
naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje,
1.6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja
doprinosa nema obvezu isplate plaće/obračuna doprinosa iz razloga što
radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednačeni sa radnim
odnosom prema posebnom propisu koristi određeno pravo iz osiguranja po osnovi
kojeg nadležno tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu plaće i/ili obavlja
obračun doprinosa za staž osiguranja za vrijeme korištenja toga prava, iskazuje
se mjesec korištenja prava,
1.7. kada osiguranik tijekom mjeseca
kod istog poslodavca obavlja poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog
osiguranja računa s povećanim trajanjem i poslove zanimanja za koje se staž
mirovinskog osiguranja ne računa s povećanim trajanjem, iskazuje se mjesec dana
ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje
osiguranja po osnovi rada za tog poslodavca) za koji se primitak
isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i uplaćuje, pri čemu se zasebno iskazuju
podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem, a
zasebno podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja koji se ne računa
s povećanim trajanjem. Ako unutar istog mjeseca postoji više takvih razdoblja,
podaci se iskazuju u zbirnom iznosu za ona razdoblja unutar tog mjeseca za koja
je obračunata istovrsna obveza doprinosa.
2. više mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), u formatu od
DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., može se upisati:
2.1. kada se isplaćuje dohodak od nesamostalnog rada za više proteklih mjeseci
iste kalendarske godine (zaostale plaće i mirovine) – za slijedeće skupine
oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, a za koje je ranije izvršen
mjesečni obračun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima i isto je
iskazano na izvješćima kada je dohodak trebao biti isplaćen, tada se podatak
iskazuje na način da se u isti redak upisuje isplaćeni ukupni primitak, izdatak
za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod uvjetom da je uplaćen) i obračunan i
uplaćen porez na dohodak i prirez, a podatak o obračunanim i uplaćenim
doprinosima pod 12.1. do 12.9. se ne iskazuje, te se pod točkom 10.1. i 10.2.
iskazuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaćen-više mjeseci iste
kalendarske godine. Isplata primitka za prethodni mjesec za koji nije izvršen
obračun doprinosa i podneseno izvješće, iskazuje se u zasebnom retku, osim ako
se radi o isplati mirovina,
2.2. kada se iskazuje isplata primitka učeniku ili studentu na redovnom
školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga te se pod razdoblje
upisuje stvarno razdoblje rada koje može biti i više mjeseci ali iste
kalendarske godine,
2.3. kada se iskazuje isplata primitaka izaslanim radnicima, koji bi bili
oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukčije uređeno, za više proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale
isplate), a za koje je ranije izvršen mjesečni obračun i uplata doprinosa
sukladno Zakonu o doprinosima, te se pod razdoblje upisuje stvarno razdoblje za
koje je taj primitak isplaćen-više mjeseci iste kalendarske godine,
3. te kalendarska godina što se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do
31.12.GGGG., i to:
3.1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obračunava prema ostalim
primicima uz plaću iz članka 22. Zakona o doprinosima za slijedeće skupine
oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0001-0019 i 0021-0029, kada se ti primici pripisuju godini,
te se iskazuje godina za koju se primitak isplaćuje, odnosno godina kojoj se
primitak pripisuje,
3.2. kada se iskazuju razlike na temelju godišnjeg obračuna poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (oznaka 0406
iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa),
3.3. kada se isplaćuje primitak od nesamostalnog rada koji se prema propisima o
porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema
propisima o doprinosima kao drugi dohodak, te kada se isplaćuje primitak od
kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, imovinskih prava, osiguranja te drugi
dohodak (skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i
4001-4009), te se iskazuje godina u kojoj se primitak isplaćuje,
3.4. kada se iskazuju podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze, pod oznakom 5721 iz Priloga 3.
Primici/obveze doprinosa, te se iskazuje godina u kojoj su obračunani doprinosi
po osnovi kojih su kamate uplaćene,
18. Ukupni iznos oporezivog primitka (pod 11.),
19. Osnovica za obračun doprinosa (pod 12.). Kada je osnovica viša od najviše
mjesečne ili najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje, upisuje se stvarni iznos osnovice (ne upisuje se iznos
najviše mjesečne ili godišnje osnovice),
20. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod
12.1.),
21. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje primjenom propisane stope na osnovicu za
obračun doprinosa, te podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze (pod 12.2.),
22. Iznos obračunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane
stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.3.),
23. Iznos obračunanih doprinosa za zaštitu zdravlja na radu primjenom propisane
stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.4.),
24. Iznos obračunanih doprinosa za zapošljavanje primjenom propisane stope na
osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.5.),
25. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem primjenom
propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako
je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.6.),
26. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem
primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje
samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.7.),
27. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu odnosno posebnog
doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji
borave na službenom putu u inozemstvu i izaslane osobe koje obavljaju
samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obračun
doprinosa (pod 12.8.),
28. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa.
Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1 ili 2 pod 7.2. (pod 12.9.),
29. Izdatak – upisuje se, ovisno o vrsti obračuna, iznos izdatka iz članka 32.
stavka 5. Zakona i članka 46. stavka 5. ovoga Pravilnika ili iznos doprinosa iz
osnovice kod isplate zaostale plaće za mjesec dana rada za razdoblje koje je
ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvršen obračun i zaduženi su
doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka a koji nije
doprinos za mirovinsko osiguranje (pod 13.1.),
30. Izdatak – uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod
13.2.),
31. Dohodak (pod 13.3.),
32. Osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona (pod 13.4.),
33. Porezna osnovica (pod 13.5.),
34. Iznos obračunanog predujma poreza na dohodak (pod 14.1.). Kod obračuna
predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koje ostvaruju hrvatski
ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata upisuje se obračunani predujam poreza
na dohodak umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz
Domovinskog rata sukladno članku 53. stavku 1. Zakona i članku 61. stavku 15.
ovoga Pravilnika,
35. Iznos obračunanog predujma prireza porezu na dohodak (pod 14.2.),
36. Oznaka neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom
na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukčije uređeno, iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju
dohotkom (pod 15.1.),
37. Iznos neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom
na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukčije uređeno (sa uključenim obveznim doprinosima iz osnovice) (pod 15.2.),
38. Oznaka načina isplate odnosno izvršenja obveze iz Priloga 5. Način
isplate/izvršenja obveze (pod 16.1.),
39. Iznos za isplatu-upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka iz
točke 11. i/ili neoporezivog primitka iz točke 15.2.) umanjenog za iznos
uplaćenih doprinosa iz primitka, te uplaćenog predujma poreza i prireza (pod
16.2.).
40. Ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaća) za
izvještajno razdoblje, neovisno da li je primitak isplaćen ili ne. Upisuje se
na način propisan za broj sati rada iz točke 16. ovoga stavka, osim za
oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik 5701-5799 (pod 17.).
Članak
77.a
Brisan.
Članak
77.b
Brisan.
Članak
77.c
Brisan.
Članak
78.
(1) Podaci o primicima po pojedinom
stjecatelju primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se
pojedinačno u svaki redak ovisno o kombinaciji oznake stjecatelja
primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze doprinosa.
(2) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom
retku sa odgovarajućim oznakama ili se upisuje 0, odnosno sa odgovarajućim
iznosima ili se upisuje 0,00.
