Prikaz zakona
Učitavam... Učitavam podatke...

Međunarodni računovodstveni standard 41

Poljoprivreda

CILJ

Cilj ovog Standarda je propisati računovodstveni postupak, prezentiranje u financijskim izvještajima i objavljivanje povezano uz poljoprivredne aktivnosti.

DJELOKRUG

1. Ovaj Standard treba primjeniti u računovodstvu za sljedeće kada se ono odnosi na poljoprivredne aktivnosti:
a) biološka imovina;
b) poljoprivredne proizvode u trenutku žetve; i
c) državne potpore pokrivene točkama 34-35.


2. Ovaj Standard ne odnosi se na:
a) zemljište povezano uz poljoprivredne aktivnosti (vidjeti MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 40 Imovina namijenjena ulaganju), i
b) nematerijalnu imovinu povezanu uz poljoprivredne aktivnosti (vidi MRS 38 Nematerijalna imovina).


3. Ovaj Standard primjenjuje se na poljoprivredne proizvode, koji su proizvod žetve biološke imovine subjekta, samo u trenutku žetve. Stoga se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili neki drugi odgovarajući Standard. Prema tome, ovaj Standard se ne bavi preradom poljoprivrednih proizvoda nakon žetve, npr. pretvaranje grožđa u vino od strane uzgajivača grožđa. Dok taj proces može biti logičan i prirodan slijed poljoprivredne aktivnosti, i događaji mogu imati međusobne sličnosti biološkoj transformaciji, takva prerada nije uključena u definiciju poljoprivredne aktivnosti u ovom Standardu.


4. Slijedeća tablica prikazuje primjere biološke imovine, poljoprivrednih proizvoda, i proizvoda koji su rezultat prerade nakon žetve:

Biološka      Poljoprivredni   Proizvodi koji su
imovina         proizvodi      rezultat procesa nakon      
                               žetve (uroda)
                    
Ovce            vuna           konac, tepih
Drveće
na
plantažama      cjepanica      drvena građa
Biljke          pamuk          konac, odjeća
                požeta trska   šećer
Muzne
krave           mlijeko        sir
Svinje          polovice       kobasice, sušena šunka
Grmlje          lišće          čaj, duhan
Trsje
(vinograd)      grožđe         vino
Voćke           ubrano voće    prerađeno voće

DEFINICIJE

Definicije povezane s poljoprivredom

5. Slijedeći termini korišteni u ovom Standardu imaju navedeno značenje:
Poljoprivredna aktivnost  je upravljanje subjekta biološkim pretvaranjem biološke imovine  u poljoprivredni proizvod za prodaju, ili za dodatnu biološku imovinu.
Poljoprivredni proizvodi je požeti proizvod biološke imovine subjekta.
Biološka imovina je živuća životinja ili biljka.
Biološko pretvaranje sadrži proces rasta, degeneracije, proizvodnje, i stvaranja koja uzrokuje kvalitativne ili kvantitativne promjene u biološkoj imovini.
Grupa biološke imovine je zbroj sličnih biljaka ili životinja.
Žetva je odvajanje proizvoda od biološke imovine ili obustava životnog procesa biološke imovine.


6. Poljoprivredna aktivnost pokriva različiti raspon aktivnosti; npr. uzgoj stoke, šumarstvo, godišnja ili višegodišnja žetva, kultiviranje voćnjaka ili plantaža, cvjećarstvo, i akvakultura (uključujući uzgoj riba). Postoje određene sličnosti unutar ovih raznolikosti:
(a) Sposobnost promjene. Živuće životinje i biljke sposobne su za biološko pretvaranje,
(b) Upravljanje promjenama. Upravljanje biološkim pretvaranjem omogućava se povećanjem ili barem stabiliziranjem uvjeta potrebnih za obavljanje procesa (npr. hranjivost, vlažnost, temperatura, plodnost, i svjetlo). Takvo upravljanje razlikuje poljoprivredne od drugih aktivnosti. Npr. žetva iz neupravljanih izvora (kao što je ribarenje u oceanu i krčenje šuma) nije poljoprivredna aktivnost, i
(c) Mjerenje promjena. Promjene u kvaliteti (npr. genetičke osobine, gustoća, zrelost, masnoće, proteini i jačina vlakana) ili kvantiteti (npr. potomstvo, težina, kubični metri, duljina vlakana ili promjer i broj pupoljaka) kao rezultat biološke transformacije mjereni su i nadzirani kao rutinska funkcija upravljanja.


