Prikaz zakona
Učitavam... Učitavam podatke...

Predgovor Komiteta za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC)

1. IFRIC (International Financial Reporting Interpretations Committee) je komitet IASB-a koji pomaže IASB-u kako bi utvrdio i poboljšao standarde financijskog računovodstva i izvještavanja u korist korisnika, autora i revizora financijskih izvještaja. IFRIC je osnovan u ožujku 2002. godine od strane povjerenika IASCF-a (International Accounting Standards Committee Foundation), kako bi preuzeo ulogu prijašnjeg komiteta za tumačenja koji se zvao Stalni odbor za tumačenja (Standing Interpretations Committee). Uloga IFRIC-a jest pružanje pravovremenih smjernica glede pitanja vezana za financijsko izvještavanje, a koja nisu specifično navedena u Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) ili pitanja za koje postoje - ili bi mogla nastati - nezadovoljavajuća ili proturječna tumačenja. IFRIC stoga promiče strogu i ujednačenu primjenu MSFI-a.


2. IFRIC pomaže IASB-u u ostvarivanju međunarodne konvergencije računovodstvenih standarda suradnjom sa sličnim grupama koje su sponzorirane od strane postavljača standarda na državnoj razini u svrhu donošenja sličnih zaključaka vezano za pitanja u kojima temeljni standardi pokazuju značajne sličnosti.

Odgovornosti

3. IFRIC pravovremeno pregledava novo otkrivena pitanja vezana za financijsko izvještavanje, a koja nisu specifično navedena u MSFI-ima ili pitanja za koja postoje - ili bi mogla nastati -  nezadovoljavajuća ili proturječna tumačenja u nedostatku mjerodavnih smjernica, pri čemu je cilj doći do konsenzusa o odgovarajućem postupku.


4. U skladu s IASB-ovim pristupom postavljanju standarda, IFRIC primjenjuje pristup utemeljen na principima kako bi pružio savjete u tumačenjima. U tu svrhu, IFRIC najprije razmatra Okvir za pripremu i prezentiranje financijskih izvještaja (Framework for the Preparation and Presentation of Financial Statements) kao temelj za donošenje konsenzusa. Potom se razmatraju principi sadržani u primjenjivom standardu, ako ih ima, kako bi se definirale smjernice za tumačenja i kako bi se utvrdilo da predložene smjernice nisu u konfliktu s odredbama iznesenima u MSFI-ima. Da bi se došlo do konsenzusa, IRFIC također mora uzeti u obzir potrebu za međunarodnom konvergencijom.


5. Pri izvršavanju svojih obveza, IFRIC neće postići konsenzus koji mijenja ili kolidira s MSFI-ima ili s Okvirom. Ako IFRIC zaključi da se zahtjevi MSFI-a razlikuju od Okvira, prije pružanja smjernica potražit će upute od IASB-a.


6. IFRIC obavještava IASB o svim postojećim ili potencijalnim pitanjima koja ukazuju na neprimjerenosti u postojećim MSFI-ima ili Okviru. Ako IFRIC smatra da bi trebalo izmijeniti neki od postojećih MSFI-a ili Okvir, ili da bi trebalo definirati dodatni MSFI, takve zaključke šalje na razmatranje IASB-u.


7. Kad IFRIC postigne konsenzus oko nekog pitanja, IFRIC javno i pravovremeno podastire konsenzus zainteresiranim strankama u dokumentu naslovljenom Tumačenje IFRIC-a (IFRIC Interpretation). Tumačenja izdana od strane IFRIC-a donešena su uz odgovarajući proces konzultacije i rasprave koji uključuje izradu nacrta tumačenja, dostupnih za javno komentiranje.

Mjerodavnost tumačenja IFRIC-a

8. Tumačenja IFRIC-a navode konsenzuse koje će organizacije primjenjivati ako su njihovi financijski izvještaju pripremljeni u skladu s MSFI (vidi točku 11 MRS-a 1 revidiran 1997. godine).


9. Tumačenja IFRIC-a primjenjuju se na tekuća i buduća izvještajna razdoblja od datuma kad su izdana ili od datuma stupanja na snagu. Prijelazne odredbe koje se odnose na početnu primjenu konsenzusa IFRIC-a definirane su u tumačenju.


10. Konsenzus IFRIC-a prestaje se primjenjivati te ga se povlači u trenutku kad na snagu stupi MSFI ili neki drugi mjerodavan dokument IASB-a koji odbacuje ili potvrđuje ranije objavljen konsenzus. Oni konsenzusi IFRIC-a na koje će mjerodavni dokument IASB-a utjecati navedeni su Konačnom nacrtu tog dokumenta. IASB obavještava IFRIC prilikom izdavanja takvoga MSFI-a ili nekog drugog mjerodavnog dokumenta.

Članstvo

11. IFRIC ima dvanaest članova s pravom glasa koji su imenovani od strane povjerenika. Ti su članovi odabrani prema svojoj sposobnosti da budu u toku s nastalim aktualnim pitanjima, kao i sposobnosti rješavanja tih pitanja. U članove obično spadaju računovođe s područja industrije i pripadnici profesija koji djeluju za dobrobit javnosti i korisnici financijskih izvještaja, pri čemu se vodi računa o tome da članovi, u razumnoj mjeri, pokrivaju što šire zemljopisno područje. Ako sva mjesta IFRIC-a nisu popunjena, bilo zbog ostavki bilo zbog nekog drugog razloga, to ne ograničava sposobnost IFRIC-a da zadovolji ili mijenja zahtjeve kvoruma ili glasanja.


12. Članovi IFRIC-a imenuju se na fiksne mandate koji traju do tri godine i koji se mogu obnavljati. Smatra se da je kontinuitet članstva važan za rad komiteta. U skladu s tim očekuje se da će određeni broj članova biti imenovan na više mandata.


13. Predsjednik IFRIC-a je član IASB-a, bilo direktor za tehničke aktivnost bilo neki drugi viši član osoblja IASB-a ili drugi pojedinac odgovarajućih kvalifikacija. Predsjednika IFRIC-a imenuju povjerenici prema preporuci IASB-a. Predsjednik ima pravo komentirati tehnička pitanja o kojima se raspravlja ali ne i pravo glasa.


14. IFRIC također uključuje promatrače (trenutno iz IOSCO-a i Europske komisije) i dva člana zadužena za suradnju s IASB-om. Promatrači i članovi zaduženi za suradnju s IASB-om imaju pravo sudjelovanja u raspravi, ali ne i pravo glasa. Isto tako drugi članovi IASB-a, oni koji ne spadaju među dvije osobe koji komuniciraju s IFRIC-om, imaju pravo prisustvovanja na sastancima IFRIC-a i pravo sudjelovanja u raspravi, ali nemaju pravo glasa.


15. Od članova IFRIC-a i promatrača očekuje se da prisustvuju svim sastancima. Članstvo je individualno; članovi daju glasove u skladu sa svojim osobnim stavovima, a ne kao predstavnici čiji glasovi odražavaju stavove tvrtke, organizacije ili grupe za koju su vezani. Ako član IFRIC-a ili promatrač nije u mogućnosti prisustvovati sastanku, ta osoba može odrediti zamjenu koja će sudjelovati umjesto njega. Ta se zamjena predlaže unaprijed u dogovoru s - i sa suglasnošću - predsjednika, te prije sastanka zamjena treba biti u potpunosti upoznata sa situacijom. Zamjene imaju pravo sudjelovanja u raspravi ali nisu uključene u određivanje zahtjeva kvoruma, te nemaju pravo glasa.


16. Ukoliko neki član nije prisutan na dva uzastopna sastanka IFRIC-a ili ukoliko nije prisutan na tri sastanka IFRIC-a unutar jedne godine, povjerenici će razmotriti nastavak članstva tog člana. Mandat člana bit će prekinut osim ako se ne utvrde odgovarajući objektivni razlozi za odsutnost i jamstva za prisutnost na daljnjim sastancima.

Sastanci i glasovanje

17. Devet članova IFRIC-a  s pravom glasa predstavljaju kvorum.


18. IFRIC se sastaje javno slijedeći procedure slične općoj politici IASB-a za sastanke Odbora. Sastanci se mogu održavati telefonski ili koristeći bilo koja druga komunikacijska sredstva koja omogućavaju simultanu komunikaciju između svih članova i Promatrača, kao i javno promatranje. Članovi koji sudjeluju u  komunikaciji na bilo koji način (putem komunikacijskih sredstava) uključeni su u određivanje činjenice jesu li zahtjevi kvoruma zadovoljeni.


19. Svaki član IFRIC-a ima jedno pravo glasa. Članovi glasuju u skladu sa svojim vlastitim neovisnim stavovima, a ne kao predstavnici nekog poduzeća, organizacije ili grupacije s kojom su povezani.


20. Konsenzus se postiže kada na sastanku više od tri nazočna člana ne glasuju protiv prijedloga.


21. Predsjednik može pozvati i ostale da prisustvuju sastanku IFRIC-a kao savjetnici kada je stručna nazočnost potrebna. Član ili Promatrač isto tako može, uz prethodni pristanak Predsjednika, dovesti na sastanak savjetnika koji ima stručno znanje o predmetu koji će se razmatrati. Taj će savjetnik imati pravo sudjelovanja u raspravi.