(3) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom
odnosno primicima koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, iskazuju se pojedinačno prema
oznaci iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, s
tim da se na stranici B ne popunjavaju polja pod 3. (odnosno upisuje se 00000)
osim kada se isplaćuju neoporezivi primici iz članka 13. stavka 2. i 12. ovoga
Pravilnika što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, pod 6.1. i 6.2.
upisuje se oznaka 0000, a od 7.1. do 14.2. upisuju se nule (oznaka 0 ili 0,00
ako se upisuje iznos) osim za polja 10.1. i 10.2. u kojima se upisuje razdoblje
sukladno članku 77. stavku 3. točki 17. ovoga Pravilnika. Kada tijelo javne
vlasti ima obvezu isplate naknade neposredno osiguraniku, pod 15.1 upisuje se
oznaka koja označava naknadu plaće, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plaće.
To isto upisuje i poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i
plaćanja doprinosa kada ima obvezu isplate naknade plaće koja se isplaćuje na
teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret državnog proračuna.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka ukoliko se fizičkoj osobi isti dan i na
isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi primitak ili primitak koji je viši
od propisanog neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj
neoporezivi primitak postoji mjesečna obveza dostavljanja podataka na Obrascu
JOPPD sukladno članku 76. stavku 7. ovoga Pravilnika ili ako se po osnovi
neoporezivog primitka obračunavaju i plaćaju doprinosi, tada se isti mogu
iskazati u istom retku, te se u tom slučaju izvješće dostavlja u rokovima iz
članka 76. ovoga Pravilnika propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na
dan obračuna i uplate doprinosa.
(5) Ukoliko nakon podnošenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja
Obrasca JOPPD obveznik podnošenja utvrdi da su svi ili neki podaci iz
podnijetog obrasca netočni, ispravak obavlja podnošenjem novog Obrasca JOPPD i
to s oznakom vrste izvješća 2. Dnevno se može podnijeti samo jedan obrazac s
oznakom 2 za istu oznaku izvješća.
(6) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logičkih, matematičkih
i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnošenje ispravka izvornog
Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog članka, već je potrebno ponovno dostaviti
izvorno izvješće koje će biti zaprimljeno tek ako zadovolji sve propisane
uvjete.
(7) Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije moguće mijenjati
odnosno nadopunjavati.
(8) Ispravljanje podataka iskazanih na stranici B obavlja se na sljedeći način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom Obrascu JOPPD,
1.2. pod II. upisuje se oznaka 2,
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom
Obrascu JOPPD,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa
stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak,
1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca kojim se
obavlja ispravak, kako je opisano člankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I., II. i 1. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima
upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
2.2. pod III. unosi se oznaka 2,
2.3. pod IV. obvezno se upisuje podatak kako je opisano člankom 77. stavkom 3.
ovoga Pravilnika,
2.4. pod 4. i 5. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim
na izvornom Obrascu JOPPD,
2.5. Pod ostalim podacima popunjavaju se svi ostali stupci odgovarajućeg retka
koji se mijenja, kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
ovisno o vrsti obračuna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na
izvornom izvješću da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se ispravak obavlja.
(9) Kada se ispravljeno izvješće podnosi radi ispravka (zamjene) podataka o
općim podacima (OIB, ime i prezime) za dva ili više stjecatelja
primitka/osiguranika odnosno kada se ispravak podnosi zbog zamjene podatka o
dva ili više primitka i/ili osnovice za obračun doprinosa za istog stjecatelja
primitka/osiguranika, redni broj i opći podaci o stjecatelju
primitka/osiguraniku moraju biti istovjetni izvornom izvješću, a pod ostalim
podacima upisuju se ispravljeni podaci prema pripadnosti svakom od stjecatelja
primitka/osiguranika odnosno pripadnosti razdoblju.
(10) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 mogu se nadopunjavati
podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili iskazani na
izvornom izvješću iako je za iste danom podnošenja izvornog izvješća nastupila
obveza izvješćivanja te podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku kojemu je na
izvornom izvješću bio unesen pogrešan OIB. Dnevno se može podnijeti samo jedno
izvješće sa oznakom vrste izvješća 3 za istu oznaku izvješća.
(11) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 obavlja se na sljedeći
način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom izvješću,
1.2. pod II. upisuje se oznaka 3,
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom izvješću,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa
stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna,
1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je opisano
člankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom izvješću, pod III. unosi se oznaka 3, a pod IV. upisuje se podatak
kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
2.2. pod 1. upisuje se sljedeći slobodni redni broj sa izvornog izvješća,
2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje primitka/osiguranike
čiji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvješću na način kako je opisano
člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika.
(12) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaćanja, OIB-u
stjecatelja/osiguranika, oznaci izvješća, rednom broju na stranici B Obrasca
JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o iznosu obračunanog
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje ne smiju se mijenjati na niži iznos od iznosa iskazanoga na izvornom
Obrascu JOPPD ukoliko je osobni račun u obveznom mirovinskom fondu zatvoren.
(13) Ako je na već podnijetom Obrascu JOPPD pogrešno upisan podatak o OIB-u
podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaćanja, podnosi se Obrazac JOPPD s oznakom
vrste izvješća 2 pod pogrešnim OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod
III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci kao i na izvornom obrascu,
pod V., VI. i VII. stranice A ne upisuje se ništa, a na stranici B upisuju se
podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim
podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s nulama (oznakom 0 ili iznosom
0,00). Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom izvješća koje je
podneseno pod pogrešnim OIB-om, ispravnim OIB-om podnositelja i svim ostalim
podacima. Ukoliko je već podneseno izvješće pod ispravnim OIB-om s istom
oznakom izvješća podaci koji su bili iskazani pod pogrešnim OIB-om podnositelja
i/ili OIB-om obveznika plaćanja nadopunit će se na već podneseni Obrazac JOPPD
putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3.
(14) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti brišu podaci
iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu JOPPD s
oznakom vrste izvješća 2 upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s
izvornog obrasca, a podaci od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili
iznosom 0,00).
(15) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio
unesen pogrešan OIB, podnosi se:
– Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 na kojem se upisuju podaci na
stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja
primitka/osiguranika, a podaci od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0
ili iznosom 0,00).
– dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 s upisanim točnim
OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim ostalim podacima za tog
stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti iskazani na izvornom
obrascu.
(16) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju
dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, izvješće na Obrascu JOPPD
sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.
(17) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18.
Zakona, prilikom iskazivanja podataka o iznosu isplaćenih neoporezivih
primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Neoporezivi
primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, kao što je predviđeno za radnike.
(18) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu JOPPD za više od 3 porezna
obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik
sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, isplatitelj odnosno
podnositelj izvješća obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektroničkim
putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima, te
tehničkim i ostalim uputama.
(19) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektroničkim putem u okviru sustava
ePorezna dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu,
odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu isplatitelja, odnosno prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika ako je sam obveznik
dostavljanja Obrasca JOPPD. Obrazac JOPPD može se dostaviti ispisan putem
računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je
propisan ovim Pravilnikom.
(20) Obrazac JOPPD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja
pečatom i potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i
točnost iskazanih podataka.
(21) U slučaju više ispravaka odnosno dopuna izvornog Obrasca JOPPD koji je
podnesen u okviru sustava ePorezna obračunskom prijavom, u smislu odredaba
Općeg poreznog zakona, smatra se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 1 u
kojem su generirani svi podaci iskazani na izvornom Obrascu JOPPD te svi
naknadni ispravci i dopune koji su uredno zaprimljeni i obrađeni u
informacijskom sustavu Porezne uprave.