7. Biološka transformacija rezultira u sljedećim vrstama ishoda:
(a) promjene imovine kroz (i) rast (povećanje u kvaliteti ili poboljšanje u kvaliteti životinja ii biljaka, (ii) degeneracija (smanjenje kvantitete ili pogoršanje kvalitete životinja ili biljaka), ili (iii) stvaranje (stvaranje dodatnih živućih životinja ili biljaka), ili
(b) proizvodnja poljoprivrednih proizvoda kao što su guma, čaj, vuna i mlijeko.

Opće definicije

8. Sljedeći izrazi korišteni u ovom Standardu imaju navedena značenja:
Aktivno tržište je tržište na kojem postoje svi sljedeći uvjeti:
a) proizvodi kojima se trguje na tržištu su homogeni,
b) spremni kupci i prodavači mogu se normalno naći u bilo koje vrijeme, i
c) cijene su dostupne javnosti.
Knjigovodstveni iznos je iznos po kojem se imovina priznaje u bilanci.
Fer vrijednost je iznos po kojem imovina može biti zamijenjena, ili obveza podmirena, između obaviještenih i voljnih strana u transakcijama po tržišnim uvjetima.
Državne potpore su definirane u MRS-u 20 Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći.


9. Fer vrijednost imovine temelji se na njezinoj sadašnjoj lokaciji i uvjetima. Kao rezultat, na primjer, fer vrijednost stoke na farmi je cijena za stoku na odgovarajućem tržištu umanjena za prijevozne i druge troškove dovođenja stoke na tržište.

PRIZNAVANJE I MJERENJE

10. Subjekt treba priznati biološku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda kada:
(a) subjekt kontrolira imovinu kao rezultat prošlih događaja,
(b) postoji vjerojatnost da će buduće ekonomske koristi vezane uz imovinu pritjecati subjektu, i
(c) fer vrijednost ili trošak imovine mogu biti pouzdano izmjereni.


11. U poljoprivrednim aktivnostima, kontrola može biti svjedočena, npr. pravnim vlasništvom stoke i žigosanjem ili drugačijim načinom označavanja stoke prilikom stjecanja ili rođenja. Buduće koristi ocjenjuju se mjerenjem značajnih fizičkih svojstava.


12. Biološka imovina se treba mjeriti pri početnom priznavanju i na svaki datum bilance po njezinoj fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje, osim u slučaju opisanom u točki 30. gdje se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti.


13. Poljoprivredni proizvodi požeti od biološke imovine subjekta trebaju biti mjereni po fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje, u trenutku žetve. Takvo mjerenje je trošak na taj datum od kada se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajući standard.


14. Troškovi do točke prodaje uključuju naknade brokerima i dilerima, pristojbe nadzornim agencijama i burzama roba i poreze i carine. Troškovi do točke prodaje isključuju prijevozne i druge troškove potrebne da bi se imovina dovezla na tržište.


15. Određivanje fer vrijednosti biološke imovine ili poljoprivrednog proizvoda mogu biti olakšane  grupiranjem biološke imovine ili poljoprivrednih proizvoda u skladu sa značajnim svojstvima, npr. po starosti ili kvaliteti. Subjekt odabire svojstva koja odgovaraju svojstvima korištenim na tržištu kao osnovu za postavljanje cijene.


16. Subjekti sklapaju često ugovore o prodaji svoje biološke imovine ili poljoprivrednih proizvoda na neki budući datum. Ugovorne cijene nisu nužno mjerodavne u određivanju fer vrijednosti, jer fer vrijednost odražava tekuće tržište na kojem voljan kupac i prodavač ulaze u transakcije. Kao rezultat,  fer vrijednost biološke imovine ili poljoprivrednog proizvoda se ne prepravlja zbog postojanja ugovora. U nekim slučajevima, ugovor o prodaji biološke imovine ili poljoprivrednog proizvoda štetni ugovor koji je definiran u MRS-u 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina. MRS 37 primjenjuje se na štetne ugovore.