22. U razdobljima između sastanaka IFRIC može svoje aktivnosti obavljati elektronski ili poštom, na primjer kako bi potvrdio ponovno pripremanje predloženog nacrta ili konačnog Tumačenja, odnosno kako bi bili predmetom javne rasprave. Međutim, sve se tehničke odluke donose na sastancima koji su otvoreni za javnost.

Utvrđivanje točki dnevnog reda

23. Najvažnija odgovornost članova i Promatrača je utvrđivanje pitanja koje IFRIC treba razmotriti. Revizori i druge osobe povezane s financijskim izvještavanjem potiču se da se obrate IFRIC-u s pitanjima kada smatraju da postoje divergentni postupci glede računovodstvenog iskazivanja pojedinih transakcija ili okolnosti ili kada postoji sumnja o prikladnom računovodstvenom tretmanu i kada je važno utvrditi standardni tretman.


24. Bilo koji pojedinac ili organizacija može proslijediti predložene točke dnevnog reda Predsjedniku kako bi se one razmotrile od strane IFRIC-a. Prijedlog bi trebao sadržavati detaljan opis pitanja (uključujući i opis alternativnih rješenja sadržanih u relevantnoj literaturi IASB-a) i procjenu pitanja koristeći kriterije za točke dnevnog reda prikazane u točki 27.


25. Stajališta glede konsenzusa od strane IFRIC-a su opće primjenjiva. IFRIC ne rješava pitanja koja su specifična za okolnosti određenog poslovnog subjekta.

Odbor za dnevni red i nove točke dnevnog reda

26. IFRIC-ov Odbor za dnevni red sastoji se od Predsjednika, jednog od članova zaduženih za suradnju s IASB-om i tri člana IFRIC-a. Članovi IFRIC-a na Odboru za dnevni red imaju dvogodišnje mandate koji se mogu obnavljati. Odbor za dnevni red procjenjuje pitanja predložena Predsjedniku koja treba dodati dnevnom redu IFRIC-a i preporuča IFRIC-u uvrštavanje navedenih pitanja u svoj dnevni red. Predsjednik ne otkriva predlagatelja dnevnog reda Odboru za dnevni red ili drugima.


27. U odlučivanju o tome da li će neko pitanje biti uvršteno u IFRIC-ov dnevni red, Odbor za dnevni red razmatra dolje navedene kriterije, iako pojedino pitanje ne mora zadovoljiti sve kriterije. Kako bi bilo uvršteno na dnevni red pitanje bi trebalo:
a. imati praktičnu i široku važnost.
b. uključivati značajno divergentna tumačenja (koja tek nastaju ili već postoje u praksi).
c. rezultirati pravovremenim konsenzusom od strane IFRIC-a.
d. ne bi smjelo biti povezano s projektom Odbora koji bi trebao biti dovršen u bližoj budućnosti (tj. ako postoji projekt Odbora koji bi mogao razriješiti pitanje u kratkom razdoblju, malo je vjerojatno da će IFRIC to pitanje staviti na dnevni red).


28. Odbor za izradu dnevnog reda uglavnom će obavljati svoje aktivnosti elektronski ili poštom, te se neće sastajati u javnosti.


29. Odbor za dnevni red na svojim redovitim sastancima izvještava IFRIC o svim točkama dnevnog reda koje je Odbor za dnevni red razmotrio za stavljanje na dnevni red IFRIC-a, kao i o preporukama Odbora o svakom predloženom pitanju.   IFRIC procjenjuje predložene točke dnevnog reda primjenjujući iste kriterije koje je koristio i Odbor za dnevni red. Većinom glasova prisutnih članova IFRIC-a može se odlučiti hoće li neko pitanje uključeno u izvještaj Odbora za dnevni red biti na dnevnom redu IFRIC-a, bez obzira na preporuku Odbora za dnevni red.


30. Odbor za dnevni red ili IFRIC može zatražiti od zaposlenika IASB-a da odgovore onima čiji prijedlozi nisu bili prihvaćeni kao dio dnevnog reda, uz navođenje razloga zbog kojih je IFRIC odlučio ne baviti se tim pitanjem.

Postupci IFRIC-a

31. IFRIC donosi zaključke na temelju podataka koji su sadržani u Sažecima pitanja koja su pripremljena pod nadzorom zaposlenika IASB-a. Sažeci pitanja opisuju pitanja o kojima će se raspravljati i pružaju podatke potrebne članovima IFRIC-a kako bi razumjeli određeno pitanje i donijeli odluku o njemu. Sažeci pitanja daju se IFRIC-u na razmatranje nakon detaljnog pregleda mjerodavne računovodstvene literature i mogućih alternativa, uključujući konzultacije sa sličnim grupama povezanih nacionalnih postavljača standarda. Sažetak pitanja uključuje sljedeće:
a. kratak opis transakcija ili događaja o kojem će se raspravljati
b. specifične točke ili pitanja  koja će biti razmatrana od strane IFRIC-a
c. ključne pojmove koji se primjenjuju, a koji su sadržani u Okviru
d. Opis potencijalnih prikladnih alternativnih postupaka temeljenih na tim pojmovima, uz argumente za i protiv svake od navedenih alternativa.
e. popis mjerodavne računovodstvene literature IASB-a o pojedinom pitanju kao i objave i stajališta povezanih nacionalnih postavljača standarda, uz utvrđivanje bilo kakvih nedosljednosti među alternativnim tretmanima, ključnim pojmovima ili standardima.
f. preporuke za prikladno računovodstveno iskazivanje


32. Članovi IASB-a imaju pristup svim dokumentima IFRIC-a vezanima za dnevni red. Od njih se očekuje da komentiraju tehnička pitanja tijekom razmatranja nekog pitanja, posebice ako izražavaju sumnje glede alternativa koje IFRIC ozbiljno razmatra. Članovi IASB-a bit će obaviješteni kada IFRIC postigne konsenzus. Nacrt tumačenja bit će objavljen u svrhu javne rasprave, ukoliko pet ili više članova IASB-a ne odbije objavljivanje u roku od tjedan dana nakon obavijesti o njegovom dovršenju. Ako Tumačenje Nacrta ne bude objavljeno zbog odbijanja od strane članova IASB-a, o tom će se pitanju raspravljati na sljedećem sastanku IASB-a. Na temelju rasprave na sastanku, IASB će odlučiti hoće li ovo pitanje biti upućeno natrag IFRIC-u, stavljen na dnevni red IASB-a ili uopće neće biti predmetom daljnjih aktivnosti.


33. Nacrti tumačenja dostupni su za javnu raspravu u određenom razdoblju ovisno o prirodi predmeta o kojem se govori. U hitnim slučajevima ovo razdoblje može se  skratiti na 30 dana. Svi komentari primljeni u razdoblju određenom za dostavu komentara bit će razmotreni od strane IFRIC-a prije finaliziranja Tumačenja. Ukoliko tajnost nije zatražena od strane komentatora, pisma s komentarima bit će dostavljena i IFRIC-u i Odboru.


34. Ako dođe do promjena u Nacrtima tumačenja s obzirom na nove aspekte utvrđene javnim komentarima, moguće ponovno razmatranje. IFRIC glasuje kako bi IASB-u potvrdio konsenzus prikazan u konačnom Tumačenju IASB-a. Ako je IFRIC svjestan da predloženo konačno tumačenje nije u skladu s objavama  nacionalnih postavljača standarda, o tome će obavijestiti IASB navodeći razloge ze nedosljednosti.  


35. Kada IFRIC zaključi konačno Tumačenje, Tumačenje će biti dostavljeno IASB-u na odobrenje prije stavljanja u uporabu. Odobrenje od strane IASB-a zahtijeva suglasnost najmanje osam članova. IASB glasuje o sadržaju Tumačenja proslijeđenog od strane IFRIC-a. Ako Tumačenje nije odobreno od strane IASB-a, IASB potom IFRIC-u dostavlja analize vezane za razloge odbijanja i primjedbe onih koji su glasovali protiv odobravanja Tumačenja. Na temelju tih analiza, IASB će odlučiti hoće li ovo pitanje biti upućeno natrag IFRIC-u, stavljeno na dnevni red IASB-a ili uopće neće biti predmetom daljnjih aktivnosti.


36. Odobrena Tumačenja izdaju se od strane IASB-a. Tumačenje uključuje sažetak utvrđenih računovodstvenih pitanja, konsenzus donesen o prikladnom računovodstvenom prikazu i razloge za takav stav, uz bilješke o pripadajućim pitanjima koje treba uzeti u razmatranje i upućivanja na relevantne MSFI-e koji su dio Okvira i drugih objava koje predstavljaju potporu konsenzusu; također specificira datum primjene kao i prijelazne odredbe.


37. Kako bi se zajamčilo da IFRIC razmotri samo pitanja za koja može pružiti pravovremene smjernice, IFRIC pregledava pitanja u vrijeme kada su odluke donesene vezane za dnevni red, te ih naknadno pregledava kako bi procijenio mogu li se riješiti na odgovarajući način u okviru mandata. Ako je bilo koje pitanje razmatrano na tri sastanka, a konsenzus još nije postignut, IFRIC ponovno procjenjuje odluku o brisanju tog pitanja s dnevnog reda. IFRIC može produžiti razmatranje tog pitanja za dodatno razdoblje, obično ne duže od jednog ili dva sastanka. Ako IFRIC zaključi da neće biti moguće postići konsenzus, prestat će raditi na tom pitanju, obavijestit će IASB te objaviti razloge zašto je rad obustavljen. IFRIC može predložiti da IASB preuzme ovo pitanje.

Povjerljivost

38. Potiču se članovi IFRIC-a i Promatrači da raspravljaju o tehničkim pitanjima koja  IFRIC razmatra s povezanim strankama koja imaju interes za takva pitanja te raspolažu stručnošću na tom području. Neformalno konzultiranje ove vrste nudi mogućnost članovima da iznesu različite poglede kod donošenja odluke. Tijekom takvih konzultiranja, članovi štite povjerljivost specifičnog sadržaja dokumenata IFRIC-a.

Komunikacija

39. Podaci o razmatranjima IFRIC-a dostupni su korisnicima i onima koji pripremaju i revidiraju financijske podatke na različite načine. Zaposlenici IASB-a objavljuju sažete podatke o novijim promjenama vezanima za IFRIC na web stranici IASB-a. Nadalje, zaposlenici IASB-a izdaju brošure nakon svakog sastanka IFRIC-a.

Upravljanje

40. IFRIC IASB-u osigurava zapisnike sa svojih sastanaka i redovito izvještava IASB o pitanjima vezanima za procedure, napredovanje programa rada i o ostalim administrativnim pitanjima.


41. IFRIC vrši pregled svog mandata i poslovnih procedura bar svakih pet godina. Rezultati tog pregleda podnose se IASB-u na razmatranje i, nakon konzultiranja sa Savjetodavnim vijećem za standarde (Standards Advisory Council), IASB povjerenicima može iznijeti preporuke o promjenama.

T – 7 ( SOO-7 )

Uvođenje EUR-a

SOO-7 je izloženo u točkama 3. i 4. SOO-7 popraćeno je Osnovom za Zaključke. Obuhvat i mjerodavnost SOO-7 izloženi su u točkama 1. i 8.-10. IFRIC Predgovora.


Područje:

MRS 10 Događaji nakon datuma bilance (revidiran 2003. godine), MRS 21 Učinci promjena tečajeva stranih valuta (revidiran 2003. godine)

Ovo izdanje sadrži dopune koje proizlaze iz novih i dopunjenih MSFI izdanih nakon 31. ožujka 2004. Dio teksta pod nazivom "Promjene u izdanju" ukazuje na datum primjene ovih novih i dopunjenih MSFI te identificira na one MSFI koji nisu sadržani u ovom izdanju.


PITANJE

1. Od 1. siječnja 1999. počinje djelovati Europska monetarna unija (EMU), a EUR će postati valuta sa svojim pravom i tečajevima konverzije između EUR-a i sudjelujućih nacionalnih valuta, bit će neopozivo fiksan, to jest rizik naknadnih tečajnih razlika koje se odnose na te valute eliminira se od toga datuma.

2. Pitanje je primjene MRS-a 21 odnosno prijelaz s nacionalnih valuta sudjelujućih država članica Europske unije u euro ("prijelaz").


SLUŽBENO STAJALIŠTE

3. Zahtjevi MRS-a 21 s obzirom na prevođenje transakcija u inozemnoj valuti i financijskih izvještaja inozemnih djelatnosti trebaju se striktno primjenjivati kod prijelaza. Ista se osnova primjenjuje na fiksne tečajeve kada se druge zemlje budu pridružile Europskoj monetarnoj uniji.

4. To osobito znači da:
a) monetarna imovina i obveze u stranoj valuti koje proizlaze iz transakcija trebaju se i dalje prevoditi u izvještajnu valutu po zaključnom tečaju. Proizašle tečajne razlike trebaju se priznati odmah kao prihod ili rashod, izuzev da subjekt treba nastaviti primjenjivati svoje postojeće računovodstvene politike za dobitke i gubitke iz tečajnih razlika koji se odnose na ugovore u stranom tečaju, koji se koristi da se smanji tečajni rizik kod budućih transakcija ili preuzetih obveza (anticipirajuća zaštita),
b) kumulativne tečajne razlike koje se odnose na prevođenje financijskih izvještaja inozemnih subjekata trebaju se nastaviti razvrstavati kao glavnica i priznati kao prihod ili rashod samo kod otuđenja neto ulaganja u inozemni subjekt, i
c) tečajne razlike koje proizlaze iz prevođenja obveza koje su denominirane u sudjelujuće valute ne trebaju se uključiti u knjigovodstveni iznos odnosne imovine.

Datum Stajališta: listopad 1997.

Datum stupanja na snagu:  Ovo stajalište stupa na snagu 1. lipnja 1998. godine. Promjene u računovodstvenim politikama bit će obračunane u skladu sa zahtjevima MRS-a 8.

T - 10 ( SOO-10 )

Državna pomoć - bez određene povezanosti s poslovnim aktivnostima

SOO Stajalište Stalnog Odbora za objašnjenje MRS-ova broj 10 - Državna pomoć - bez određene povezanosti s poslovnim aktivnostima (SOO-10) dano u točci 3. SOO-10 i popraćeno je Osnovama za zaključivanje. Djelokrug i ovlast Objašnjenja prikazani su u točkama 1. i 8-10. predgovora (IFRIC-a Odbora za tumačenje Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja).

Područje:

MRS 20, Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći


PITANJE

1. Državna pomoć u nekim zemljama može biti namijenjena za poticanje ili dugoročnu potporu poslovnih  aktivnosti u određenim regijama ili djelatnostima. Uvjeti za dobivanje takve pomoći ne moraju biti posebno povezani s poslovnim aktivnostima subjekta. Primjeri takve pomoći su prijenosi sredstava  države subjektima koji:
(a) posluju u određenoj djelatnosti;
(b) nastavljaju poslovati u nedavno privatiziranim djelatnostima; ili
(c) počinju ili nastavljaju voditi svoje poslovanje u slabo razvijenim područjima.


2. Pitanje je, je li takva državna pomoć "državna potpora" u okviru djelokruga MRS-a 20 i treba li se stoga obračunavati u okviru tog standarda.


SLUŽBENO STAJALIŠTE

3. Državna pomoć subjektima zadovoljava definiciju državne potpore navedenu u MRS-u 20, čak i kad nema posebno navedenih uvjeta povezanih s poslovnim aktivnostima subjekta osim onih koji se odnose na zahtjev za poslovanjem u određenim regijama ili djelatnostima. Stoga se takve potpore neće izravno priznati u glavnicu.

Datum Stajališta: siječanj 1998. godine

Datum stupanja na snagu:  Ovo stajalište stupa na snagu 1. kolovoza 1998. godinu. Promjene računovodstvenih politika će se obračunavati u skladu s MRS-om 8.

T - 12 ( SOO-12 )

Konsolidacija - Jedinice za posebne namjene

SOO Stajalište 12 Konsolidacija - jedinice za posebne namjene (u daljnjem tekstu SOO 12) Odbora za objašnjenje standarda izrečeno je u točkama 8 i 10. SOO 12 je popraćeno Osnovama za zaključivanje i dodatkom koji ilustrira primjenu Službenog stajališta. Djelokrug i mjerodavnost službenog stajališta iznesena je u točkama 1. i 8-10. u predgovoru IFRIC-a.

Područje: MRS 8 "Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama i pogreške", MRS 27 "Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji"

Ovo izdanje uključuje promjene koje rezultiraju iz promjena novih i promijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja izdanih do 31. ožujka 2004. Dio "Promjene u ovom izdanju" na početku izdanja navodi datume primjene novih i izmijenjenih MSFI-a te također utvrđuje važeće MSFI-ove koji nisu uključeni u ovom izdanju.


PITANJE

1. Jedinica se može utemeljiti da se postigne uski ili dobro definirani cilj (primjerice za učinak najma, aktivnosti istraživanja i razvoja ili pretvaranje imovine u vrijednosne papire ). Takva jedinica za posebne namjene ("JPN") može biti u obliku korporacije, povjerenstva, partnerstva ili nekorporativne jedinice. JPN se često ustanovljuje sporazumima kojima se nameću i ponekad stalna ograničenja nad pravima donošenja odluka od strane upravnog odbora, upravitelja ili menadžmenta nad djelatnostima JPN-a. Često se navode odredbe kako politiku upravljanja daljnjim aktivnostima JPN-a ne može nitko modificirati, osim možda njegova utemeljitelja ili sponzora (odnosno oni koji djeluju kao tzv. "autopilot").

2. Sponzor (ili subjekt u čije je ime JPN utemeljena) često transferira imovinu JPN, dobiva pravo da koristi imovinu koju koristi JPN ili obavlja usluge za JPN, dok druge stranke ("osiguravatelji kapitala") mogu osigurati financiranje JPN-u. Subjekt koji je uključen  u transakcije s JPN-om (često je to osnivač ili sponzor) može u biti kontrolirati JPN.

3. Korisnički udjel u JPN-u može biti u obliku dužničkog instrumenta, glavničnog instrumenta, sudjelujućeg prava, preostalog udjela ili najma. Neki korisnički udjeli mogu jednostavno utvrditi posjedniku fiksnu ili iskazanu stopu povrata, dok drugima daje pravo ili pristup drugim budućim ekonomskim koristima vezanim za aktivnost JPN-a. U većini slučajeva, osnivač ili sponzor (ili poduzeće u čije je ime JPN osnovana) zadržava značajan korisnički udjel u aktivnostima JPN-a, čak iako to može biti mala ili nikakva glavnica JPN-a.

4. MRS 27 zahtijeva konsolidaciju jedinica koje kontrolira izvještajni subjekt. Međutim,    MRS ne propisuje eksplicitnu uputu u svezi konsolidacije JPN-a.

5. Pitanje je pod kojim okolnostima subjekt treba konsolidirati JPN.

6. Ovo se službeno SOO ne primjenjuje poslije prestanka rada ili na ostale dugoročne oblike naknade zaposlenima na koje se primjenjuju planovi isplata.

7. Transfer imovine od subjekta JPN-u može se smatrati kao prodaja koju obavlja taj subjekt. Čak ako transfer ne potpada pod prodaju, odredbe MRS-a 27 i ovog službenog SOO može značiti da subjekt treba konsolidirati JPN. Ovo službeno SOO ne navodi okolnosti u kojima se treba primijeniti postupak prodaje za subjekt ili eliminiranje posljedica takve prodaje do konsolidacije


SLUŽBENO STAJALIŠTE

8. Jedinica za posebne namjene (JPN) treba se konsolidirati kada suština odnosa između subjekta i JPN-a ukazuje da subjekt kontrolira JPN.

9. U kontekstu JPN-a, kontrola može nastati putem predodređivanja aktivnosti JPN-a (poslovanja kao "autopilot") ili na drugi način. U MRS-u 27, u točki 13. navedeno je nekoliko okolnosti koje mogu dovesti do kontrole čak u slučajevima gdje subjekt posjeduje polovinu ili manje glasačkih prava drugog subjekta. Slično tomu, kontrola može postojati čak u slučajevima kada subjekt posjeduje mali ili nikakav udjel glavnice JPN-a. U takvim slučajevima primjena koncepta kontrole zahtijeva prosudbu u kontekstu svih relevantnih čimbenika.

10. Osim stanja opisanih u MRS-u 27, u točki 13., sljedeće okolnosti, primjerice, mogu ukazivati na odnos u kojem subjekt kontrolira JPN te stoga treba konsolidirati JPN (dodatne upute se nalaze u Dodatku uz ovo službeno stajalište):
(a) u suštini, aktivnosti JPN-a se vode u ime subjekta u skladu s određenim poslovnim potrebama tako da subjekt ostvaruje koristi od djelatnosti JPN-a
(b) u suštini, subjekt ima pravo donošenja odluka da ostvari većinu koristi od aktivnosti JPN-a ili postavljanjem mehanizma "autopilota", odnosno subjekt je prenio pravo donošenja odluka;
(c) u suštini, subjekt ima pravo ostvariti većinu koristi od JPN-a te stoga biti izložen rizicima nastalim u aktivnostima JPN-a; ili
(d) u suštini, subjekt zadržava većinu preostalih ili vlasničkih rizika koji se odnose na JPN ili njenu imovinu kako bi se ostvarile koristi od aktivnosti JPN

11. [Brisan]

Datum sporazuma: lipanj 1998.

Datum stupanja na snagu: Ovo objašnjenje stupa na snagu za godišnja financijska razdoblja koja počinju 1.siječnja 1999. ili nakon toga; ranija primjena se podržava. Promjene računovodstvenih politika evidentiraju se u skladu s MRS-om 8.

T – 13 ( SOO-13 )

Zajednički kontrolirani subjekti - Nenovčani doprinosi pothvatnika

SOO-13 Zajednički kontrolirani subjekti-Nenovčani doprinosi pothvatnika (Služeno stajalište-13) je navedeno u točkama 5.-7. SOO-13 prati Osnova za zaključke. Djelokrug i mjerodavnost SOO navedeni su u točki 1. i 8.-10. predgovora IFRICa.

Područje: MRS 18 Prihodi, MRS 31 Udjeli u zajedničkim pothvatima

Ovo izdanje uključuje izmjene nastale zbog novih i izmijenjenih MSFI izdanih do 31. ožujka 2004. Dio "Promjene u ovom izdanju" na početku izdanja navodi datume primjene novih i izmijenjenih MSFI te također utvrđuje važeće MSFI-eve koji nisu uključeni u ovom izdanju.


PITANJE

1. MRS 31.48 odnosi se i na doprinose i prodaju između pothvatnika i zajedničkog pothvata na sljedeći način:"Kada pothvatnik doprinosi ili prodaje imovinu zajedničkom pothvatu, priznavanje bilo kojeg udjela u dobiti ili gubitku iz transakcije treba odražavati suštinu transakcije". Pored navedenog, MRS 31.24 navodi "zajednički kontroliran subjekt je zajednički pothvat koji uključuje uspostavljanje korporacije, partnerstva ili nekog drugog subjekta u kojem svaki pothvatnik ima udio". Ne postoji izričita uputa za priznavanje dobitaka ili gubitaka od doprinosa nemonetarne imovine u zajednički kontrolirane subjekte ("ZKS").

2. Doprinosi u ZKS su transferi imovine pothvatnika u zamjenu za glavnični udio u ZKS. Takvi doprinosi mogu biti u različitim oblicima. Pothvatnici mogu dati doprinose istovremeno pri osnivanju ZKS ili naknadno. Naknada koju pothvatnik primi u zamjenu za  uložena sredstva u ZKS mogu biti u obliku novca ili nekih drugih naknada koje ne ovise o budućim novčanim tijekovima ZKS ("dodatne naknade").

3. Pitanja su:
(a) kada pothvatnik treba u svom Računu dobiti i gubitka priznati odgovarajući udio u dobiti ili gubitku koji proizlazi iz doprinosa nemonetarne imovine u ZKS u zamjenu za glavnični udio u ZKS,
(b) kako pothvatnik treba obračunati dodatne naknade,
(c) kako prezentirati nerealizirane dobitke ili gubitke u konsolidiranim financijskim izvještajima pothvatnika.

4. Ovo službeno stajalište se bavi računovodstvom pothvatnika za nemonetarne doprinose u ZKS u zamjenu za glavnični udio u ZKS koji se obračunava ili metodom udjela ili razmjernom konsolidacijom.


SPORAZUM

5. U primjeni MRS 31.48 na nemonetarne doprinose u ZKS u zamjenu za glavnični udio u ZKS, pothvatnik treba priznati u Računu dobiti i gubitka udio u dobiti ili gubitku koji se mogu pripisati glavničnim udjelima drugih pothvatnika, osim kada:
(a) značajni rizici i koristi od vlasništva nad nemonetarnom imovinom doprinesenom u ZKS nisu prenijeti na ZKS,
ili
(b) dobit ili gubitak od nemonetarnih doprinosa ne može se izmjeriti pouzdano
ili
(c) transakcija doprinosa nema tržišni karakter, koji je objašnjen u MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema.
Ako se iznimke (a), (b) ili (c) mogu primijeniti, dobitak ili gubitak se smatra nerealiziranim te stoga nije priznat u Računu dobiti i gubitka osim ako se primjenjuje točka 6.

6. Ako uz glavnični udio u ZKS, pothvatnik primi i monetarna ili nemonetarna sredstva, odgovarajući dio dobitka ili gubitka kod transakcija se treba priznati u Računu dobiti i gubitka pothvatnika.

7. Nerealiziran dobitak ili gubitak od nemonetarnih  sredstava koji su doprineseni u ZKS trebaju se eliminirati na teret navedene imovine po metodi razmjerne konsolidacije ili na teret ulaganja po metodi udjela. Ti nerealizirani dobici ili gubici ne trebaju se prezentirati kao odgođeni dobici ili gubici u konsolidiranoj bilanci pothvatnika.

Datum sporazuma: srpanj 1998.

Datum stupanja na snagu: Ovo SOO stupa na snagu za godišnje izvještaje za razdoblje koje počinje s ili nakon 1. siječnja 1999; potiče se ranija primjena. Promjene u računovodstvenim politikama bit će prikazane u skladu s MRS 8.

T - 15 ( SOO – 15 )

Poslovni najmovi - poticaji

SOO Tumačenje 15 Poslovni najam - poticaji (SOO 15) iznešeno je u točkama 3-6 - SOO 15 povezan je s Osnovama za zaključke i dodatkom kojim je ilustirao Tumačenje. Djelokrug i važnost Tumačenja objavljen je u točkama 1 i 8 - 10 IFRIC-ova Predgovora.

Područje: MRS 17 Najam (revidiran u 2003.)

Ova verzija uključuje izmjene koje rezultiraju od promjena MSFI objavljenih do 31. ožujka 2004. U dijelu "Promjene u izdanju" na početku ovog izdanja dati su datumi primjene novih i izmjenjenih MSFI te također ukazuje i na tekuće MSFI koji nisu uključeni u ovo izdanje.  


PITANJE

1. U pregovaranju o novom ili produljenju postojećeg poslovnog najma, najmodavac može dati poticaje najmoprimcu da se sklopi sporazum o najmu. Primjeri takvih poticaja jesu novčane isplate najmoprimcu prije početka najma ili nadoknada ili preuzimanje troškova najmoprimca od strane najmodavca (kao što su troškovi premještenja ili unapređenja imovine pod najmom i troškovi vezani za preuzete obveze najmoprimca prije postojanja najma). Alternativno tome, početna razdoblja trajanja najma mogu se dogovoriti bez najamnine ili uz smanjenu najamninu.

2. Pitanje je kako se poticaji poslovnog najma trebaju priznati u financijskim izvještajima najmoprimca i najmodavca.


USUGLAŠENI ODGOVOR

3. Svi poticaji za sporazum o novom ili produljenju postojećeg poslovnog najma trebaju se priznati kao sastavni dio neto dogovorene naknade za korištenje iznajmljene imovine, neovisno o prirodi, obliku ili vremenu plaćanja poticaja.  

4. Najmodavac treba priznati ukupne troškove poticaja kao smanjenje prihoda od najma tijekom razdoblja najma na proporcionalnoj osnovi, osim ako druga sustavna osnova bolje predstavlja vremenski okvir tijekom kojega je smanjena korist od iznajmljene imovine.  

5. Najmoprimac treba priznati ukupne koristi poticaja kao smanjenje rashoda za najamninu tijekom razdoblja najma na proporcionalnoj osnovi, osim ako druga sustavna osnova bolje predstavlja vremenski okvir tijekom kojega najmoprimac ima koristi od uporabe iznajmljene imovine.
  
6. Troškove nastale kod najmoprimca, uključujući troškove prije postojanja najma povezane s najmom (primjerice, troškovi prestanka, premještenja ili unapređenja imovine pod najmom) treba obračunati najmoprimac u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima primjenjivim na te troškove, uključujući troškove koji su stvarno nadoknađeni putem aranžmana poticaja.

Datum usuglašavanja: lipanj 1998.

Datum stupanja na snagu: Ovo Tumačenje stupa na snagu za razdoblja najma koja počinju 1. siječnja 1999. godine ili nakon toga.

T – 21 ( SOO -21 )

Porez na dobit - nadoknada revalorizirane imovine koja se ne amortizira

SOO Tumačenje 21 Porez na dobit - nadoknada revalorizirane imovine koja se ne amortizira (SOO - 21) izvršeno je u točki 5  SOO-21 a povezano je s Osnovama za zaključke. Djelokrug i važnost Tumačenja objavljeno je u točkama 1 i 8 - 10 IFRIC-ova Predgovora.

Područje:

MRS 12 Porez na dobit, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (revidiran u 2003.)

Ova verzija uključuje izmjene koje rezultiraju od promjena MSFI objavljenih do 31. ožujka 2004. U dijelu "Promjene u izdanju" na početku ovog izdanja dati su datumi primjene novih i izmjenjenih MSFI te također ukazuje i na tekuće MSFI koji nisu uključeni u ovo izdanje.


PITANJE

1. Prema MRS-u 12 točka 51, mjerenje odgođene porezne imovine i obveza bi trebalo odražavati porezne posljedice koje bi nastale iz načina od kojeg društvo očekuje, na datum bilance, nadoknadu ili podmirenje knjigovodstvenog iznosa imovine i obveza koji povećavaju privremene razlike.

2. MRS 12 točka 20 napominje da revalorizacija imovine ne utječe uvijek na oporezivu dobit (oporezivi gubitak) u razdoblju u kojem je nastupila revalorizacija i da porezna osnovica imovine ne mora biti promijenjena kao rezultat revalorizacije. Ako će buduća nadoknada knjigovodstvenog iznosa biti oporeziva, razlika između knjigovodstvenog iznosa revalorizirane imovine i oporezive osnovice te imovine je privremena razlika i povećava odgođenu poreznu obvezu ili imovinu.

3. Pitanje je kako interpretirati pojam "nadoknada" u odnosu na imovinu koja se ne amortizira (neamortizirajuća imovina) i koja se revalorizira u skladu sa stavkom 31 MRS-a 16.

4. Ovo Stajalište se također odnosi na ulaganja u nekretnine koje se vode po revaloriziranim vrijednostima prema MRS-u 40 točka 33, a koja bi se smatrala ne-amortizirajućim ako bi MRS 16 bio primijenjen.


SLUŽBENO STAJALIŠTE

5. Odgođena porezna obveza ili imovina koja nastaje zbog revalorizacije neamortizirajuće imovine u skladu s MRS-om 16 točka 31, mjeri se na osnovi poreznih posljedica koje bi nastale nadoknadom knjigovodstvenog iznosa imovine kroz prodaju, bez obzira na osnovu po kojoj se mjeri knjigovodstveni iznos te imovine. Shodno tome, ako porezni zakon navodi poreznu stopu primjenjivu na oporeziv iznos dobiven prodajom imovine, a koja se razlikuje od porezne stope primjenjivu na oporeziv iznos dobiven upotrebom imovine, u mjerenju odgođene porezne obveze ili imovine vezane uz neamortizirajuću imovinu upotrebljavat će se prvo spomenuta porezna stopa.

Datum Stajališta:  kolovoz 1999.

Datum stupanja na snagu:  Ovo stajalište stupa na snagu 15. srpnja 2000. godine. Promjene u računovodstvenim politikama bit će obračunate u skladu sa zahtjevima MRS-a 8.

T – 25 ( SOO – 25 )

Porez na dobit - Promjene u poreznom tretmanu poduzeća ili njegovih dioničara

SOO 25 Porez na dobit - Promjene u poreznom tretmanu poduzeća ili njegovih dioničara (SOO 25) je naveden u točki 4. SOO  25 prati Osnova za zaključke. Djelokrug i mjerodavnost Tumačenja su navedena u točkama 1 i 8-10  IFRIC-ova Predgovora.

Područje: MRS 12 Porez na dobit

Ova verzija uključuje izmjene nastale zbog novih i izmijenjenih MSFI izdanih do 31 ožujka 2004. Dio "Promjene u ovom izdanju" na početku izdanja navodi datume primjene novih i izmijenjenih MSFI, te također utvrđuje važeće MSFI-eve koji nisu uključeni u ovom izdanju.


PITANJE

1. Promjena u poreznom tretmanu poduzeća ili njegovih dioničara može utjecati na poduzeće povećanjem ili smanjenjem porezne obveze ili potraživanja.  Ovo, na primjer, može nastupiti nakon javnog listanja glavničnih instrumenata poduzeća ili nakon restrukturiranja glavnice poduzeća. Također može nastupiti nakon premještaja većinskog dioničara u inozemstvo. Kao rezultat takvih događaja, poduzeće može biti oporezovano drugačije; može dobiti ili izgubiti porezne poticaje ili podlijeći različitim poreznim stopama u budućnosti.

2. Promjena u poreznom tretmanu poduzeća ili njegovih dioničara može imati neposredan utjecaj na tekuće porezne obveze ili potraživanja poduzeća. Promjena može također povećati ili smanjiti odgođenu poreznu obvezu ili potraživanje koje poduzeće priznaje, ovisno o utjecaju koji promjena u poreznom tretmanu ima na porezne posljedice koje će nastati pri vraćanju ili podmirenju knjigovodstvenog iznosa potraživanja i obveza poduzeća.

3. Pitanje je kako poduzeće treba objasniti porezne posljedice promjena u poreznom tretmanu poduzeća ili njegovih dioničara.


SPORAZUM

4. Promjena u poreznom tretmanu poduzeća ili njegovih dioničara ne utječe na iznose smanjenja ili povećanja koji se direktno priznaju u glavnicu. Tekuće i odgođene porezne posljedice promjena u poreznom tretmanu bit će uključene u dobit ili gubitak razdoblja, osim ako se te posljedice odnose na transakcije i događaje koji rezultiraju, u istom ili drugom razdoblju, izravnim odobrenjem ili terećenjem priznatog iznosa glavnice. Te porezne posljedice koje se odnose na direktne promjene u iznosu priznate glavnice, u istom ili drugom periodu (nisu uključene u dobit ili gubitak), bit će direktno odobrene ili terećene glavnici.

Datum sporazuma: Kolovoz 1999.

Datum stupanja na snagu: Ovaj zaključak je stupio na snagu 15. srpnja 2000. Promjene u računovodstvenim politikama obračunat će se u skladu s MRS 8.

T – 27 ( SOO – 27 )

Procjena sadržaja transakcija uključujući pravni oblik najma

SOO Tumačenje 27 Procjena sadržaja transakcija uključujući pravni oblik najma (SOO - 27) izvršeno je u točkama 3-11. SOO-27 povezano je s Osnovama za zaključke te dodacima koji ilustriraju primjenu Tumačenja. Djelokrug i važnost Tumačenja objavljeno je u točkama 1 i 8 - 10 IFRIC-ova Predgovora.

Područje: MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja (revidiran u 2003.), MRS 17 Najmovi (revidiran u 2003.), MRS 8 Prihodi i MSFI  4 Ugovori o osiguranju.