(22) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za
obvezna osiguranja te obračunanom porezu na dohodak i prirezu dostavljaju se
Poreznoj upravi za potrebe registra poreznih obveznika te ostalih potreba
Porezne uprave kao i za potrebe Središnjeg registra osiguranika.
(23) Za sve uplate koje nisu vezane uz Oznaku izvješća pod I. Obrasca JOPPD,
podnositelj izvješća, odnosno isplatitelj obvezan je na način iz stavka 18. i
19. ovoga članka podnijeti specifikaciju rasporeda uplata.
(24) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja na dan______ »-Obrazac JOPPD te prilozi 1. Podnositelj
izvješća, 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, 3. Primici/obveze doprinosa, 4.
Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, 5. Način
isplate/izvršenja obveze, sastavni su dio ovoga Pravilnika.
8. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu
i prirezu po odbitku
Članak
79.
(1)
Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po
osnovi kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavka 4.
Zakona, dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, dohodak od osiguranja iz
članka 31. Zakona i drugi dohodak iz članka 32. Zakona, obvezan je poreznim
obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po
izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu
izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim
propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih
obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
te iznosu neto isplate.
(2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje
dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne
za točan obračun i uplatu poreza, i to ime i prezime, osobni identifikacijski
broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiroračuna odnosno
ostalih računa kod banke.
(3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i
na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik
dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu,
porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini«, sastavni je dio
ovoga Pravilnika.
XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA
Članak
80.
(1)
Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati
primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, obračunati,
obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti
nerezidenti imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima
Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno
nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o
porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj.
(3) Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5.
Zakona, nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska
primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom
isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen
ugovorom i tuzemnim Zakonom.
(4) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident,
sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora
primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga
članka.
(5) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«,
2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«,
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«,
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici
Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike
Hrvatske i ----------«.
(6) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od
nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu.
Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev
podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih šest (6)
mjeseci.
(7) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka: primjerka
za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno
porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući
obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom
tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom
poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva
primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva,
izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti,
predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja
tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan
primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za
svoje potrebe.
(8) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže
ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će
odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne
raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka,
obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuzemnog zakona.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka nerezident može u roku od tri godine
od isteka godine u kojoj je primitak isplaćen, dostaviti Ministarstvu
financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac
Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema
ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.
(11) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležan je
i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 8. ovoga
članka.
(12) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
XV. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA
1. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza
Članak
81.
(1)
Porez na dohodak obračunava se godišnje, a na temelju dohotka za koji se
podnosi godišnja porezna prijava. Godišnji način obračuna poreza na dohodak
primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja, a prema članku 7. stavku 2.
Zakona.
(2) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili
nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godišnje
porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za
oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun.
(3) Prema članku 37. stavku 3. Zakona, godišnji porez na dohodak utvrđuje se
prema poreznoj osnovici iz članka 6. Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza
odbija se iznos plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima iz članka
5. Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.
(4) Od utvrđenoga godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se podnosi godišnja porezna
prijava, uplaćeni predujmovi poreza po osnovi:
1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
2. dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohotka koji
se utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do
24. Zakona, osim dohotka koji se paušalno oporezuje prema članku 44. Zakona,
3. dohotka od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, osim dohotka od
imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima
i organiziranja kampova za koje se porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu
prema članku 44. Zakona,
4. dohotka od kapitala iz članka 30. Zakona,
5. dohotka od osiguranja iz članka 31. Zakona,
6. drugog dohotka iz članka 32. Zakona, osim drugog dohotka po osnovi povrata
doprinosa iz članka 33. Zakona,
7. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 82. ovoga
Pravilnika.
(5) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka
4. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu
razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o
utvrđenom godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak.
(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od
utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza preostane razlika više plaćenog
poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za
izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne
zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana
dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak
tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema
istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak
113. stavak 6. Općeg poreznog zakona).
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se
poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavka 6.
Općeg poreznog zakona.
1.1. Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada
člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak
81.a
(1) Ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio,
u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili
više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za
rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu
godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik rezident kao
član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja
plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom
razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u 183 dana),
primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom
razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak.
(2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema evidenciji
lučke kapetanije i to na način:
1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se može povećati za:
2. dane plovidbe, dane za putovanje prema točki 3. ovoga stavka ili stavka 3.
ovoga članka, dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema točki 4.
ovoga stavka i dane liječenja zbog bolesti ili povrede prema točki 5. ovoga
stavka koje član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini
uračunao u 183 dana,
3. dodatne dane za putovanje i to:
3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada
je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog
boravišta člana posade broda,
3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je
mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan
županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,
3.3. četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada
je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske,
4. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi
ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili
poslodavca koji je izobrazbu obavio,
5. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj,
na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke ustanove
odnosno liječnika privatne prakse.
(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi može ukupan broj dana, umjesto
dodatnih dana putovanja iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, povećati, u skladu
s posebnim zakonom i prema evidenciji lučke kapetanije, za dane provedene na
putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na
brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi
izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog
domaćeg ili međunarodnog prometa u skladu sa člankom 14. stavkom 1. ovoga
Pravilnika i posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon
iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u
međunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan (1) dan za
put na ukrcaj i jedan (1) dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili
uobičajenog boravišta.
(4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka 2. točke 1. ovoga članka te
broj dodatnih dana iz stavka 2. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka u poreznom
razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana
može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza
godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog
statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status utvrđuje se temeljem
podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca
DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6.
(5) U skladu sa stavcima 1. – 4. ovoga članka i posebnim zakonom, za svrhe
utvrđivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su Poreznoj
upravi i članu posade broda u međunarodnoj plovidbi dostaviti, najkasnije do
31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, Potvrdu o danima u međunarodnoj
plovidbi – Obrazac DPOM, koja sadrži sljedeće podatke:
1. opći podaci o lučkoj kapetaniji: naziv i adresa sjedišta (pod I.)
2. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime,
adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj(pod
II.),
3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza
na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od
plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak
(pod III.).
(6) Pod točkom III. Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iz
stavka 5. ovoga članka unose se sljedeći podaci:
1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to:
1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r. br. 4. stupac 2 i stupac 8).
Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu DPOM prethodne godine,
1.2. broj dana plovidbe u tekućem poreznom razdoblju (pod r. br. 5. stupac 2)
kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do 5.4.,
1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se razdoblje plovidbe na brodu u
međunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja
(do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo prethodne godine kao početak se
upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj nije završen u istoj godini
tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće godine. U stupcu 2 pod r. br.