17. Ako postoji aktivno tržište za biološku imovinu ili poljoprivredne proizvode, izlistana cijena na tržištu je odgovarajuća osnova za određivanje fer vrijednosti imovine. Ako subjekt ima pristup različitim aktivnim tržištima, koristi ono koje je mjerodavno. Na primjer ako subjekt ima pristup na dva aktivna tržišta, koristit će cijenu koja postoji na tržištu koje on očekuje koristiti.


18. Ako ne postoji aktivno tržište, subjekt koristi jednu ili više od sljedećih točaka, ovisno o dostupnosti, pri određivanju fer vrijednosti:
(a) zadnju cijenu na tržištu, u slučaju da nije bilo značajnih promjena u ekonomskim uvjetima između datuma transakcije i datuma bilance,
(b) tržišne cijene za sličnu imovinu s prilagodbama koje odražavaju razlike, i
(c) sektor najboljeg usporednog mjerenja kao što je vrijednost voćnjaka izražena u izvoznoj paleti, količinski ili u hektarima, i vrijednost stoke izražena po kilogramu mesa.


19. U nekim slučajevima, izvori informacija navedeni u točki 18. predlažu različite zaključke o fer vrijednosti biološke imovine ili poljoprivrednog proizvoda. Subjekt razmatra razloge za te razlike u svrhu pouzdane procjene fer vrijednosti unutar relativno uskog raspona razumnih procjena.


20. U nekim okolnostima, tržišno određene cijene ili vrijednosti mogu biti nedostupne za biološku imovinu u njenom sadašnjem stanju. U ovakvim okolnostima subjekt koristi sadašnju vrijednost budućih neto novčanih tokova imovine diskontiranih na tekuću tržišno određenu cijenu prije poreza u određivanju fer vrijednosti.


21. Cilj računanja sadašnje vrijednosti očekivanih neto novčanih tokova je određivanje fer vrijednosti biološke imovine u njezinom sadašnjem stanju i lokaciji. Subjekt to razmatra u određivanju odgovarajuće diskontne stope koja će se koristiti i u procjenjivanju očekivanih neto novčanih tokova. Sadašnje stanje biološke imovine isključuje bilo kakvo povećanje vrijednosti od dodatnog biološkog pretvaranja i budućih aktivnosti subjekta kao što su one vezane uz povećanje budućeg biološkog pretvaranja, žetve i prodaje.


22. Subjekt ne uključuje novčane tijekove za financiranje imovine, oporezivanja ili uspostave biološke imovine nakon žetve (na primjer troškove presađivanja drveća na plantažama šuma nakon žetve).


23. Pri dogovaranju tržišne cijene između obaviještenih i voljnih kupaca i prodavača oni razmatraju mogućnost promjena u novčanim tokovima. Proizlazi da fer vrijednost odražava mogućnost takvih promjena. Sukladno tome, subjekt ugrađuje očekivanja o mogućim promjenama u novčanim tijekovima u bilo očekivane novčane tijekove ili u diskontne stope ili u kombinaciju ta dva slučaja.  U određivanju diskontne stope,  subjekt koristi pretpostavke dosljedne onima korištenim u procjeni očekivanih novčanih tijekova da bi se izbjegao učinak dupliciranja ili ignoriranja nekih pretpostavki.


24. Troškovi mogu katkada približno odražavati fer vrijednost, osobito kada:
(a) se odvija manja biološka pretvorba od početne pojave troškova (npr. sadnice voćaka zasađene netom prije datuma bilance), ili
(b) utjecaj biološkog pretvaranja na cijenu nije značajan (na primjer, početni rast u 30-godišnjem proizvodnom ciklusu sadnje borova).


25. Biološka imovina je često fizički vezana uz zemlju (na primjer, drveće na šumskoj plantaži). Može biti da ne postoji posebno tržište za biološku imovinu, koja je vezana uz zemlju već aktivno tržište može postojati za kombiniranu imovinu tj. za biološku imovinu, zemlju i poboljšanja zemlje kao paket. Subjekt može koristiti informacije vezane uz kombiniranu imovinu da bi ocijenio fer vrijednost biološke imovine. Na primjer fer vrijednost zemljišta i poboljšanog zemljišta može se odbiti od fer vrijednosti kombinirane imovine da bi se dobila fer vrijednost biološke imovine.