Ova verzija uključuje izmjene koje rezultiraju od promjena MSFI objavljenih do 31. ožujka 2004. U dijelu "Promjene u izdanju" na početku ovog izdanja dati su datumi promjene novih i izmjenjenih MSFI koji nisu uključeni u ovo izdanje.


PITANJE

1. Društvo može ući u transakciju ili u niz strukturiranih transakcija (aranžman) s nepovezanom strankom ili strankama (Ulagač) što uključuje pravni oblik najma. Na primjer, Društvo može dati imovinu u najam Ulagaču i povratno unajmiti imovinu, ili kao alternativu može zakonski prodati imovinu i dati ju u povratni najam. Može biti značajnih razlika u obliku svakog aranžmana i njihovih uvjeta. U primjeru najma i povratnog najma moguće je da je aranžman tako kreiran kako bi postigao poreznu pogodnost za Ulagača u obliku naknade, a ne da prenose pravo na korištenje imovine.

2. Kada aranžman s Ulagačem uključuje pravni oblik najma, postavljaju se sljedeća pitanja:
(a) na koji način se određuje da li je niz transakcija povezan i treba li ga iskazati kao jednu transakciju;
(b) da li je aranžman u skladu s definicijom najma prema MRS-u 17; a ako ne,
(i) da li poseban ulagački račun i obveze plaćanja najma koje bi mogle postojati predstavljaju imovinu i obveze Društva (npr. razmotrite primjer opisan u odlomku 2(a) Dodatka A);
(ii) na koji način bi Društvo trebalo iskazati ostale obveze koje su rezultat aranžmana; i
(iii) na koji način bi Društvo trebalo iskazati naknadu koju bi moglo primiti od Ulagača.


USUGLAŠENI ODGOVOR

3. Niz transakcija koji uključuje pravni oblik najma povezan je i trebao bi se iskazati kao jedna transakcija kada se cjelokupni ekonomski učinak ne može razumjeti bez povezanosti s nizom transakcija kao cjelinom. To je slučaj kada je primjerice niz transakcija usko međusobno povezan, te se o njemu pregovaralo kao o jednoj transakciji, i odvija se paralelno ili u kontinuiranom slijedu.  (Dodatak A ilustrira primjenu ovog Tumačenja.)

4. Računovodstveno iskazivanje trebalo bi odražavati sadržaj aranžmana. Svi aspekti i implikacije aranžmana trebali bi se procijeniti kako bi se odredio njihov sadržaj, uz naglasak na one aspekte i implikacije koji imaju ekonomski učinak.    

5. MRS 17 se primjenjuje kada se u sadržaj aranžmana uključuje prenošenje prava na korištenje nekog sredstva tijekom dogovorenog vremenskog razdoblja. Pokazatelji koji pojedinačno ukazuju na to da je moguće da aranžman u svojoj suštini ne uključuje najam prema MRS-u 17 su kako slijedi (Dodatak B ilustrira primjenu ovog Tumačenja):
(a) Društvo zadržava sve rizike i koristi vlasništva neke imovine i u osnovi ima jednaka prava na njenu uporabu kao i prije postojanja aranžmana;
(b) primarni razlog sklapanja aranžmana je postizanje određenog poreznog rezultata, a ne prenošenje prava uporabe imovine; i
(c) uključena je opcija uz uvjete koji gotovo jamče njeno ostvarenje (npr. prodajna opcija koja je ostvariva uz cijenu značajno višu od očekivane fer vrijednosti u trenutku kada se opcija može ostvariti).

6. Definicije i smjernice u odlomcima 49 - 64 Okvira trebali bi se primijeniti u određivanju da li, u suštini, poseban ulagački račun i obveze plaćanja najma predstavljaju imovinu i obveze Društva. Pokazatelji koji iskazuju da, u suštini, poseban ulagački račun i obveze plaćanja najma nisu u skladu s definicijama nekog sredstva i obveze, te ih ne bi trebalo priznati od strane Društva uključuju sljedeće:   
(a) Društvo nije u mogućnosti kontrolirati ulagački račun u svrhu ispunjenja vlastitih ciljeva, te nema obvezu plaćanja najma. To se događa kada se, primjerice, unaprijed plaćeni iznos plasira na zaseban ulagački račun kako bi se zaštitio Ulagač te se može koristiti kao sredstvo plaćanja Ulagača, Ulagač je sporazuman da se obveze plaćanja najma podmiruju iz sredstava ulagačkog računa, a Društvo nema mogućnosti zadržavanja plaćanja Ulagaču iz ulagačkog računa;  
(b) Društvo ima samo slab rizik naplate cjelokupnog iznosa bilo kakve naknade primljene od strane Ulagača, te je moguće da plati neki dodatan iznos, ili ako naknada nije primljena postoji samo slab rizik plaćanja iznosa prema ostalim obvezama (npr. garancija). Postoji samo slab rizik plaćanja kada, primjerice, uvjeti aranžmana zahtijevaju da se unaprijed plaćeni iznos uloži u imovinu oslobođenu rizika za koju se očekuje da će generirati dostatne novčane tokove kako bi se podmirile obveze plaćanja; i  
(c) osim početnih novčanih tijekova na početku aranžmana, jedini novčani tijekovi koji se očekuju u okviru aranžmana su plaćanja najma koja se podmiruju isključivo iz sredstava zasebnog ulagačkog računa osnovanog uz pomoć početnih novčanih tijekova.
  
7. Ostale obveze aranžmana, uključujući bilo koje dane garancije i obveze nastale na temelju prijevremenog prestanka trebaju se iskazati prema MRS-u 37 ili MRS-u 38, ovisno o uvjetima.

8. Kriteriji u odlomku 20 MRS-a 18 trebaju se primijeniti na činjenice i okolnosti svakog aranžmana pri određivanju vremena priznavanja naknade kao prihoda Društva. Treba uzeti u obzir čimbenike kao što su kontinuirano praćenje značajnih budućih pokazatelja poslovanja koje su potrebne za dobivanje naknade, postojanje zadržanih rizika, uvjeti bilo kakvih garancijskih aranžmana i rizik plaćanja naknade.  Pokazatelji koji pojedinačno ukazuju na to da je priznavanje cjelokupne naknade kao prihoda pri primitku neprikladno, ako je primitak obavljen na početku aranžmana, su sljedeći:   
(a) obveze za obavljanje ili suzdržavanje od određenih značajnih aktivnosti predstavljaju uvjete zarade primljene naknade i stoga izvršenje zakonski obvezujućeg aranžmana nije najznačajniji čin kojega zahtijeva aranžman;   
(b) ograničenja su utvrđena glede korištenja povezane imovine, a njihov praktični učinak je smanjiti i značajno promijeniti sposobnost Društva glede uporabe imovine  sredstva (npr. iscrpljivanje, prodaja ili davanje u zalog);
(c) mogućnost podmirenja bilo kojeg iznosa naknade, a postoji i mogućnost plaćanja dodatnog iznosa. To se primjerice događa kada
(i) se ne radi o specijaliziranoj imovini koju Društvo zahtijeva u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti, te stoga postoji mogućnost da Društvo plati određeni iznos kako bi se aranžman prijevremeno završio; ili  
(ii) Društvo zahtijeva uvjete aranžmana ili ima određenu ili cjelokupnu mogućnost odlučivanja glede ulaganja unaprijed plaćenog iznosa u imovinu koja je izložena značajnom riziku (npr. valutni, kamatni ili kreditni rizik). U ovim okolnostima rizik da vrijednost ulaganja bude nedovoljna za podmirivanje obveze plaćanja najma nije nemoguć, te stoga postoji mogućnost da Društvo plati određeni iznos.   

9. Naknadu treba prikazati u računu dobiti i gubitka na temelju njene ekonomske suštine i naravi.


OBJAVLJIVANJE

10. Svi aspekti aranžmana koji u suštini ne uključuju najam u skladu s MRS-om 17 trebali bi se uzeti u obzir u određivanju prikladne objave koja je potrebna za razumijevanje aranžmana i usvojenog računovodstvenog tretmana. Društvo bi u svakom razdoblju postojanja aranžmana trebalo objaviti sljedeće:  
(a) opis aranžmana uključujući:
(i) povezanu imovinu i bilo koja ograničenja vezana za primjenu istoga;
(ii) korisni vijek i ostale značajne uvjete aranžmana;
(iii) transakcije koje su povezane, uključujući bilo koje opcije; i  
(b) računovodstveni tretman primijenjen na bilo koju primljenu naknadu, iznos priznat kao prihod u razdoblju i stavka u računu dobiti i gubitka u kojoj je uključen.

11. Objave zahtijevane u skladu s odlomkom 10 ovog Tumačenja treba osigurati pojedinačno za svaki aranžman ili sveukupno za cijelu klasu aranžmana. Klasa označava grupaciju aranžmana s povezanom imovinom slične prirode (npr. elektrane).

Datum usuglašavanja: veljača 2000.

Datum stupanja na snagu: Ovo Tumačenje stupa na snagu 31. prosinca 2001. godine. Promjene u računovodstvenim politikama treba računovodstveno iskazati u skladu s prijelaznim odredbama MRS-a 8.

T – 29 ( SOO-29 )

Objavljivanje - Ugovori o uslugama koncesije

Službeno stajalište Stalnog Odbora za objašnjenje MRS-ova broj 29 - Objavljivanje -Ugovori o uslugama koncesije (SS-29) dano je točkama 6 i 7. SS-29 popraćeno je Osnovama za zaključivanje. Djelokrug i ovlast Objašnjenja prikazani su u točkama 1. i 8-10. predgovora IFRIC-a (Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja.

Područje:  MRS 1 Prikazivanje financijskih izvještaja (izmijenjen 2003. godine)

Ovo izdanje uključuje dopune proizašle iz novih i dopunjenih MSFI-eva izdanih do 31. ožujka 2004. godine. Odjeljak "Promjene ovog izdanja" na početku ovog izdanja pruža datume primjene novih i dopunskih MSFI-eva koji nisu uključeni o ovo izdanje.


PITANJE

1. Subjekt (rukovoditelj koncesije) može sklopiti sporazum s drugim subjektom (izvođač koncesije) da izvodi usluge koje omogućuju javni pristup glavnim ekonomskim i socijalnim izvorima. Izvođač koncesije može biti javni ili privatni subjekt, uključujući i državna tijela. Primjeri sporazuma o uslugama koncesije uključuju vodoopskrbu i održavanje vodovoda, ceste, parkirališta, tunele, mostove, zračne luke i telekomunikacijske mreže. Primjeri usluga koje nisu koncesijski sporazumi uključuju vanjske usluge za interne usluge subjekta (na primjer, kavana za zaposlenike, održavanje zgrade, računovodstvo ili informatičke službe).

2. Ugovor o usluzi koncesije obično uključuje Izvođača koncesije koji tijekom razdoblja koncesije rukovoditelju koncesije prenosi:
(a) pravo pružanja usluga koje omogućuju javni pristup glavnim ekonomskim i socijalnim izvorima, i
(b) u nekim slučajevima, pravo korištenja određene materijalne, nematerijalne ili financijske imovine, a u zamjenu se rukovoditelj koncesije obvezuje:
(c) na pružanje usluge u skladu s određenim rokovima i uvjetima tijekom razdoblja koncesije, i
(d) kada je primjenjivo, na kraju koncesijskog razdoblja na povrat prava primljenih na početku koncesijskog razdoblja i/ili stečenih tijekom njega.

3. Zajedničko obilježje svih sporazuma o uslugama koncesije je činjenica da rukovoditelj koncesije istovremeno prima prava i nastanak obveze pružanja javnih usluga.

4. Pitanje je koje informacije trebaju biti objavljene u bilješkama uz financijske izvještaje rukovoditelja koncesije i izvođača koncesije.

5. Određeni aspekti i objave vezane za neke ugovore o uslugama koncesije već su obrađeni u okviru postojećih Međunarodnih računovodstvenih standarda (na primjer MRS 16 primjenjuje se na stjecanje stavki imovine, postrojenja i opreme, MRS 17 primjenjuje se na najam imovine, dok se MRS 38 primjenjuje na stjecanje nematerijalne imovine). Međutim, sporazum o uslugama koncesije može uključivati ugovore o izvršenju koji nisu obrađeni u okviru Međunarodnih računovodstvenih standarda, osim ako ugovori nisu teški, te se u tom slučaju primjenjuje MRS 37. Sukladno tome, ovo je objašnjenje usmjereno na dodatna objavljivanja sporazuma o uslugama koncesije.


SLUŽBENO STAJALIŠTE

6. Svi aspekti ugovora o usluzi koncesije razmatrat će se prilikom određivanja primjerene razine objavljivanja u bilješkama. Rukovoditelj koncesije i izvođač koncesije trebaju u svakom izvještajnom razdoblju objaviti sljedeće:
(a) opis ugovora,
(b) značajne uvjete ugovora koji mogu utjecati na iznos, vrijeme i vjerojatnost budućih novčanih tokova (na primjer razdoblje koncesije, datumi ponovnog određivanja cijene i osnove na kojima počiva ponovno određivanje cijene i ponovni pregovori),
(c) prirodu i opseg (na primjer količinu, vremensko razdoblje ili iznos ako je primjereno):
(i) prava na korištenje određene imovine,
(ii) obveza pružanja ili prava na očekivanja pružanja usluge,
(iii) obveze stjecanja ili izgradnje stavki nekretnine, postrojenja i opreme,
(iv) obveza dostave ili prava na primanje određene imovine na kraju koncesijskog razdoblja,
(v) opcija obnove ili prekida, i
(vi) drugih prava i obveza (na primjer veliki pregledi), i
(d) promjene ugovora koje se pojave tijekom razdoblja.

7. Objave zahtijevane u točci 6. ovog Stjališta primjenjivat će se pojedinačno na svaki ugovor o uslugama koncesije ili skupno na sve skupine sporazuma o koncesijskim uslugama. U istu skupinu se svrstavaju ugovori koji se odnose na usluge slične prirode (na primjer naplata cestarine, telekomunikacije i usluge vodoopskrbe).

Datum stajališta: svibanj 2001. godine.

Datum stupanja na snagu:  Ovo stajalište stupa na snagu 31. prosinca 2001. godine.

T – 31 ( SOO – 31 )

Prihod - Nenovčane transakcije koje uključuju usluge oglašavanja

SOO 31 Prihod - Nenovčane transakcije koje uključuju uslugu oglašavanja (SOT31) navedeno u točki 5. SOO 31 popraćeno je Osnovama za zaključke. Djelokrug i mjerodavnost Tumačenja prikazani su u točkama 1 i 8-10 IFRIC-ova predgovora.

Područje: IAS 18 Prihodi

Ova verzija uključuje dopune koje su rezultat novih i izmijenjenih MSFI-ja koji su izdani do 31. ožujka 2004. Odlomak "Promjene u ovom izdanju" na početku ovog sveska omogučava pregled datuma primjene ovih novih i promijenjenih MSFI-ja, te također utvrđuje one MSFI-je koji su važeći, a koji nisu uključeni u ovo izdanje.


PITANJE

1. Poslovni subjekt (Prodavač) može ući u nenovčanu transakciju pružanja usluga   oglašavanja u zamjenu za primanje usluga oglašavanja od strane kupca (Kupac). Oglasi se mogu postaviti na Internetu ili oglasnim panoima, emitirati na televiziji ili radiju, objaviti u časopisima ili dnevnim novinama, ili predstavljeni putem drugih medija.

2. U pojedinim slučajevima nema novčane niti bilo koje druge razmjene među poduzećima. U drugim slučajevima poduzeća razmjenjuju jednake ili približno jednake novčane iznose ili bilo koji drugi oblik naknade.

3. Prodavač koji pruža usluge oglašavanja u sklopu svojeg uobičajenog poslovanja priznaje prihode u skladu s MRS 18 iz nenovčanih transakcija koje uključuju oglašavanje kada su, pored drugih kriterija, razmijenjene usluge različite (MRS 18.12), a iznos prihoda se može pouzdano mjeriti (MRS 18.20) (a). Ovo tumačenje primjenjuje se samo u razmjeni različitih usluga oglašavanja. Razmjena sličnih usluga oglašavanja nije transakcija koja ostvaruje dobit u skladu s MRS 18.      

4. Pitanje je u kojim okolnostima Prodavač može pouzdano mjeriti prihode po fer vrijednosti primljenih ili pruženih usluga oglašavanja u nenovčanoj transakciji.


USUGLAŠENI ODGOVOR

5. Prihod iz nenovčane razmjene koja uključuje usluge oglašavanja ne može se pouzdano mjeriti po fer vrijednosti primljenih usluga oglašavanja. Međutim, Prodavač može pouzdano mjeriti prihode po fer vrijednosti usluga oglašavanja koje pruža u robnoj razmjeni, uz upućivanje samo na transakcije koje ne uključuju robnu razmjenu a koje:
(a) uključuju oglašavanje slično oglašavanju u transakciji robne razmjene;
(b) se često odvijaju;
(c) predstavljaju većinu transakcija i iznosa u usporedbi sa svim transakcijama koje uključuju reklamne usluge slične onima u robnoj razmjeni;
(d) uključuju gotovinu i/ili neki drugi oblik naknade (npr. utržive vrijednosnice, nenovčanu sredstva i druge usluge) čija se fer vrijednost može pouzdano mjeriti; i
(e) ne uključuju istu stranku koja sudjeluje u robnoj razmjeni.

Datum usuglašavanja: svibanj 2001.

Datum stupanja na snagu: Ovo Tumačenje stupa na snagu 31. prosinca 2001. godine. Promjene u računovodstvenim politikama treba računovodstveno iskazati u skladu s prijelaznim odredbama MRS-a 8.

T – 32 ( SOO-32 )

Nematerijalna imovina - Troškovi web mjesta

Službeno stajalište broj 32 Nematerijalna imovina - Troškovi web mjesta je izloženo u točkama  7-10. Službeno stajalište broj 7 popraćeno je Osnovom za Zaključke i dodatkom koji objašnjava primjenu stajališta. Obuhvat i mjerodavnost stajališta izloženi su u točkama 1 i 8-10  Predgovora IFRIC-a (Odbora za tumačenje MSFI-a).

Područje

MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja (promijenjen 2003. godine), MRS 2 Zalihe (promijenjen 2003. godine), MRS 11 Ugovori o izgradnji, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (promijenjen 2003. godine), MRS 17 Najmovi (promijenjen 2003. godine), MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine (promijenjen 2004. godine), MRS 38 Nematerijalna imovina (promijenjen 2004. godine), MSFI 3 Poslovna spajanja.


PITANJE

1. Subjekt može imati znatne izdatke radi razvoja i prilagodbe postojećeg web mjesta za unutarnji i vanjski pristup. Web mjesto oblikovano za vanjski pristup može biti korišteno u razne svrhe, kao promocija i oglašavanje vlastitih proizvoda i usluga, pružanje elektroničkih usluga, te prodaja proizvoda i usluga. Web mjesto koje ima unutarnji pristup može biti korišteno za pohranjivanje politika subjekta i pojedinosti o kupcima, te pretraživanje odgovarajućih informacija.  

2. Faze razvoja web mjesta mogu biti iskazane kako slijedi:
(a) Planiranje - uključuje poduzimanje studija izvedivosti, definirajući ciljeve i specifikacije, ocjenu pojedinih alternativa i izbor između njih;
(b) Razvoj informatičkih programa i infrastrukture - uključuje stjecanje domene, kupnju i razvoj hardvera i operativnog softvera, instaliranje razvijenih informatičkih programa, te naglašeno ispitivanje;
(c) Razvoj grafičkog dizajna - uključuje dizajniranje izgleda web stranice;
(d) Razvoj informacijskog sadržaja - uključuje kreiranje, nabavu, pripremu, te postavljanje informacija, bilo tekstualne ili grafičke prirode, na web mjesto prije završetka razvoja web mjesta. Ova informacija može biti pohranjena u zasebne baze koje su objedinjene u (ili s pristupom) web mjestu ili kodirane direktno u web stranicu.  

3. Kada je razvoj web mjesta jednom dovršen, započinje operativna faza. Tijekom ove faze, subjekt održava i unaprjeđuje informatičke programe, infrastrukturu, grafički dizajn i sadržaj web mjesta.  

4. Pitanja koja se javljaju kod računovodstvenog praćenja internih izdataka razvoja i prilagodbe vlastitog web mjesta subjekta za unutarnji i vanjski pristup:
(a) da li je web mjesto interno stvorena nematerijalna imovina na koju se odnose zahtjevi  MRS-a 38, i
(b) odgovarajuće računovodstveno praćenje takvog troška.  

5. Ovo stajalište se ne odnosi na kupovinu, razvoj i operativni hardware (npr. Web poslužitelj, staging poslužitelj, production poslužitelj i internet veze) web mjesta. Takav trošak je pokriven MRS-om 16. Dodatno, kad u subjektu nastane izdatak prema pružatelju Internet usluge za uslugu pružanja glavnog računala za web mjesto subjekta, trošak je pokriven MRS-om 1, točkom 78. te okvirom kad su usluge primljene.

6. MRS 38 se ne koristi za nematerijalnu imovinu koju subjekt drži s namjerom prodaje u okviru redovnih poslovnih aktivnosti (vidjeti MRS 2 i MRS 11) ili najmova koji su pod djelokrugom MRS-a 17. Prema tome ovo stajalište se ne odnosi na izdatke razvoja ili prilagodbe web mjesta (ili softvera web stranice) namijenjenih prodaji drugom subjektu. Kad je web mjesto unajmljeno putem operativnog najma, najmodavatelj se koristi ovim stajalištem. Kad je web mjesto unajmljeno putem financijskog najma, najmoprimatelj se koristi ovim stajalištem nakon početnog priznavanja unajmljenog sredstva.


SLUŽBENO STAJALIŠTE

7. Vlastito web mjesto subjekta koje je proizašlo iz razvoj i ima unutarnji i vanjski pristup,  je interno kreirana nematerijalna imovina, te je kao takva pod djelokrugom MRS-a 38.  

8. Vlastito web mjesto subjekta koje je proizašlo iz razvoja, bit će priznato kao nematerijalna imovina, ako i samo ako, uz dodatno udovoljavanje osnovnim zahtjevima navedenim u MRS-u 38, točci 21. za priznavanje i početno mjerenje, subjekt može zadovoljiti zahtjeve MRS-a 38, točke 57. Napose, subjekt može zadovoljiti zahtjeve za prikazivanjem kako će web mjesto stvoriti buduće ekonomske koristi u skladu sa MRS-om 38. točkom 57(d) kada je, npr. web mjesto sposobno stvoriti prihode, uključujući direktne prihode od narudžbi. Za Subjekt koji nije u mogućnosti prikazati kako se web mjesto razvilo jedino i isključivo za promociju i oglašavanje vlastitih proizvoda i usluga koji će stvoriti buduće ekonomske koristi, posljedično svi izdaci na razvoju takve web mjesto će biti priznati kao rashod kad nastanu.   

9. Svi interni izdaci koji nastanu na razvoju i prilagodbi web mjesta bit će prikazani u skladu sa MRS-om 38. Priroda svih aktivnosti za koje su izdaci nastali (npr. obučavanje zaposlenika i održavanje web stranice) i faze razvoja i naknadnog razvoja web mjesta će biti ocijenjeni radi utvrđivanja odgovarajućeg računovodstvenog praćenja (dodatne smjernice su navedene u dodatku ovog stajališta). Na primjer:
(a) Faza planiranja je po prirodi slična fazi istraživanja u MRS-u 38, točke 54-56. Izdaci nastali u ovoj fazi će biti priznati kao rashod kad nastanu.
(b) Faza razvoja informatičkih programa i infrastrukture, faza razvoja grafičkog dizajna i razvoja informacijskog sadržaja do opsega da je sadržaj razvijen za druge svrhe a koje nisu promocija i oglašavanje vlastitih proizvoda i usluga subjekta, su po prirodi slični fazi razvoja u MRS-u 38. točke 57-64. Izdaci nastali u ovoj fazi će biti uključeni u troškove web mjesta priznati kao nematerijalna imovina u skladu sa odlomkom 8. ovog stajališta kad se trošak može direktno pripisati, te je potreban za kreiranje, izradu i pripremu web mjesta da bude spreman za djelovanje u skladu sa odredbama Uprave subjekta. Na primjer, trošak kupnje ili stvaranja sadržaja (različitog od sadržaja koji oglašava i promovira vlastite proizvode i usluge subjekta) posebno za web mjesto ili izdatak koji omogućuje upotrebu sadržaja (npr. naknada za stjecanje licence za reproduciranje) na web lokaciji, biti će uključeni u trošak razvoja kad se ostvari ovaj uvjet. Ipak, u skladu sa MRS-om 38, točka 71, izdatak na nematerijalnoj stavci koji je početno priznat kao rashod u prijašnjim financijskim izvještajima neće biti priznat kao dio troška nematerijalne imovine kasnijeg datuma (npr. ako je trošak autorskih prava potpuno amortiziran, a sadržaj je naknadno naveden na web mjestu).  
  (c) Izdatak nastao u fazi razvoja informacijskog sadržaja, do opsega da je sadržaj razvijen u svrhe promocije i oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga subjekta (npr. digitalne fotografije proizvoda), bit će priznati kao rashod kada nastane u skladu sa MRS-om 38, točka 69(c). Na primjer, kod računovodstvenog praćenja izdatka profesionalnih usluga slikanja digitalnih fotografija vlastitih proizvoda subjekta i za povećanje njihova izlaganja, izdatak će biti priznat kao rashod nakon primitka profesionalnih usluga, a ne kad su digitalne fotografije objavljene na web mjestu.
(d) Operativne faze započinju nakon što je web mjesto završeno. Izdaci nastali u ovoj fazi će biti priznati kao rashod kad nastanu, osim ako zadovolje kriterije priznavanja iz MRS-a 38, točke 18.

10. Web mjesto koje je priznato kao nematerijalna imovina u skladu sa točkom 8. ovog stajališta će biti mjerena nakon početnog priznavanja primjenjujući zahtjeve MRS-a 38, točke 72-87. Prema najboljoj procjeni korisni vijek trajanja web mjesta bi trebao biti kratak.

Datum stajališta: svibanj 2001.

Datum stupanja na snagu:  Ovo stajalište stupa na snagu 25. ožujka 2002. godine. Efekti prihvaćanja ovih stajališta će se koristiti kod prijelaznih zahtjeva u prikazu MRS-a 38 koji je izdan 1998. godine. Prema tome, kad web mjesto ne zadovoljava kriterije  za priznavanje nematerijalne imovine, ali je prethodno priznato kao imovina, stavka više neće biti priznata  s danom stupanja stajališta na snagu. Kad web mjesto postoji, a troškovi za razvoj zadovoljavaju kriterije priznavanja kao nematerijalne imovine, ali nije bilo prethodno priznato kao imovina, nematerijalna imovina neće biti priznata s danom stupanja stajališta na snagu. Kad web mjesto postoji, a izdatak za razvoj web mjesta zadovoljava kriterije priznavanja kao nematerijalne imovine, a bilo je prethodno priznato kao imovina i početno mjereno po trošku smatra se da je početno priznat iznos pravilno određen.