5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u iskazanim razdobljima,
1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan broj dana u tekućem razdoblju zbog
utvrđivanja poreznog statusa tekućeg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana iz
prethodnog (pod r. br. 4) i tekućeg razdoblja (pod r. br. 5.),
1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika između broja dana iskazanih pod
r. br. 5 stupac 8 i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan broj,
2. dodatni dani (pod 2.) i to:
2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3). Upisuje se broj dodatnih dana iz
stavka 2. točke 3. ili stavka 3. ovoga članka, a u svezi svakog pojedinog
razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br. 5.,
2.2. dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema stavku 2.
točki 4. ovoga članka (pod 2.2. stupci 4 i 5):
2.2.2. razdoblje početka izobrazbe (od) i završetka izobrazbe (do) – stupac 4,
2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno priznaju (stupac 5),
2.3. dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na
brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2. točke 5. ovoga članka (pod
2.3. stupci 6 i 7):
2.3.1. razdoblje početka liječenja (od) i završetka liječenja (do) – stupac 6,
2.3.2. broj dana liječenja koji se dodatno priznaju (stupac 7).
(7) Za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 13. stavka 2. točke 18.
ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na
brodu u međunarodnoj plovidbi, član posade broda u međunarodnoj plovidbi
obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o
primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM.
(8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM iz stavka 7.
ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
1. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime,
adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj(pod
I.),
2. izračun pomorskog dodatka u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja
poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili
oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza
porezu na dohodak (pod II.):
2.1. redni broj (stupac 1),
2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu (stupac 2). Podatak se upisuje iz
stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana plovidbe u tekućem razdoblju),
2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz članka 13. stavak 2. točke 18.
ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) – stupac 3,
2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se iskazuje kao umnožak broja dana u
plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i iznosa pomorskog dodatka po danu
plovidbe iz stupca 3 – stupac 4,
2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka,
3. izračun dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj
plovidbi (pod III.):
3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada (plaća) – pod r. br. 1,
3.2. ukupni pomorski dodatak – pod r. br. 2,
3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za ukupni iznos pomorskog dodatka
(r. br. 1. – r. br. 2.) – pod r. br. 3,
3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja – pod r. br. 4,
3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. – r. br. 4.) – pod r. br. 5,
4. prilozi (pod IV.) – upisuju se prilozi na temelju kojih je popunjen Obrazac
EPOM i koji se obvezno prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osobito: potvrda
o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj
plovidbi iz članka 65.a ovoga Pravilnika, potvrda o ukupno isplaćenim primicima
u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj
plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe, potvrda lučke kapetanije o
danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM.
(9) Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i
Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM, sastavni su dio
ovoga Pravilnika.
2. Uračunavanje inozemnog poreza
Članak
82.
(1)
U inozemstvu plaćen porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim propisima
podliježe oporezivanju u tuzemstvu, uračunava se u tuzemni porez na dohodak,
ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim
međudržavnim ugovorima i sporazumima nije drukčije određeno (članak 37. stavak
4. Zakona).
(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde
inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju
potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.
(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na
dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak.
(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune
primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja
poreza.
(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na
sljedeći način:
1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak
i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije
dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih
osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za
obrtnička zanimanja prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje
i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje
se prosječna porezna stopa,
2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se
najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu
plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se
stvarno plaćeni porez.
(6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u
godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
2.a Uzimanje u obzir izuzetog dohotka (izuzimanje s
progresijom)
Članak
82a.
(1) Dohodak rezidenta koji je prema međunarodnom ugovoru oporeziv samo u
inozemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima podlijegao oporezivanju u
tuzemstvu, ako je tako određeno međunarodnim ugovorom, uzima se u obzir pri
godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak temeljem
godišnje porezne prijave koju rezident dobrovoljno podnese sukladno članku 40.
Zakona, odnosno ako sukladno članku 39. stavku 5. Zakona uz dohodak za koji je
obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada
porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona.
(2) Izuzimanje s progresijom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na slijedeći
način:
1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak
(prije popisanih umanjenja poreza) na ukupni godišnji dohodak rezidenta
(uključujući i dohodak iz stavka 1. ovoga članka prethodno umanjenog za zakonom
propisane obvezne doprinose u inozemstvu) i iznosa ukupno ostvarenog godišnjeg
dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu), utvrđuje se prosječna porezna stopa,
2. prosječna porezna stopa iz točke 1. ovoga stavka primjenjuje se na ukupni
godišnji dohodak rezidenta umanjen za dohodak iz stavka 1. ovoga članka i
utvrđuje se godišnja obveza poreza i prireza, odnosno razlika poreza i prireza
za uplatu ili za povrat, pri čemu se ne uračunava porez plaćen u inozemstvu na
dohodak iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Metodu uračunavanja iz članka 82. ovoga Pravilnika rezident može
primijeniti za porez plaćen u inozemstvu iz dohotka koji prema tuzemnim propisima
podliježe oporezivanju u tuzemstvu, kada nije u primjeni međunarodni ugovor,
odnosno kad prema ugovoru dohodak može oporezivati zemlja izvora i zemlja
rezidentnosti te je metoda uračunavanja utvrđena tim ugovorom kao metoda za
izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, dok se metoda izuzimanja s progresijom iz
stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje kada prema ugovoru Hrvatska nema pravo
oporezivanja ali je zemlji rezidentnosti dana mogućnost primjene metode
izuzimanja s progresijom pri obračunu tuzemnog poreza.
3. Porezne prijave
3.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
Članak
83.
(1)
Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti, odnosno
zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke
djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome
prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s odredbama članka 34. stavka
7. Zakona.
(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih
poreznih prijava iz članaka 39. do 43. Zakona, a najkasnije do kraja siječnja
tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži
sljedeće podatke:
1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti,
2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili
uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti,
3. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili
uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika,
4. iznos zajedničkog dohotka/gubitka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za
zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, prije
dodatnog umanjenja dohotka prema člancima 56. i 57. Zakona ili za zajedničku
imovinu i imovinska prava u skladu s odredbama članka 27. Zakona,
5. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće
novozaposlenih osoba prema članku 56. stavku 1. Zakona,
6. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička
zanimanja prema posebnim propisima, a prema članku 56. stavku 6. Zakona,
7. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke
istraživanja i razvoja prema članku 57. stavku 1. Zakona,
8. iznos dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja prema
člancima 56. i 57. Zakona,
9. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog
supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika u
zajedničkom dohotku/gubitku, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku
prema članku 49. stavcima 6. do 8. ovoga Pravilnika, ukupan iznos dijela
zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku, te osobni
identifikacijski broj svakog supoduzetnika,
10. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.
(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i podatke o korištenju
olakšica, oslobođenja i drugog, i to iznos:
1. porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1.
točka 1. Zakona),
2. primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima po osnovi djelatnosti
umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu
djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika
i članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i
umjetničkog stvaralaštva),
3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24.
Zakona (članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika i članak 22. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za
umjetničko djelo,
(5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti
obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih
oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog
dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih
olakšica i oslobođenja iz stavka 3. točaka 5. do 7. ovoga članka i iz stavka 4.
ovoga članka.
(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:
1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika
međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u
nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke
djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,
3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige
(dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),
4. preslik popisa dugotrajne imovine,
5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici
naloga o primljenim iznosima),
6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim
izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te
reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca.
(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici,
odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili
drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.
(8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za ____ godinu«– Obrazac DOH –
Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
3.2. Godišnja porezna prijava
3.2.1. Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak
84.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave
koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj
prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Nerezidenti podnose
godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je
mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove
imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu
u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.
(2)
Godišnja porezna prijava propisanog oblika i sadržaja, prema članku 42. stavku
2. Zakona, podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Rezidenti podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u
tuzemstvu i inozemstvu, a nerezidenti samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.
3.2.2. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave
Članak
85.
(1)
Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom
razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona kod dva ili više
poslodavaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine istodobno u tijeku istog
mjeseca poreznog razdoblja (članak 39. stavak 1. točka 1. Zakona), i/ili
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po
osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje na način propisan za samostalne
djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 39. stavak 1. točka 2.
Zakona), i/ili
3. dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona koji rezident ostvari izravno iz
inozemstva i/ili dohodak iz članka 5. Zakona koji rezident ostvari izravno iz
inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u
tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji
bi se obračunao prema odredbama Zakona (članak 39. stavak 2. Zakona), i/ili
4. dohodak iz članka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatražila da porezni
obveznik naknadno plati porez na dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio
obvezan platiti (članak 39. stavak 3. Zakona), i/ili
5. dohodak iz članka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam
porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak
i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom (članak 39. stavak 4.
Zakona) i ovim Pravilnikom.
6. dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvare članovi
posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti.
(2) Porezni obveznik koji je prema članku 39. Zakona i stavku 1. ovoga
članka obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj
poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu
prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka od
nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj
plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju i dohotka
od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz inozemstva, a koji
Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju
poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i
dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno
ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona, osim dohotka
iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne
može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.
(3) Obvezu podnošenja godišnje porezne prijave prema stavku 1. točki 3. ovoga
članka imaju i rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog
poslodavca u inozemna društva za rad u tim društvima, ako u tuzemstvu nije
plaćen predujam poreza na dohodak.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, porezni obveznik iz članka 61.
stavka 18. ovoga Pravilnika nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za
ostvarene primitke od nesamostalnog rada (mirovine) iz članka 14. stavka 2.
Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili više isplatitelja
istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak
po toj osnovi od svih isplatitelja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog
odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona, na koji ima pravo temeljem porezne
kartice, te da pored mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje druge
primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. točke 1. i
3. ovoga članka, porezni obveznik koji ostvari dohodak izravno iz inozemstva, a
koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
izuzima od oporezivanja, nije obvezan po toj osnovi podnijeti godišnju poreznu
prijavu niti je obvezan iskazati taj dohodak u godišnjoj poreznoj prijavi. Ako
uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od
nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz
članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom
razdoblju, a prema članku 5. Zakona, uključujući i dohodak iz inozemstva koji
bi bio oporeziv da Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja ne izuzima taj dohodak od oporezivanja, osim dohotka iz
članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može
podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.
3.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti
godišnju poreznu prijavu
Članak
86.
(1)
Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom
razdoblju ostvari dohodak iz članka 40. stavka 1. Zakona, a pod uvjetom da nije
obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona.
(2) U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona, porezni obveznik koji nije
obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi
ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na:
1. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona,
2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne
osnovice,
3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih
prava prema članku 27. stavku 4. Zakona,
4. korištenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti iz članka 10.
točke 19. Zakona,
5. druga prava propisana zakonima.
(3) Poreznim obveznicima iz stavka 1. ovoga članka, koji ostvaruju drugi
dohodak iz članka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz
članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona od koje se dohodak utvrđuje kao drugi
dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri
podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci odnosno neoporezivi dio
naknade u visini:
1. 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona,
2. 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema članku 46. stavku 5. ovoga
Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,
ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza
na dohodak.
(4) Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade iz stavka 3. ovoga članka, mogu se
priznati poreznim obveznicima u tijeku poreznog razdoblja pri isplati primitka
i plaćanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, pod uvjetima i na
način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. ovoga Pravilnika.
(5) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja
prava iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi
iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema članku 5. ovoga Zakona,
osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može
podnijeti u skladu s člankom 41. Zakona.
3.2.4. Sadržaj godišnje porezne prijave
Članak
87.
(1)
Godišnju poreznu prijavu obvezno podnose porezni obveznici iz članka 39.
Zakona, a mogu je podnijeti porezni obveznici iz članka 40. Zakona.
(2) Godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH.
Ako je porezno razdoblje, u skladu s člankom 7. Zakona, kraće od kalendarske
godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i
mjesec).
3.2.4.1. Sadržaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH
Članak
88.
(1)
Godišnja porezna prijava – Obrazac DOH sadrži:
1. opće podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdržavanim članovima uže
obitelji poreznog obveznika,
2. podatke o uvećanju osobnog odbitka koji se priznaje po osnovi danih
darovanja,
3. podatke o dohotku i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na
dohodak od:
3.1. nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
3.2. samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona,
3.3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona,
3.4. kapitala iz članka 30. Zakona,
3.5. osiguranja iz članka 31. Zakona,
3.6. drugih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
4. podatke o inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu,
5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza,
6. podatke o korištenim olakšicama, poticajima i oslobođenjima u poreznom
razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu
prijavu,
7. dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu,
8. dio za napomene poreznog obveznika,
9. prilog UPO na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike,
a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati.
(2) U godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH upisuju se:
1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
2. pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:
2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja,
2.2. pod 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i
kućni broj),
2.3. pod 1.3. osobni identifikacijski broj,
2.4. pod 1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u
poreznom razdoblju,
2.5. pod 1.5. podatak o prebivalištu na potpomognutim područjima i području
Grada Vukovara kao P1 – potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za područje Grada Vukovara i
P2 – potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II.
skupinu po stupnju razvijenosti, na kojima su propisane olakšice,
2.6. pod 1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u
tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara na kojima su propisane
olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1 i P2),
2.7. pod 1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti
hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s
invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog
odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona ili kao I* za primjenu faktora
osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona te postotak invalidnosti
utvrđen rješenjem ako se radi o hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog
rata,
2.8. pod 1.8. broj računa otvoren kod banke i naziv te banke. Porezni obveznici
obvezni su popuniti dio pod 1.8. koji se odnosi se na broj tekućeg ili
žiroračuna koji je otvoren kod banke, ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele
iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza,
2.9. pod 1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime
ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta,
adresa, te osobni identifikacijski broj,
3. pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime,
srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o prebivalištu i boravku na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara
za koje su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje
korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom
identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni
odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama,
4. pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka prema članku 36. stavcima od 10. do
12. Zakona i to za:
4.1. pod 3.1. plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu,
4.2. pod 3.2. dana darovanja,
4.3. pod 3.3. ukupni iznos uvećanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1. i 3.2.,
5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima i uplaćenim predujmovima poreza i
prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama,
6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini),
7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) iz članka 14.
stavka 1. Zakona i članka 14. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim
obveznim doprinosima za mirovinsko osiguranje iz plaće, dohotku od
nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema
podacima iz obrazaca IP. Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada
(plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje
prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni
obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao
članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za
koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom,
obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi. U tom slučaju u stupcu 3
iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u
poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka
iz članka 13. stavak 2. točka 18. ovoga Pravilnika. Podatke o ostvarenom
dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj
plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga
dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak,
8. pod 4.1.2. podaci o osobnom identifikacijskom broju isplatitelja i razdoblju
ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju
uplaćeni dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje iz mirovine, ostvarenom
dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima IP i
potvrdama isplatitelja,
9. pod 4.1.3. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza,
10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno
mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o
stupnju invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada
na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu
tog dohotka od nesamostalnog rada (plaće i/ili mirovine) u sveukupnom dohotku,
u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje
obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti
prema članku 53. stavku 1. Zakona.
11. pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza – »Dio SD«. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj
osobni identifikacijski broj.
12. pod 4.2.1. podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i
s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i
šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, prije umanjenja dohotka
ili uvećanja gubitka za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona i to za
obveznika pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca
za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona, podaci o ostvarenom
dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih
zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje
na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona za
obveznika supoduzetnika, podaci o gubitku u tekućoj godini ostvarenom od
samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od
samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaćenom predujmu
poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz
poslovnih knjiga. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se
dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona paušalno oporezuje na
način propisan člankom 44. Zakona,
13. pod 4.2.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak
iz tekuće godine,
14. pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao razlika
između 4.2.1. i 4.2.2. i uplaćenom predujmu poreza i prireza,
15. pod 4.2.4. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje
gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to:
15.1. pod 4.2.4. r.br. 1. za plaće novozaposlenih osoba,
15.2. pod 4.2.4. r.br. 2. za državne potpore za naukovanje za obrtnička
zanimanja prema posebnim propisima,
15.3. pod 4.2.4. r.br. 3. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
prema posebnim propisima,
15.4. pod 4.2.4. r.br. 4. za izdatke za istraživanje i razvoj,
15.5. pod ukupno 4.2.4. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje
gubitka,
16. pod 4.2.5. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka,
umanjenju gubitka u tekućoj godini, iznosu gubitka u tekućoj godini i gubitku
za prijenos,
17. pod 4.2.6. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara
za koji su propisane olakšice iz članka 55. Zakona. Iskazuje se iznos dohotka
ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 56. i članka
57. Zakona korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak
ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima. Izračunava se
udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova
za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak koja se može umanjiti prema članku 55. Zakona.
18. pod 4.3. podaci o ostvarenim primicima od imovine i imovinskih prava,
ostvarenom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,
prema pregledu primitaka i izdataka, potvrdama isplatitelja i rješenju. Podatke
pod 4.3. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova paušalno
oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona ili se dohodak po toj osnovi
utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti te se popunjavaju podaci
pod 4.2.,
19. pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala – osobnom identifikacijskom broju
isplatitelja, primitku odnosno dohotku od kapitala i uplaćenom porezu na
dohodak i prirezu,
20. pod 4.4.1. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na
temelju udjela u kapitalu, o neoporezivom iznosu prema članku 10. točki 19. Zakona,
ostvarenom oporezivom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,
prema potvrdama isplatitelja,
21. pod 4.4.2. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku od kamata i
uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,
22. pod 4.4.3. podaci o primicima odnosno dohotku od izuzimanja članova
trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje po osnovi samostalne
djelatnosti utvrđuju dobit i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema
potvrdama isplatitelja,
23. pod 4.4.4. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku po osnovi dodjele
ili opcijske kupnje vlastitih dionica trgovačkih društava i uplaćenom predujmu
poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
24. pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza,
25. pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja – osobnom identifikacijskom broju
isplatitelja, primicima odnosno dohotku od osiguranja, i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
26. pod 4.6. podaci o drugom dohotku – ostvarenim primicima po osnovi kojih se
utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona, i to prema izvorima dohotka,
izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih
primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz
primitaka po posebnim propisima, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
27. pod 4.7. podaci o dohotku kojeg je rezident ostvario u poreznom razdoblju u
inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili
ne), inozemnom porezu i predujmu poreza plaćenog u tuzemstvu. Mogućnost
oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope, primjenu metode
uračunavanja ili izuzimanja s progresijom, utvrđuje nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju iskazanih podataka o primitku koji je izvor ostvarenog
dohotka iz članka 5. Zakona, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja i međunarodnim ugovorima. Iskazuju se podaci o izvoru dohotka
sukladno članku 5. Zakona, državi u kojoj je ostvaren, iznosu inozemnog dohotka
(umanjenom za uplaćene obvezne doprinose), iznosu uplaćenog inozemnog poreza i
uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u tuzemstvu.
Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja, inozemnih
poreznih tijela i propisanim evidencijama i izvješćima samog poreznog
obveznika,
28. pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i
prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna
prijava podnesena,
29. pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te
određenim izdacima:
29.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima od
obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na
način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona (članak 20.
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva i članak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika),
29.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne
djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona ili se utvrđuje drugi dohodak
(članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i
umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 6. ovoga Pravilnika) za umjetničko
djelo,
29.3. pod 6. r.br. 3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak
22. stavak 1. točka 1. Zakona),
29.4. pod 6. r.br. 4. iznos razlike uvećanoga osobnog odbitka prema članku 54.
Zakona u odnosu na osobni odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona,
29.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od
nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz
Domovinskog rata (članak 53. stavak 1. Zakona),
29.6. pod 6. r.br. 6. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od
samostalnih djelatnosti na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave
i području Grada Vukovara za koje su propisane olakšice (članak 55. Zakona).
30. pod 7. popis priloženih isprava,
31. pod 8. napomene poreznog obveznika.
(3) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći
podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te
određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni
obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakšice i
oslobođenja iz stavka 2. točke 29. ovoga članka.
(4) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje
obrazac godišnje porezne prijave.
(5) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.
(6) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je dio
ovoga Pravilnika.
3.2.4.2. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH
Članak
89.
(1)
Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba priložiti sljedeće isprave:
1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona koji je u poreznom
razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident,
Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima
od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 81.a stavka
8. točke 4. ovoga Pravilnika,
2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti:
2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim
izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, te porezno
priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na
dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom
dohotku,
2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,
2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za
poreznog obveznika pojedinca,
2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj
ispostavi Porezne uprave,
3. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled
poslovnih primitaka i izdataka,
4. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne
djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike
naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se
prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika ne
oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice,
5. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do
24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika),
potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o
umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene porezne olakšice,
6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku
36. stavku 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim
darovanjima u drugim dobrima i uslugama,
7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11.
Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa,
8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu
u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.
(2) Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji
rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se
uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih
tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:
1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji,
uz naznaku stupnja srodstva,
2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi
kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,
3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.
XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA
1. Isplate u gotovu novcu
Članak
90.
(1) Tijela državne uprave i sudbene
vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke
osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza
na dohodak te primitaka koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju
dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na
dohodak fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima
na njihov račun.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno
osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama na ostale
račune kod banke prema posebnim propisima, a osobito na tekući račun i štednu
knjižicu, isplatiti:
1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona,
2. primitke od kapitala iz članka 30. Zakona,
3. primitke od osiguranja iz članka 31. Zakona,
4. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim
primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 7. toga
članka,
5. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno
osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatu
izvršiti i u gotovu novcu i to za:
1. mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona,
2. nagrade nerezidentima iz članka 32. stavka 5. točke 3. Zakona i članka 44.
stavka 15. ovoga Pravilnika, za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim
natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji
od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu,
3. primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do
završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski
poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje
poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih
slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja,
očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih
društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne
prelaze 11.000,00 kuna godišnje,
4. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim:
4.1. primitaka po osnovi otuđenja financijske imovine iz stavka 1. točke 3.
toga članka,
4.2. primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 7.
toga članka i
4.3. naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom
imovinom,
5. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak,
osim:
5.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima,
5.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova
redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom
te stipendija koje služe za pokriće troškova iz članka 45. stavka 1. točke 7.
ovoga Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog
učilišta,
5.3. sportskih stipendija, nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima
amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa,
5.4. primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do
ukupno 12.000,00 kuna godišnje,
6. naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim
zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru,
7. naknade za rad sezonskom radniku
u poljoprivredi.
(4) Za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra se
izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate
obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka svi primici koji se poreznim obveznicima,
odnosno fizičkim osobama isplaćuju iz proračuna, obvezno se isplaćuju na račun
kod banke.
2. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO
Članak
91.
(1)
Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO podnosi se za
dohodak iz članka 62. stavka 2. Zakona, uključivo i za dohodak od nesamostalnog
rada koji ostvaruju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu
domaćeg ili stranog brodara.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika,
2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, osobni
identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,
3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika,
4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski
broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,
5. napomene poreznog obveznika,
6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od
samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i
drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u
prilogu dati i ove podatke:
1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa
obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja
djelatnosti,
2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni
identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta,
nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka,
3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak,
4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini,
5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i
drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv
i šifra djelatnosti,
6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv
tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica
i kućni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski
broj društva.
(4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju
dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova,
soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća
porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke:
1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku
početka i prestanka ostvarivanja dohotka,
2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni
identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta,
nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku.
(5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja
pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline,
suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u
registar poreznih obveznika priložiti i preslik koncesijskog odobrenja odnosno
preslik rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema
posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam (8) dana
dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/
uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili
rješenja za obavljanje djelatnosti.
(6) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća
porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne
smatraju dohotkom iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u
registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome da li Hrvatska prema
međunarodnim ugovorima ima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne. Prijavi su
obvezni priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku.
(7) »Prijava u registar poreznih obveznika«– Obrazac RPO, Prilog A i B,
sastavni je dio ovoga Pravilnika.
3. Vođenje evidencije o osobnoj imovini
Članak
92.
(1)
Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 63. Zakona tijekom poreznog
razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih
osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj
osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne
radnje.
(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima
kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih
izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti
iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza.
(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba
sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito:
1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju,
pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave,
2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i
vremenu nabave odnosno izgradnje,
3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave,
4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave,
5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave,
6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna,
7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama
(oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00 kuna,
8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu
stjecanja,
9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s
podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija
osiguranja,
10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima.
(4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini
fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu
djelatnost iz članka 18. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev
poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna djelatnost.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
93.
(1) Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2005. godinu
utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.
(2) Za izvještajni mjesec prosinac 2004. i za izvještajni mjesec siječanj 2005.
podaci o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja popunjavaju se i dostavljaju Poreznoj upravi
na Obrascu ID propisanom člankom 19. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04).
(3)
Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika u svezi s člankom 45. stavkom 3.
Zakona i člankom 61. stavkom 10. ovoga Pravilnika primjenjuju se od prvog dana
mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(4) Evidencije iz članka 25. stavka 3. ovoga Pravilnika, Obrazac TO iz
članka 37. ovoga Pravilnika i Obrazac DNR iz članka 64. ovoga Pravilnika
primjenjuju se od 1. siječnja 2006. godine.
(5) Do 31. prosinca 2005. godine primjenjuju se Obrazac DNR i Obrazac TO iz
članaka 20. i 38. ranije važećeg Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04).
(6) Prava i obveze propisana člankom 128. Pomorskog zakonika i ovim
Pravilnikom, a koja se odnose na utvrđivanje i oporezivanje dohotka od
nesamostalnog rada što ga ostvaruju porezni obveznici rezidenti radom kao
članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, primjenjuju se i u postupku
podnošenja godišnje porezne prijave za 2008. godinu. Članovima posade broda u
međunarodnoj plovidbi se u razdoblje duže od 183 dana ne uračunavaju dani po
osnovama iz članka 128. stavak 2. Pomorskog zakonika iz poreznih razdoblja koja
su prethodila 2008. godini.
Članak
94.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na
dohodak (»Narodne novine«, broj 1/05 i 14/05).
Članak
95.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
OBRASCI
Obrazac
JOPPD
Obrazac
M
Obrazac
ID
Obrazac
DNR
Obrazac
IP
Obrazac
PK
Kartica
poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Obrazac
KPI
Obrazac
DI
Obrazac
KPR
Obrazac
TO
Obrazac
IDD
Obrazac
IDD-1
Obrazac
ID-1
Obrazac
POTVRDA
Obrazac
PREMIJE OSIGURANJA
Obrazac
DIVIDENDE
Obrazac
KAMATE
Obrazac
LICENCE
Obrazac
OSTALI DOHODAK
Obrazac
DOH-Z
Obrazac
DOH
Prijava
poreza na dohodak za 2013. godinu
Prijava
poreza na dohodak za 2014. godinu
Obrazac
RPO
Obrazac
RPO/A
Obrazac
RPO/B
Obrazac
DPOM
Obrazac
EPOM
Obrazac
ST
Obrazac
- PODACI O PREMIJAMA DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA
Obrazac
DU
NAPOMENA,
NN 96/06
Pravilnik o dopuni Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 2.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA,
NN 68/07
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 3.: "Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim
novinama«."
NAPOMENA,
NN 146/08
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 17.
(1) Iznimno od članka 5. ovoga Pravilnika, pri utvrđivanju dohotka u 2008.
godini, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu
Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz
članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10.
Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9.
Zakona), ne prelaze 10.200,00 kuna na godišnjoj razini.
(2) Iznimno od članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, tijela državne uprave i
sudbene vlasti te druga državne tijela i službe jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne
i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom mogu u
gotovu novcu isplatiti primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti,
odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova
(sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi
prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka,
ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja,
anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih
društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne
prelaze 10.200,00 kuna u 2008. godini.
Članak 18.
Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave-obrasca DOH, a na
temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2008. godinu,
sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA,
NN 2/09
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 7.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA,
NN 146/09
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 14.
(1) U Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09 i 9/09-ispravak) u cijelom tekstu riječi: »matični broj«, »matični
broj građana« i »sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave« odnosno
»sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava« zamjenjuju se riječima: »osobni
identifikacijski broj« u odgovarajućem broju i padežu, a kratice: »MB« i »MBG«
zamjenjuje se kraticom »OIB«.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na obrasce koji su sastavni dio
Pravilnika o porezu na dohodak.
Članak 15.
(1) Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave-Obrasca DOH, a na
temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za ________ godinu
i Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi-Obrazac DPOM
mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(2) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u _______
godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim
doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u ______ godini« – Obrazac
ID-1 i »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na
dohodak i prirezu u ______godini« mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika, a primjenjuju se za isplate primitaka u razdoblju obveze
obračunavanja, obustavljanja i plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i
druge primitke te posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i
ostale primitke prema Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge
primitke i Zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i
ostale primitke.
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka
14. koji stupa na snagu 1. siječnja 2010.
NAPOMENA,
NN 123/10
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 59.
(1) Godišnja porezna prijava za 2010. podnosi se na Obrascu DOH iz članka 88. i
89. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09). Prilog UPO koji je sastavni dio
godišnje porezne prijave – Obrasca DOH na temelju kojeg se utvrđuje godišnji
porez i prirez i razlike za 2010., mijenja se i sastavni je dio ovoga
Pravilnika.
(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za 2010. podnosi se na Obrascu
DOH-Z iz članka 83. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj
95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09).
(3) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u _______
godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim
doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u ______ godini« – Obrazac
ID-1 i »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na
dohodak i prirezu u ______ godini« za 2010. podnose se na obrascima koji su
sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
(»Narodne novine« broj 146/09).
(4) Za porezno priznate premije osiguranja koje su u 2010. uplaćene do dana
stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
(»Narodne novine« broj 80/10) poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) i
mirovine obvezni su podnijeti obrazac iz članka 42. stavka 9. Pravilnika o
porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
9/09 – ispravak i 146/09), a porezni obveznici koji izdatke po osnovama iz
članka 12. stavka 9. Zakona u skladu sa člankom 33. stavkom 3. Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 80/10)
žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene
godišnje porezne prijave za 2010., obvezni su uz prijavu priložiti potvrde iz
članka 42. stavka 11. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj
95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak i 146/09). Osiguravatelji koji
su započeli voditi evidencije prema članku 42. toga Pravilnika moraju podatke
iz tih evidencija osigurati u trenutku isplate osigurane svote.
(5) Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Izvješće o primicima od
nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine_____« – Obrazac ID,
»Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR, »Izvješće o plaći,
mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, »Potvrda o
isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu
u ______ godini«, Obrazac DOH-Z, Obrazac DOH te Obrazac iz članka 42. stavka 9.
Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09).
(6) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR iz članka 64.
Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09) primjenjuje se do 31. prosinca 2010.
(7) »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na
dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu
_____godine_____« – Obrazac ID, »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima,
porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, »Potvrda o isplaćenom primitku,
dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______godini«,
»Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR, Obrazac DOH-Z i
Obrazac DOH iz stavka 5. ovoga članka primjenjuju se od 1. siječnja 2011.
(8) Prilikom sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog
rada iz članka 68. stavka 5. Pravilnika, a koji su poslodavci i isplatitelji
primitka (plaće) i mirovine obvezni izvršiti prema članku 38. Zakona, godišnji
porez na dohodak od nesamostalnog rada za 2010. obračunava se od porezne
osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini
uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje, za premije osiguranja iz
članka 12. stavka 9. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04
i 73/08) u ukupnom iznosu do 6.000,00 kuna, a koje su uplaćene do 30. lipnja
2010. pod uvjetom da radnik nije ostvario druge oporezive primitke i za osobni
odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na godišnjoj razini. Godišnji
obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2010. podnosi se na Obrascu
ID iz članka 63. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05,
96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak i 146/09).
Članak 60.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« osim članka 37.
stavka 2. alineje 1. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1. siječnja 2011. te
članka 37. stavka 2. alineje 2. ovoga Pravilnika koja stupa na snagu 1.
siječnja 2012.
NAPOMENA,
NN 137/11
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 8.
(1) Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i
»Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim
doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ______ godine_____« – Obrazac IDD-1
mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(2) Obrazac DU iz članka 8. ovoga Pravilnika primjenjuje se od 1. veljače 2012.
Članak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA,
NN 61/12
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 35.
U Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10 i 137/11) u cijelom tekstu
riječi: »šport«, »športaš« i »športski« zamjenjuju se riječima: »sport«,
»sportaš« i »sportski«, u odgovarajućem broju i padežu.
Članak 36.
(1) Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Izvješće o plaći,
mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, »Izvješće o
isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po
odbitku i prirezu u _____ godini« – Obrazac ID-1, Obrazac DOH i »Zahtjev za
umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog
poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između
Republike Hrvatske i ----------«.
(2) Iznimno od članka 15. ovoga Pravilnika, pri utvrđivanju dohotka u 2012.
godini, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu
Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz
članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10.
Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9.
Zakona), ne prelaze 10.966,00 kuna na godišnjoj razini.
(3) Iznimno od članka 32. ovoga Pravilnika, tijela državne uprave i sudbene
vlasti te druga državne tijela i službe jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne
i fizičke osobe koje obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom,
mogu u gotovu novcu isplatiti primitke koje ostvaruju djeca do navršene
punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja
sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje
plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda,
osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično,
poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko
sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet
da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 10.966,00 kuna u 2012.
godini.
Članak 37.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka
8. stavka 1. i članka 10. stavka 1. alineje 1. ovoga Pravilnika, koji stupaju
na snagu 1. siječnja 2013.
NAPOMENA,
NN 79/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 34.
(1) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim obveznim doprinosima
te obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu za porezno razdoblje do
31. prosinca 2013., dostavljaju se Poreznoj upravi na Obrascu ID, Obrascu IDD,
Obrascu IDD-1, Obrascu IP i Obrascu ID-1 prema člancima 63., 65., 76., 77. i
78. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12).
(2) Postupci utvrđivanja dohotka od imovine po osnovi otuđenja više od tri
nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od
pet godina, pokrenuti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 144/12) i ovoga Pravilnika,
završit će se prema propisima koji su na snazi na dan donošenja poreznog
rješenja.
(3) Rješenjem iz članka 13. ovoga članka Porezna uprava utvrdit će predujmove
poreza na dohodak od prvog sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je zahtjev
podnesen.
Članak 35.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«,
osim članka 6., članka 13. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na izvješće iz
članka 76. Pravilnika te stavka 6., članka 14. stavka 2., članka 15. do 19.,
članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 4., članka 22., članka 23. stavka 1. i
2., članka 24. do 28. ovoga Pravilnika koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.,
te osim članka 32. stavka 3. alineje 2. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu 1.
siječnja 2015.
NAPOMENA,
NN 160/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 19.
(1) Iznimno, od članka 76. stavka 1. točke 6. Pravilnika o porezu na dohodak
(Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13), u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31.
prosinca 2014. na izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja-Obrascu JOPPD ne iskazuju se primici odnosno
naknade troškova za službena putovanja u svezi prijevoza i noćenja, ako računi o
tim obavljenim uslugama glase na isplatitelja i plaćaju se izravno s računa
isplatitelja.
(2) Porezni obveznici dužni su od 1. siječnja 2015., osigurati primjenu članka
76. stavka 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06,
68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13) po
svakoj pojedinoj osobi upućenoj na službeno putovanje.
Članak 20.
(1) Odredbe o olakšicama za područje posebne državne skrbi i brdsko-planinska
područja iz članaka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br.
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 i 125/13) i članka 56.
Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13) primjenjuju
se za 2013. godinu, pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2013. godinu.
(2) Godišnja porezna prijava za 2013. podnosi se na Obrascu DOH iz članka 88. i
89. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13). Prilog
UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave – Obrasca DOH na temelju
kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2013., mijenja se i
sastavni je dio ovoga Pravilnika.
(3) Obrazac DOH, kao i »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« –
Obrazac PK, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(4) Prilozi Obrasca JOPPD: 1. Podnositelj izvješća, 3. Primici/obveze
doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom i 5.
Način isplate/izvršenja obveze, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
Članak 21.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka
3. stavka 1., članka 6., 9., 10. stavka 1., članka 11., 13., 14., 15. i 17.
koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.