Dobici i gubici

26. Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz početnog priznavanja biološke imovine po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje i iz promjene fer vrijednosti umanjene za procijenjene troškove do točke prodaje biološke imovine može biti uključen u dobit ili gubitak razdoblja u kojem se pojavljuje.


27. Gubitak može proizaći iz početnog priznavanja biološke imovine jer procijenjeni troškovi do točke prodaje se odbijaju u određivanju fer vrijednosti umanjene za procijenjene troškove do točke prodaje biološke imovine. Dobitak se može pojaviti pri početnom priznavanju biološke imovine kao što je, npr. koćenje stoke.


28. Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje treba uključiti u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je nastao.


29. Dobitak ili gubitak može nastati pri početnom priznavanju poljoprivrednih proizvoda kao rezultat žetve.

Nemogućnost pouzdanog mjerenja fer vrijednosti

30. Postoji pretpostavka da se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti. Međutim, ta pretpostavka se može opovrgnuti samo pri početnom priznavanju biološke imovine za koju tržišno određivanje cijena ili vrijednosti nije moguće i za koje alternativne procjene fer vrijednosti nisu pouzdane. U takvim slučajevima takva biološka imovina se treba mjeriti po svom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i bilo koje umanjenje radi gubitka vrijednosti. Jednom kad fer vrijednost takve biološke imovine postane pouzdano mjerljiva, subjekt treba mjeriti svoju fer vrijednost umanjenu za troškove do točke prodaje. Jednom kad dugotrajna biološka imovina zadovolji kriterije svrstavanja kao imovine držane za prodaju (ili je uključena u grupu za prodaju koja je svrstana kao držana za prodaju) u skladu s MSFI-em 5 Dugotrajna imovina držana za prodaju i poslovanje s kojim se prestaje, pretpostavlja se da se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti.


31. Pretpostavka u točki 30. može se opovrgnuti samo pri početnom priznavanju. Subjekt koji je prethodno mjerio biološku imovinu po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje nastavlja mjeriti biološku imovinu po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje sve do otuđenja.


32. U svim slučajevima subjekt mjeri poljoprivredne proizvode u trenutku žetve po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. Ovaj Standard odražava stajalište da se fer vrijednost poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve uvijek može pouzdano izmjeriti.


33. Pri mjerenju troškova, akumulirana amortizacija i akumulirano umanjenje, subjekt razmatra MRS 2 Zalihe, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 36 Umanjenje imovine.

DRŽAVNE POTPORE

34. Bezuvjetne državne potpore vezane uz biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenu za procijenjene troškove do trenutka prodaje trebaju biti priznate kao prihod onda, i samo onda kad potpore dospiju.


35. Ako su državne potpore, vezane uz biološku imovinu mjerene po fer vrijednosti umanjenu za procijenjene troškove do trenutka prodaje, uvjetovane, uključujući i mogućnost da državne potpore zahtijevaju od subjekta da ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost,  subjekt treba priznati potpore kao prihod onda i samo onda kada se ispune uvjeti vezani uz potpore.


36. Rokovi i uvjeti državnih potpora variraju. Na primjer, državna potpora može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelu potporu ako obrađuje manje od pet godina. U ovom slučaju državna potpora se ne priznaje kao prihod dok ne prođe 5 godina. Međutim, ako potpora dozvoljava zadržavanje dijela potpore sukladno proteklom vremenu,  subjekt priznaje državnu potporu kao prihod na temelju vremenske proporcije.


37. Ako se državna potpora odnosi na biološku imovinu mjerenu po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje (vidi točku 30), primjenjuje se MRS 20 Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći.


38. Ovaj Standard zahtijeva različiti tretman od MRS-a 20, ako se državna potpora odnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenu za procijenjene troškove do točke prodaje ili državnu potporu koja zahtijeva od subjekta da ne ulazi u određenu specifičnu poljoprivrednu aktivnost. MRS 20 se primjenjuje samo na državne potpore vezane uz biološku imovinu mjerenu po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje.

OBJAVLJIVANJE

39. (Brisano)

Općenito

40. Subjekt treba objaviti ukupne dobitke ili gubitke koji su se pojavili tijekom tekućeg razdoblja pri početnom priznavanju biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda i iz promjene fer vrijednosti umanjene za procijenjene troškove do točke prodaje biološke imovine.


41. Subjekt treba opisati svaku grupu biološke imovine.


42. Objavljivanje koje zahtijeva točka 41. može se prikazati u obliku narativnog ili kvantificiranog opisa.

43. Subjekt je potaknut pružiti količinski opis svake grupe biološke imovine, razlikujući potrošačku i osnovnu biološku imovinu ili dozrelu i nedozrelu biološku imovinu, što je odgovarajuće. Na primjer subjekt može objaviti knjigovodstveni iznos potrošačke biološke imovine i osnovne biološke imovine po grupama. Subjekt može nadalje razdijeliti te knjigovodstvene iznose između dozrele  i nedozrele imovine. Ove razlike pružaju informacije koje mogu pomoći u procjeni vremena budućih novčanih tijekova. Subjekt objavljuje osnovu za donošenje takvih razlika.


44. Potrošačka biološka imovina je ona koja se žanje kao poljoprivredni proizvod ili prodaje kao biološka imovina. Primjeri potrošačke biološke imovine su živuća stoka namijenjena za proizvodnju mesa, živuća stoka držana za prodaju, riba na farmama, ljetine kao što su kukuruz i pšenica, i drveće za građu. Osnovna biološka imovina je drugačija od potrošačke, na primjer živuća stoka za proizvodnju mlijeka, trsovi vinograda, voćke i drveće za ogrjev s kojih se uzima dio dok samo drvo ostaje. Osnovna biološka imovina nije poljoprivredni proizvod već samoobnavljajući.


45. Biološka imovina može se razvrstati ili kao dozrela ili kao nedozrela biološka imovina. Dozrela biološka imovina je ona koja ima obilježja žetve (za potrošačku biološku imovinu) ili može održati redovnu žetvu (za osnovnu biološku imovinu).


46. Ako nije navedeno drugdje u informacijama izdanim uz financijske izvještaje, subjekt treba opisati:
(a) prirodu svojih aktivnosti koje uključuju svaku grupu biološke imovine, i
(b) ne financijske mjere ili procjene fizičkih količina:
(i) svake grupe biološke imovine subjekta na kraju razdoblja, i
(ii) gotov proizvod poljoprivredne proizvodnje tijekom razdoblja.


47. Subjekt treba objaviti metode i značajne pretpostavke primijenjene u određivanju fer vrijednosti svake grupe poljoprivredne proizvodnje u trenutku žetve i svake grupe biološke imovine.


48. Subjekt treba objaviti fer vrijednost umanjenu za procijenjene troškove do točke prodaje poljoprivrednih proizvoda požnjetih tijekom razdoblja, određenih u trenutku žetve.


49. Subjekt treba objaviti:
(a) postojanje i knjigovodstveni iznos biološke imovine čije je vlasništvo ograničeno, i knjigovodstveni iznos biološke imovine dane kao osiguranje obveza,
(b) veličinu preuzetih obveza za razvoj ili kupnju biološke imovine, i
(c) financijski rizik upravljačkih strategija vezanih uz poljoprivrednu aktivnost.


50. Subjekt treba prikazati usklađenje promjena knjigovodstvenog iznosa biološke imovine između početka i kraja tekućeg razdoblja. Usklađenje treba uključiti:
(a) dobitak ili gubitak koji se javlja zbog promjena fer vrijednosti umanjene za procijenjene troškove do točke prodaje.
(b) povećanje zbog nabave;
(c) smanjenje proizašlo prodajom i biološkom imovinom svrstanom kao držanom za prodaju (ili uključenom u grupu za prodaju koja je svrstana kao držana za prodaju) u skladu s MSFI-em 5;
(d) smanjenje zbog žetve;
(e) povećanje kao rezultat poslovnih kombinacija;
(f) neto tečajne razlike koje se javljaju preračunavanjem financijskih izvještaja u različite izvještajne valute, i pri preračunavanju inozemnog poslovanja u valutu objavljivanja poslovnog subjekta koji izvještava, i
(g) Druge promjene.


51. Fer vrijednost umanjena za procijenjene troškove do točke prodaje biološke imovine može se promijeniti i zbog fizičkih promjena i promjena cijena na tržištu. Posebno razdvajanje fizičkih i cjenovnih promjena je korisno u ocjeni poslovanja tekućeg razdoblja i budućeg razvoja, osobito kada postoji proizvodni ciklus dulji od jedne godine. U takvim slučajevima subjekt se ohrabruje objaviti, po grupama ili drugačije, iznos promjena fer vrijednosti umanjene za procijenjene troškove do točke promjene uključene u dobitak ili gubitak zbog fizičkih promjena i promjena u cijeni. Informacija je općenito manje korisna kad je proizvodni ciklus manji od jedne godine (npr. pri uzgoju pilića ili uzgoju pšenice).


52. Biološka pretvorba rezultira brojnim vrstama fizičkih promjena - rast, degeneracija, proizvodnja i rađanje od kojih je svaka nadzirana i mjerljiva. Svaka od tih fizičkih promjena ima direktnu vezu s budućim ekonomskim koristima. Promjena u fer vrijednosti biološke imovine zbog žetve je također fizička promjena.


53. Poljoprivredna aktivnost je često izložena klimatskom riziku, riziku bolesti i drugim prirodnim rizicima. Ako nastane događaj koji povećava materijalnu stavku prihoda ili rashoda, priroda i iznos te stavke se objavljuju u skladu s MRS-om 1 Prezentiranje financijskih izvještaja. Primjeri takvog događaja uključuju eksploziju zaraznih bolesti, poplavu, sušu, mraz i napad insekata.

Dodatne informacije o biološkoj imovini kada se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti

54. Ako mjeri mjeri biološku imovinu po njenom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja (vidi točku 30.) na kraju razdoblja, subjekt treba objaviti za takvu biološku imovinu:
(a) opis biološke imovine;
(b) objašnjenje zašto se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti;
(c) ako je moguće, razina procjene unutar koje je vjerojatno da će se fer vrijednost nalaziti;
(d) korištena metoda amortizacije;
(e) vijek upotrebe ili korištene stope amortizacije;
(f) bruto knjigovodstveni iznos i akumulirana amortizacija (zbrojena s akumuliranim troškovima umanjenja) na početku i na kraju razdoblja.


55. Ako tijekom tekućeg razdoblja subjekt mjeri biološku imovinu po njenom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i troškove umanjenja (vidi točku 30.), subjekt treba prikazati bilo kakav gubitak ili dobitak priznat pri prodaji takve biološke imovine i usklađenje koje zahtijeva točka 50. koje treba prikazati iznose vezane uz tu biološku imovinu zasebno. Osim toga, usklađenje treba uključiti sljedeće iznose uključene u dobit ili gubit vezan uz tu biološku imovinu:
(a) gubitak od umanjenja,
(b) ukidanje gubitka od umanjenja, i
(c) amortizacija.


56. Ako fer vrijednost biološke imovine, prethodno mjerena po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i bilo koji akumulirani gubitak radi umanjenja, postane pouzdano mjerljiva tijekom tekućeg razdoblja, subjekt treba za tu biološku imovinu objaviti:
(a) opis biološke imovine,
(b) objašnjenje zašto je fer vrijednost postala pouzdano mjerljiva, i
(c) efekt promjene.

Državne potpore

57. Subjekt treba objaviti sljedeće vezano uz poljoprivrednu aktivnost pokrivenu ovim Standardom:
(a) prirodu i veličinu državnih potpora priznatih u financijskim izvještajima,
(b) neispunjene uvjete i druge potencijalne obveze uz državne potpore, i
(c) značajna smanjenja očekivana u visini državnih potpora.

DATUM STUPANJA NA SNAGU I PRIJELAZNE ODREDBE

58. Ovaj Standard se primjenjuje za godišnje financijske izvještaje koji pokrivaju razdoblje na ili poslije 1. siječnja 2003. godine. Ranija primjena se potiče. Ako subjekt primjenjuje ovaj Standard za razdoblje prije 1. siječnja 2003. godine treba tu činjenicu obznaniti.


59. Ovaj Standard ne postavlja nikakve prijelazne odredbe. Primjena ovog Standarda se iskazuje u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogrešaka.