Prikaz zakona
Učitavam... Učitavam podatke...

Međunarodni računovodstveni standard MRS 16

Nekretnine, postrojenja i oprema

CILJ

1. Cilj ovog Standarda je propisati računovodstveni postupak za nekretnine, postrojenja i opremu, tako da korisnici financijskih izvješća mogu razlikovati ulaganja subjekta u svoje nekretnine, postrojenja i opremu te promjene u tim ulaganjima. Glavna pitanja u računovodstvu za nekretnine, postrojenja i opremu su priznavanje imovine, određivanje njenog knjigovodstvenog iznosa, amortizacije i gubitaka zbog umanjenja koje treba priznati povezano s njima.

DJELOKRUG

2. Ovaj se Standard treba primijeniti u računovodstvu za nekretnine, postrojenja i opremu osim kada drugi Standard zahtijeva ili dopušta drugačiji računovodstveni postupak.


3. Ovaj se Standard ne primjenjuje na:
(a) nekretnine, postrojenja i opremu koja je klasificirana kao one koja se drže radi prodaje u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvješćivanja 5, Dugotrajna imovina koja se drži radi prodaje i prestanak poslovanja;
(b) biološka imovina povezana s poljoprivrednim aktivnostima (vidjeti MRS 41, Poljoprivreda); ili
(c) prava na iskorištavanje rudnih rezervi kao što su nafta, prirodni plin i slični neobnovljivi resursi.
Međutim, ovaj se Standard primjenjuje na nekretnine, postrojenja i opremu koje se koriste za razvoj ili održavanje sredstava navedenih pod (b) i (c).


4. Ostali Standardi mogu zahtijevati priznavanje stavki nekretnina, postrojenja i opreme na osnovi pristupa koji se razlikuje od propisanog u ovom Standardu. Primjerice, MRS 17 Najmovi, zahtijeva da subjekt procijeni priznavanje unajmljene nekretnine, postrojenja i opreme na osnovi prijenosa rizika i koristi. U takvim slučajevima drugi aspekti računovodstvenog tretmana za ovu imovinu, uključujući i amortizaciju, su propisani ovim Standardom.


5. Subjekt treba primijeniti ovaj Standard na nekretnine koje će se izgraditi ili razviti za buduću upotrebu kao ulaganje u nekretnine iako još ne zadovoljavaju definiciju "ulaganje u nekretnine" iz MRS-a 40, Ulaganje u nekretnine. Kada se izgradnja ili razvoj završi imovina postaje ulaganje u nekretnine i subjekt treba primijeniti MRS 40. MRS 40 se također primjenjuje na ulaganja u nekretnine kojima se promijenila namjena za trajno korištenje u budućnosti kao ulaganje u nekretnine. Subjekt koji koristi model troška za ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40, također će koristiti model troška naveden ovom Standardu.

DEFINICIJE

6. U ovom se Standardu upotrebljavaju sljedeći izrazi s niže navedenim određenim značenjem:
Knjigovodstveni iznos je iznos po kojem je neko sredstvo priznato u bilanci nakon odbitka akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja.
Trošak je iznos plaćenog novca ili novčanih ekvivalenata ili, fer vrijednost druge naknade dane za nabavu imovine u vrijeme njegova stjecanja ili izgradnje, ili gdje je to moguće, iznos koji se može pripisati tom sredstvu kod početnog priznavanja u skladu sa specifičnim zahtjevima MSFI-eva, primjerice MSFI-a 2, Isplate na osnovi dionica.
Amortizirajući iznos je trošak imovine ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak umanjen za njezin ostatak vrijednosti.
Amortizacija je sustavni raspored amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe.
Subjektu specifična vrijednost je sadašnja vrijednost novčanih tokova koje subjekt,  očekuje od kontinuirane upotrebe imovine i od prodaje imovine na kraju njezinog vijeka upotrebe ili očekivano zadužuje kada će obveza biti podmirena.
Fer vrijednost je iznos za koji imovina može biti razmijenjena između upućenih i voljnih stranaka u transakciji pred pogodbom.
Gubitak od umanjenja je iznos kojim knjigovodstveni iznos nekog sredstva premašuje nadoknadivi iznos.
Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna sredstva:
(a) koja subjekt posjeduje za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, i
(b) koja se očekuje koristiti duže od jednog razdoblja.
Nadoknadivi iznos je viši iznos pri usporedbi neto prodajne cijene imovine i njezine vrijednosti u upotrebi.
Ostatak vrijednosti imovine je procijenjeni iznos koji bi subjekt dobio sada otuđenjem imovine po odbitku procjenjenih troškova otuđenja, kao da se imovina već koristi i uvjete u stanju očekivanom na kraju vijeka uporabe.
Vijek upotrebe je:
(a) razdoblje u kojem se očekuje da će sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu ili
(b) broj proizvoda ili sličnih jedinica koje subjekt očekuje ostvariti od toga sredstva.

PRIZNAVANJE

7. Trošak nekog predmeta nekretnina, postrojenja i opreme treba priznati kao imovinu ako, i samo ako:
(a) je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom pritjecati u subjekt, i
(b) se trošak sredstva može pouzdano izmjeriti.


8. Rezervni dijelovi i oprema za pružanje usluga obično se knjiže kao zaliha i priznaju se kao rashod kada su utrošeni. Međutim, veći rezervni dijelovi i oprema u pričuvi kvalificiraju se kao nekretnina, postrojenje i oprema kada ih subjekt očekuje koristiti duže od jednog razdoblja. Slično tomu, ako se rezervni dijelovi i oprema za pružanje usluga mogu upotrebljavati samo uz neki predmet nekretnine, postrojenja i opreme, oni se smatraju kao nekretnine, postrojenja i oprema.


9. Ovaj Standard ne propisuje jedinicu mjere za priznavanje, tj. što sve sadrži stavka nekretnine, postrojenja i opreme. Stoga je, potrebna procjena u primjeni kriterija priznavanja koji se odnose na specifične uvjete u subjektu. Možda će biti potrebno grupirati zajedno pojedinačno neznačajna sredstva, kao na primjer kalupe, alate i pomagala i primijeniti kriterije na zbrojnu vrijednost.


10. Subjekt ocjenjuje na temelju načela priznavanja sve svoje troškove nekretnina, postrojenja i opreme u trenutku njihova nastanka. Ovi troškovi uključuju nastale početne troškove kupnje ili izgradnje nekretnina, postrojenja i opreme te kasnije nastale dodatne troškove zamjene dijelova ili popravka.

Početni troškovi

11. Nekretnine, postrojenja i oprema mogu biti nabavljeni zbog sigurnosnih ili ekoloških razloga. Iako takve nekretnine, postrojenja i oprema ne povećavaju izravno buduće ekonomske koristi pojedinih postojećih nekretnina, postrojenja i opreme nabava može za subjekt biti potrebna da se ostvare buduće ekonomske koristi njegove druge imovine. Takve nekretnine, postrojenja i oprema kvalificirani su za priznavanje kao imovina, budući da subjektu omogućava buduće ekonomske koristi povezane imovine, iznad koristi koje bi se ostvarile da ta imovina nije nabavljena. Primjerice, proizvođač u kemijskoj industriji može uvesti novi kemijski proces kako bi udovoljio novim zahtjevima zaštite okoliša u svezi s proizvodnjom i skladištenjem opasnih kemikalija, s time povezana poboljšanja priznaju se kao imovina, jer bez njih subjekt ne može proizvoditi i prodavati kemijske proizvode. Međutim, proizašli knjigovodstveni iznos takvog i povezanog sredstva se provjeravaju radi umanjenja sukladno MRS-u 36, Umanjenje imovine.

Naknadni troškovi

12. Sukladno načelima priznavanja iz točke 7, subjekt ne priznaje u knjigovodstveni iznos stavki nekretnina, postrojenja i opreme trošak redovnog održavanja sredstva. Ti troškovi se priznaju u izvještaju o dobiti kao rashod kako nastaje. Troškovi redovnog održavanja su prvenstveno troškovi rada i potrošnog materijala, i mogu uključivati i troškove sitnih dijelova. Svrha ovih izdataka obično se opisuje kao "trošak popravka i održavanja" sredstva nekretnina, postrojenja i opreme.


13. Sastavni dijelovi nekih predmeta nekretnina, postrojenja i opreme mogu zahtijevati zamjenu u redovitim vremenskim razmacima. Primjerice, industrijska peć može zahtijevati zamjenu unutrašnjih elemenata nakon određenog broja sati upotrebe ili unutrašnjost zrakoplova, kao što su sjedala i kuhinja, mogu zahtijevati višekratnu zamjenu tijekom vijeka upotrebe zrakoplova. Nekretnine, postrojenja i oprema također mogu biti nabavljeni radi produženja vremenskih razmaka zamjene, kao primjerice zamjena unutrašnjih zidova zgrade. Sukladno načelu priznavanja navedenom u točki 7., subjekt priznaje u knjigovodstveni iznos nekretnine, postrojenja i opreme trošak zamijenjenog dijela one imovine kako je on nastao ako su zadovoljeni uvjeti priznavanja. Knjigovodstveni iznos zamijenjenih dijelova se prestaje prikazivati sukladno odredbama o prestanku priznavanja iz ovog Standarda (vidi točke 67-72.).


14. Ponekad da bi nekretnina, postrojenje i oprema mogli kontinuirano funkcionirati u budućnosti (primjerice, zrakoplov) potrebno je obavljati redovne preglede bez obzira koji su dijelovi bili zamijenjeni. Kad god se obavi redovan veliki pregled, trošak tog pregleda se priznaje u knjigovodstveni iznos tog sredstva nekretnina, postrojenja i opreme kao trošak zamjene ako su zadovoljeni kriteriji za priznavanje. Ostatak knjigovodstvenog iznosa prijašnjih pregleda kao fizički odvojen dio treba se otpisati. Takav se otpis provodi bez obzira je li trošak prijašnjeg pregleda utvrđen u transakciji u kojoj je sredstvo kupljeno ili izgrađeno. Ako je potrebno, procijenjeni budući troškovi sličnih pregleda se mogu koristiti kao indikacija o troškovima kada je sredstvo bilo kupljeno ili izgrađeno.

MJERENJE I PRIZNAVANJE

15. Pojedinačni predmet nekretnina, postrojenja i opreme, koji zadovoljava kriterije priznavanja kao imovina, treba mjeriti po njegovom trošku.

Sastavni dijelovi troška

16. Trošak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme obuhvaća:
(a) kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
(b) sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju sredstva na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu,
(c) početno procijenjene troškove demontaže, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smješteno, za koje obveza za subjekt nastaje kada je sredstvo nabavljeno ili kao posljedica korištenja sredstva tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.


17. Primjeri troškova koji se mogu direktno pripisati jesu:
(a) troškovi naknada zaposlenika (kao što je definirano u MRS-u 19 Naknade zaposlenicima) koji direktno proizlaze iz izgradnje ili nabave sredstva nekretnine, postrojenja i opreme,
(b) početni troškovi pripreme mjesta,
(c) početni troškovi isporuke i rukovanja,
(d) početni troškovi instaliranja i montaže,
(e) troškovi testiranja pravilnog funkcioniranja pogona, nakon odbitka neto koristi od prodaje proizvedenih jedinica tijekom dovođenja sredstva na lokaciju i u stanje spremno za upotrebu (primjerice, uzorci proizvedeni tijekom testiranja opreme), i
(f) naknade stručnjacima.


18. Subjekt primjenjuje MRS 2 Zalihe na troškove obveza rastavljanja, uklanjanja i vraćanja mjesta na kojem se sredstvo nalazilo u prvotno stanje, a koji su nastali tijekom razdoblja korištenja sredstva u proizvodnji zaliha tijekom tog razdoblja. Obveze za obračunane troškove u skladu s MRS-om 2 ili MRS-om 16 priznaju se i mjere u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredviđena imovina i nepredviđene obveze.


19. Primjeri troškova koji ne ulaze u troškove nabave nekretnina, postrojenja i opreme:
(a) trošak otvaranja novih jedinica,
(b) trošak uvođenja novog proizvoda ili usluge (uključujući troškove promidžbe i aktivnosti promocije),
(c) troškovi premještanja poslovanja na novu lokaciju ili usmjeravanja na novu grupu kupaca (uključujući troškove obučavanja zaposlenih), i
(d) administrativni troškovi i ostali opći troškovi.


20. Priznavanje troškova u knjigovodstveni iznos pojedine nekretnine, postrojenja i opreme prestaje kada je na lokaciji i spremno za namjeravanu upotrebu od strane menadžmenta. Prema tome, troškovi nastali upotrebom ili premještanjem sredstva nisu uključeni u knjigovodstveni iznos tog sredstva. Na primjer sljedeći troškovi se ne uključuju u knjigovodstveni iznos pojedine stavke nekretnina, postrojenja i opreme:
(a) troškovi nastali kada je sredstvo osposobljeno za rad na način koji je namjeravala uprava, ali se još treba dovesti u stanje upotrebe ili radi na razini ispod punog kapaciteta,
(b) početni gubici u poslovanju, kao oni nastali kada potražnja za proizvodima koje proizvodi sredstvo raste, i
(c) troškovi premještanja ili reorganizacije dijela ili cijelog poslovanja subjekta.


21. Neke aktivnosti nastaju u svezi s izgradnjom i razvojem nekretnine, postrojenja i opreme, ali nisu potrebne da bi sredstvo bilo spremno za upotrebu na način koji je namjeravao menadžment. Te se aktivnosti mogu pojaviti prije ili za vrijeme izgradnje pojedine nekretnine, postrojenja i opreme. Primjerice, prihodi u subjektu mogu nastati ako koristimo gradilište kao parkiralište do početka gradnje. Budući da te slučajne aktivnosti nisu nužne da bi sredstvo bilo spremno za upotrebu na način koji je utvrdio menadžment, prihod i rashodi vezani za te aktivnosti priznaju se u izvještaju o dobiti i svrstani su u odgovarajuću klasifikaciju prihoda i rashoda.


22. Trošak sredstva izgrađenog u vlastitoj izvedbi utvrđuje se koristeći se istim načelima kao kod kupljenog sredstva. Ako subjekt u svom redovitom poslovanju proizvodi za prodaju slična sredstva, trošak sredstva obično je jednak trošku proizvodnje sredstva namijenjenog prodaji (vidjeti MRS 2). Prema tome, isključuju se interni dobici, da bi se došlo do spomenutih troškova. Slično tome, neuobičajeni iznosi otpadnog materijala, rada ili drugih resursa, nastali u proizvodnji sredstva u vlastitoj izvedbi, ne uključuju se u trošak sredstva. MRS 23, Troškovi posudbe utvrđuje kriterije koji se trebaju zadovoljiti prije nego se mogu priznati troškovi kamata, kao sastavni dio troška nekretnina, postrojenja i opreme u vlastitoj izvedbi.

Mjerenje troška

23. Trošak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme jednak je cijeni za plaćanje na datum priznavanja te imovine. Kada je plaćanje za neki predmet nekretnina, postrojenja i opreme odgođeno preko uobičajenih kreditnih rokova razlika između ekvivalenta gotovinske cijene i ukupnih plaćanja priznaje se kao rashod kamata tijekom trajanja kredita, ako nije kapitalizirana u skladu s dopuštenim alternativnom postupkom u MRS-u 23.


24. Jedna ili više nekretnina, postrojenja i opreme može se nabaviti zamjenom ili djelomičnom zamjenom za nenovčanu imovinu ili u kombinaciji zamjena za novčanu i nenovčanu imovinu. Sljedeća rasprava se odnosi samo na zamjenu i nenovčane imovine za drugu nenovčanu imovinu, ali se odnosi i na sve zamjene opisane u prethodnoj rečenici. Trošak tako nabavljenih nekretnina, postrojenja i opreme mjeri se po fer vrijednosti osim ako: a) transakcija nema komercijalni sadržaj; ili b) fer vrijednost primljenog sredstva i fer vrijednost danog sredstva se ne mogu pouzdano izmjeriti. Stečeno sredstvo se vrednuje na navedeni način čak i ako subjekt ne može u tom trenutku isknjižiti sredstvo koje je dalo u zamjenu. Ako se primljeno sredstvo ne može mjeriti po fer vrijednosti, trošak tog sredstva se mjeri po knjigovodstvenom iznosu danog sredstva.


25. Subjekt odlučuje ima li transakcija komercijalna obilježja, uzimajući u obzir stupanj do kojeg se očekuje promjena novčanih tijekova u budućnosti koji će biti rezultat te transakcije. Razmjena ima komercijalna obilježja ako:
(a) struktura (rizik, vrijeme i iznos) novčanih tokova ostvarenih od primljenog sredstva se razlikuje od strukture novčanih tijekova danog sredstva, ili
(b) subjekt - specifična vrijednost dijela poslovanja subjekta se mijenja kao rezultat zamjene, i
(c) razlika u (a) ili (b) je značajna u odnosu na fer vrijednost zamijenjenih sredstava.
Za svrhe utvrđivanja ima li transakcija komercijalni karakter, dio subjekta specifična vrijednost dijela poslovanja subjekta će se mijenjati kao rezultat transakcije i rezultirati novčanim tokovima nakon poreza. Rezultat ove analize može biti jasan bez da subjekt provodi detaljnu kalkulaciju.


26. Fer vrijednost imovine za koje na tržištu ne postoje slične transakcije može se pouzdano mjeriti ako:
a) razlika između najmanje i najviše procijenjene vrijednosti tog sredstva nije značajna, ili
b) se vjerojatnosti različitih procjena unutar raspona mogu razumno procijeniti i koristiti u procjeni fer vrijednosti.
Ako subjekt može pouzdano utvrditi fer vrijednost primljenog sredstva ili fer vrijednost danog sredstva tada se fer vrijednost danog sredstva koristi za mjerenje troška primljenog sredstva, osim u slučaju ako se fer vrijednost primljenog sredstva može pouzdanije procijeniti.


27. Trošak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme, kojeg drži najmoprimac na osnovi ugovora o financijskom najmu, utvrđuje se koristeći se načelima postavljenim u MRS-u 17 - Najmovi.


28. Knjigovodstveni iznos pojedine nekretnine, postrojenja i opreme može se umanjiti za primljene državne potpore, u skladu s MRS 20, Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći.

MJERENJE NAKON POČETNOG PRIZNAVANJA

29. Subjekt treba odabrati ili metodu troška opisanu u točki 30. ili metodu revalorizacije navedenu u točki 31. kao svoju računovodstvenu politiku i primijeniti tu politiku na cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme.

Metoda troška

30. Nakon početnog priznavanja kao imovine, pojedinu nekretninu, postrojenje i opremu treba iskazati po njegovu trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane  gubitke od umanjenja.

Metoda revalorizacije

31. Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretninu, postrojenje i opremu čija se fer vrijednost može pouzdano mjeriti treba iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se treba provoditi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo  utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilance.


32. Fer vrijednost zemljišta i zgrada obično je njihova tržišna vrijednost utvrđena procjenom koju uobičajeno obavljaju profesionalno kvalificirani procjenitelji. Fer vrijednost predmeta postrojenja i opreme obično je njihova tržišna vrijednost utvrđena procjenom.


33. Ako iz tržišno utemeljene evidencije ne postoji dokaz fer vrijednosti, zbog posebne prirode nekretnine, postrojenja i opreme i zbog toga što se takvi predmeti rijetko prodaju, osim kao dio kontinuiranog poslovanja, subjekt će morati procijeniti fer vrijednost korištenjem metoda prihoda ili amortiziranog zamjenskog troška.


34. Učestalost revaloriziranja ovisi o promjenama fer vrijednosti predmeta nekretnina, postrojenja i opreme koji se revaloriziraju. Kad se fer vrijednost revaloriziranog sredstva znatno razlikuje od njegovog knjigovodstvenog iznosa, tada je potrebna daljnja revalorizacija. Neki predmeti nekretnina, postrojenja i opreme mogu pokazivati značajna i promjenjiva kretanja fer vrijednosti i što čini potrebnim provođenje godišnje revalorizacije. Tako česta revalorizacija nepotrebna je kod nekretnina, postrojenja i opreme gdje su neznatne promjene fer vrijednosti. Umjesto toga, može biti dovoljna revalorizacija svake treće ili pete godine.


35. Kad se revalorizira pojedina nekretnina, postrojenje i oprema, akumulirana amortizacija na datum revalorizacije tretira se na jedan od sljedećih načina:
(a) prepravlja se razmjerno promjeni bruto knjigovodstvenog iznosa sredstva tako da je knjigovodstveni iznos sredstva nakon revalorizacije jednak njegovom revaloriziranom iznosu. Ova se metoda često koristi kad se sredstvo revalorizira pomoću indeksa na njegov amortizirajući zamjenski trošak, ili
(b) isključuje se na teret bruto knjigovodstvenog iznosa sredstva, a neto iznos prepravlja se do revaloriziranog iznosa sredstva. Ova se metoda često koristi za zgrade.
Iznos usklađivanja, koji se dobije prepravljanjem ili isključivanjem akumulirane amortizacije, čini dio povećanja ili smanjenja knjigovodstvenog iznosa koji se knjiži sukladno točkama 39. i 40.


36. Ako se pojedina nekretnina, postrojenje i oprema revalorizira, tada treba revalorizirati cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme kojoj to sredstvo pripada.


37. Skupina nekretnina, postrojenja i opreme objedinjuje sredstva slične vrste i upotrebe u poslovanju subjekta. Sljedeći su primjeri zasebnih skupina:
(a) zemljište,
(b) zemljište i zgrade,
(c) strojevi,
(d) brodovi,
(e) zrakoplovi,
(f) motorna vozila,
(g) namještaj i oprema, i
(h) uredska oprema.


38. Predmeti unutar skupine nekretnina, postrojenja i opreme revaloriziraju se istovremeno kako bi se izbjegla selektivna revalorizacija sredstava i izvještavanje iznosa u financijskim izvještajima koji predstavljaju mješavinu troškova i vrijednosti različitih datuma. Međutim, skupina sredstava može se revalorizirati i kontinuirano u istim vremenskim razmacima uz uvjet da se revalorizacija skupine sredstava dovrši u kratkom roku i uz uvjet da se revalorizacija provodi tako da odražava trenutno stanje imovine.


39. Kad se knjigovodstveni iznos sredstva poveća kao rezultat revalorizacije, to povećanje treba izravno odobriti glavnici pod nazivom revalorizacijska rezerva. Međutim, revalorizacijsko povećanje treba priznati kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti istog sredstva, koje je prethodno bilo priznato kao rashod.


40. Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji zbog revalorizacije, to smanjenje treba priznati kao rashod. Međutim, revalorizacijsko smanjenje treba izravno teretiti u revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za isto sredstvo.


41. Revalorizacijska rezerva uključena u glavnicu koja se odnosi na nekretnine, postrojenja i opremu može se izravno prenijeti na zadržanu zaradu, kada je prestalo priznavanje imovine. Cjelokupna rezerva može se prenijeti u zadržanu dobit kada je imovina povučena iz uporabe ili je otuđena. Međutim, neke se rezerve mogu realizirati ako subjekt koristi imovinu. U tom slučaju iznos realizirane rezerve je razlika između amortizacije zasnovane na revaloriziranom knjigovodstvenom iznosu sredstva i amortizacije zasnovane na izvornom trošku sredstva. Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit ne provodi se u izvještaju o dobiti.


42. Učinci na poreze na dobit, ako postoje, koji proizlaze iz revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme priznaju se i objavljuju sukladno MRS 12, Porez na dobit.

Amortizacija

43. Svaki dio pojedine nekretnine, postrojenja i opreme sa troškom koji je značajan u odnosu na ukupne troškove pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba amortizirati zasebno.


44. Subjekt raspoređuje početno priznani iznos svake pojedine nekretnine, postrojenja i opreme na njihove značajne dijelove i amortizira zasebno svaki dio. Primjerice, možda će biti potrebno zasebno amortizirati oplatu i motor zrakoplova, bez obzira je li u vlasništvu subjekta ili u financijskom najmu.


45. Značajan dio predmeta nekretnina, postrojenja i opreme može imati jednak vijek upotrebe i metodu amortizacije kao neki drugi predmeti nekretnina, postrojenja i opreme. Takovi predmeti se mogu grupirati zajedno u svrhu utvrđivanja visine amortizacije.


46. Do razine do koje subjekt zasebno amortizira pojedine dijelove predmeta nekretnina, postrojenja i opreme, također mora zasebno amortizirati i ostatak predmeta nekretnina, postrojenja i opreme. Ostatak se sastoji od dijelova predmeta nekretnina, postrojenja i opreme koji pojedinačno nisu značajni. Ako subjekt ima različita očekivanja za te dijelove, morat će se koristiti tehnike aproksimacije za amortizaciju ostatka na način da vjerno prikazuju trošenje tih predmeta i/ili njihov vijek upotrebe.


47. Subjekt se može odlučiti da zasebno amortizira dijelove sredstva koji nemaju značajan udio u ukupnom trošku pojedinog sredstva.


48. Iznos amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod, osim u slučaju ako je taj iznos amortizacije uključen u knjigovodstveni iznos druge imovine.


49. Iznos amortizacije za neko razdoblje obično se priznaje kao rashod. Međutim u nekim okolnostima buduće ekonomske koristi sadržane u imovini apsorbiraju se u imovini koja je priznata. U tom je slučaju iznos amortizacije dio troška drugog sredstva i uključuje se u njegov knjigovodstveni iznos. Primjerice, amortizacija proizvodnog postrojenja i opreme uključuje se u troškove zaliha (vidjeti MRS 2). Slično tome, amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme koja se koristi za aktivnosti razvoja može se uključiti u trošak nabave nematerijalnog sredstva koji se priznaje u skladu s MRS-om 38, Nematerijalna imovina.

Amortizirajući iznos i razdoblje amortizacije

50. Amortizirajući iznos pojedine imovine treba rasporediti sustavno tijekom njegovog vijeka upotrebe.


51. Ostatak vrijednosti i vijek upotrebe imovine treba preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine te ako se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjene u računovodstvenim procjenama u skladu s MRS 8, Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.


52. Amortizacija se provodi čak i ako fer vrijednost imovine premašuje njegov knjigovodstveni iznos, tako dugo dok ostatak vrijednosti ne prelazi njezin knjigovodstveni iznos. Popravak i održavanje imovine ne negira potrebu amortizacije.


53. Amortizirajući iznos nekog sredstva utvrđuje se nakon oduzimanja njegovog ostatka vrijednosti. U praksi je često ostatak vrijednosti neznačajan i stoga neznačajan u izračunu amortizacijskog iznosa.


54. Ostatak vrijednosti imovine se može povećati na vrijednost jednaku ili veću od knjigovodstvenog iznosa te imovine. Ako se to dogodi, iznos amortizacije će biti nula, osim u slučaju ako se ostatak vrijednosti kasnije smanji na iznos manji od knjigovodstvenog iznosa te imovine.


55. Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u uvjetima potrebnim za korištenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje prije datuma kad je imovina razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju (ili je svrstana u skupinu raspoloživa za trgovanje koja je klasificirana kao ona koja se drži za prodaju) u skladu s MSFI-om 5 i datuma prestanka priznavanja kao imovine ovisno o tome koji je raniji. Prema tome, amortizacija ne prestaje kad se sredstvo prestaje koristiti i povlači iz upotrebe osim u slučaju ako je to sredstvo u potpunosti amortizirano. Međutim, kod upotrebe nekih metoda amortizacije, iznos amortizacije može biti nula dok se sredstvo nalazi u proizvodnji.


56. Subjekt troši ekonomske koristi sadržane u nekom sredstvu uglavnom korištenjem sredstva. Međutim, drugi čimbenici, kao što su tehnološka ili ekonomska zastarjelost i fizičko starenje dok sredstvo stoji neiskorišteno, često dovode do smanjenja ekonomskih koristi koje bi se mogli dobiti od sredstva. Stoga je pri utvrđivanju vijeka upotrebe sredstva potrebno razmotriti sve sljedeće čimbenike:
(a) očekivanu upotrebu sredstva. Upotreba se ocjenjuje na osnovi očekivanog kapaciteta sredstva ili fizičkog učinka;
(b) očekivano fizičko trajanje i trošenje koje ovisi o proizvodnim čimbenicima, kao što je broj smjena u kojima će se sredstvo koristiti, program popravka i održavanja u subjektu i briga o održavanju sredstva dok se ne koristi;
(c) tehničko i ekonomsko starenje koje proistječe iz promjena ili poboljšanja u procesu proizvodnje ili zbog promjene potražnje na tržištu za proizvodom ili uslugom koje daje sredstvo; i
(d) zakonska ili slična ograničenja vezana uz korištenje sredstva, kao što je datum isteka najmova.


57. Vijek upotrebe imovine određen je vremenom u kojem subjekt očekuje koristiti imovinu. Politika upravljanja imovinom nekog subjekta može uključivati otuđenje imovine nakon određenog vremena ili nakon što se potroši stanoviti dio ekonomskih koristi sadržanih u imovini. Stoga vijek upotrebe sredstva može biti kraći od njegovog ekonomskog vijeka. Procjena vijeka upotrebe neke imovine može biti zasnovana na iskustvu subjekta za sličnu imovinu.


58. Zemljište i zgrade su odvojena imovina i obračunava se i iskazuje odvojeno, čak ako se zajedno nabavljaju. Zemljište obično ima neograničeni vijek upotrebe, uz iznimke, primjerice kamenoloma i odlagališta otpada, i stoga je to imovina koja se ne amortizira. Zgrade obično imaju ograničeni vijek upotrebe i stoga su sredstvo koje se amortizira. Povećanje vrijednosti zemljišta na kojem se nalaze zgrade ne utječe na utvrđivanje  amortizirajućeg iznosa za zgradu.


59. Ako trošak zemljišta uključuje i trošak vraćanja u prvotno stanje, premještanja i restauracije, taj se udio zemljišta tijekom vremena amortizira kroz koristi koje subjekt očekuje od tih troškova. U nekim slučajevima, zemljište može imati ograničeni vijek upotrebe te se amortizira na način koji odražava koristi koje pritječu u subjekt povezano s njim.

Metode amortizacije

60. Korištena metoda amortizacije treba odražavati okvir očekivanog trošenja budućih ekonomskih koristi imovine od strane subjekta.


61. Metodu amortizacije primijenjenu za imovinu treba preispitivati barem na kraju svake poslovne godine i, ako postoji značajna promjena očekivanog okvira trošenja ekonomskih koristi u toj imovini, treba je promijeniti kako bi odražavala promjene okvira. Takvu promjenu treba iskazati kao promjenu u računovodstvenim procjenama u skladu s MRS 8.


62. Različite se metode amortizacije mogu koristiti za sustavno raspoređivanje amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe. Ove metode uključuju linearnu metodu, metodu opadajućeg salda i metodu jedinice proizvoda. Linearna metoda amortizacije rezultira jednakim iznosom amortizacije tijekom vijeka uporabe ako im je promijenjen ostatak vrijednosti. Metoda opadajućeg salda rezultira smanjenjem iznosa amortizacije tijekom vijeka upotrebe. Metoda jedinice proizvoda rezultira amortizacijom zasnovanom na očekivanoj upotrebi ili količini proizvoda. Izbor metode koja se koristi za obračun amortizacije zasniva se na očekivanom okviru trošenja ekonomskih koristi imovine. Metode amortizacije primjenjuju se dosljedno, osim ako ne dođe do promjene okvira trošenja budućih ekonomskih koristi imovine.

Umanjenje

63. Kako bi se utvrdilo podliježe li pojedina nekretnina, postrojenje i oprema umanjenju, subjekt primjenjuje MRS 36, Umanjenje imovine. Ovaj Standard objašnjava kako subjekt provjerava knjigovodstveni iznos imovine, kako se utvrđuje nadoknadivi iznos imovine, kada se priznaju ili poništavaju gubici od umanjenja.


64. [Brisano]

Naknada za umanjenje

65. Naknadu od treće strane za nekretninu, postrojenje i opremu koja je bila umanjena, izgubljena ili poklonjena treba uključiti u izvještaj o dobiti kada je nastalo potraživanje za tom naknadom.


66. Potraživanja za plaćanja i plaćanja trećih osoba za umanjenja ili gubitke nekretnina, postrojenja i opreme te svaka kasnija kupnja, izgradnja ili zamjena sredstva predstavljaju zasebnu ekonomsku transakciju te se evidentiraju zasebno kako slijedi:
(a) umanjenje nekretnina, postrojenja i opreme se priznaje u skladu s MRS-om 36;
(b) prestanak priznavanja (isknjižavanja) sredstava nekretnina, postrojenja i opreme kada su trajno povučeni iz upotrebe ili otuđeni utvrđen je ovim Standardom;
(c) naknade trećih strana za nekretnine, postrojenja i opremu koje su izgubljene ili darovane uključuju se u utvrđivanje dobiti ili gubitka u trenutku nastanka potraživanja; i
(d) trošak predmeta nekretnina, postrojenja i opreme koji su obnovljeni ili izgrađeni kao zamjena utvrđuje se u skladu s ovim Standardom.

PRESTANAK PRIZNAVANJA (ISKNJIŽAVANJE)

67. Knjigovodstveni iznos pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme treba prestati priznavati:
(a) u trenutku otuđivanja, ili
(b) kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od njegove upotrebe ili otuđenja.


68. Dobitke ili gubitke proizašle od prestanka priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme treba uključiti u dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje (osim ako MRS 17 ne zahtijeva drugačije). Dobici se ne klasificiraju kao prihod.


69. Otuđenje pojedine nekretnine, postrojenja i opreme može nastati na različite načine (prodaja, financijski najam, donacija). Pri utvrđivanju datuma otuđenja sredstva subjekt primjenjuje kriterije navedene u MRS 18, Prihodi za priznavanje prihoda od prodaje dobra. Prodaje i povratni najam obračunavaju se u skladu s MRS 17, Najmovi.


70. Ako, sukladno točki 7, subjekt u knjigovodstveni iznos priznaje trošak zamjene dijela ili predmeta nekretnine, postrojenja i opreme, tada mora otpisati knjigovodstveni iznos dijela predmeta ili predmeta nekretnine, postrojenja i opreme koji je zamijenjen, bez obzira što se dio predmeta ili predmet koji je bio zamijenjen amortizira zasebno. Ako za subjekt nije praktično utvrđivanje knjigovodstvenog iznosa dijela predmeta ili predmeta koji je bio zamijenjen, može koristiti trošak zamjene kao pokazatelj kakav je trošak zamijenjenog dijela predmeta ili predmeta bio u vrijeme kada je kupljen ili izgrađen.


71. Dobitke ili gubitke koji proistječu od prestanka priznavanja pojedinih nekretnina, postrojenja i opreme treba utvrditi kao razliku između neto prihoda od otuđenja i knjigovodstvenog iznosa imovine.


72. Potraživanje za naknadu za otuđenje nekretnina, postrojenja i opreme priznaje se početno po fer vrijednosti. Ako je plaćanje odgođeno, primljena naknada se priznaje početno u visini cijene za plaćanja odmah. Razlika između nominalnog iznosa naknade i cijene za plaćanja odmah priznaje se kao prihod od kamata u skladu s MRS 18, odražavajući zaradu od potraživanja.

OBJAVLJIVANJE

73. Za svaku skupinu nekretnina, postrojenja i opreme u financijskim izvještajima treba objaviti:
(a) osnove mjerenja korištene za utvrđivanje bruto knjigovodstvenog iznosa,
(b) korištene metode amortizacije,
(c) vijekove upotrebe ili korištene stope amortizacije,
(d) bruto knjigovodstveni iznos i akumuliranu amortizaciju (zbrojeno s akumuliranim gubicima od umanjenja) na početku i na kraju razdoblja,
(e) povezivanje knjigovodstvenog iznosa na početku i na kraju razdoblja kojim se prikazuje:
(i) povećanja,
(ii) imovina koja se drži za prodaju ili je uključena u skupinu koja se drži za prodaju u skladu s MSFI-om  5 i ostala otuđenja,
(iii) stjecanja putem poslovnih spajanja,
(iv) povećanja i smanjenja koja proistječu iz revalorizacije kao što je navedeno u točkama 31, 39. i 40. te gubici od umanjenja priznati ili ukinuti izravno u kapitalu u skladu s MRS-om  36,
(v) gubitke od umanjenja imovine koji su priznati u izvještaju o dobiti sukladno MRS-u 36,
(vi) gubici od umanjenja imovine ukinuti u izvještaju o dobiti u skladu s MRS-om 36,
(vii) amortizaciju,
(viii) neto tečajne razlike koje su proizašle iz pretvaranja financijskih izvještaja iz izvještajne valute u neku drugu prezentacijsku valutu subjekta, uključujući pretvaranje inozemnog poslovanja u prezentacijske valute izvještajnog subjekta; i
(ix) ostale promjene.


74. U financijskim izvještajima treba također objaviti i sljedeće:
(a) postojanje i iznos ograničenja vlasništva te nekretnine, postrojenja i opremu koji su založeni kao jamstvo za obveze,
(b) iznos izdataka priznatih u knjigovodstvenom iznosu nekretnina, postrojenja i opreme u tijeku izgradnje,
(c) iznos ugovornih financijskih obveza preuzetih pri stjecanju nekretnine, postrojenja i opreme, i
(d) ako nije objavljeno zasebno u izvještaju o dobiti, iznos naknada primljenih od trećih strana za nekretninu, postrojenje i opremu, koja su bila umanjena, izgubljena ili darovana, uključenih u izvještaj o dobiti.


75. Za izbor metode amortizacije i procjena vijeka upotrebe važna je prosudba. Zato objavljivanje usvojenih metoda i procijenjenih vijekova upotrebe ili amortizacijskih stopa pruža korisnicima financijskih izvještaja informacije koje im omogućavaju pregled politika koje je odabrala uprava kao i uspoređivanje s drugim subjektima. Zbog sličnih razloga nužno je objaviti:
(a) amortizaciju u tijeku razdoblja bez obzira je li priznata u izvještaju o dobiti ili je uključena u troškove druge imovine,
(b) akumuliranu amortizaciju na kraju tog razdoblja.


76. Sukladno MRS-u 8, subjekt objavljuje prirodu i učinak promjene računovodstvene procjene koja ima važan učinak na tekuće razdoblje ili od koje se očekuje da će imati važan učinak u idućim razdobljima. Za nekretnine, postrojenja i opremu takvo objavljivanje može proizaći iz promjena procjene s obzirom na:
(a) ostatak vrijednosti,
(b) procijenjene troškove demontaže, premještanja i obnavljanja nekretnina, postrojenja i opreme,
(c) vijek upotrebe, i
(d) metodu amortizacije.


77. Ako se predmeti nekretnina, postrojenja i opreme iskazuju po revaloriziranim iznosima, treba objaviti sljedeće:
(a) datum  izvršene  revalorizacije;
(b) je li bio uključen neovisni procjenitelj,
(c) metode i značajne pretpostavke koje su bile korištene u procjeni fer vrijednosti sredstva,
(d) stupanj do kojeg je fer vrijednost sredstava utvrđena izravnim korištenjem dostupnih cijena na aktivnom tržištu ili po cijenama nedavnih tržišnih neovisnih transakcija ili nekim drugim tehnikama,
(e) za svaku skupinu nekretnina, postrojenja i opreme koja je revalorizirana knjigovodstveni iznos po kojem bi imovina bila priznata da je primjenjena metoda troška, i
(f) revalorizacijsku rezervu, koja ukazuje na promjene u razdoblju i bilo koje ograničenje u raspodjeli salda dioničarima.


78. U skladu s MRS-om 36, subjekt objavljuje informacije o umanjenju nekretnine, postrojenja i opreme kao nadopunu informacijama koje zahtijeva točka 73e)(iv)-(vi).


79. Za korisnike financijskih izvještaja važne su i sljedeće informacije:
(a) knjigovodstveni iznos privremeno nekorištenih nekretnina, postrojenja i opreme,
(b) bruto knjigovodstveni iznos svake potpuno amortizirane nekretnine, postrojenja i opreme koja je još u upotrebi,
(c) knjigovodstveni iznos nekretnina, postrojenja i opreme povučenih iz aktivne upotrebe i koja nije svrstana u imovinu koja se drži za prodaju sukladno MSFI 5, i
(d) kad se koristi metoda troška, fer vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme kad je značajno različita od knjigovodstvenog iznosa.
Stoga se subjekti potiču da objavljuju spomenute iznose.

PRIJELAZNE ODREDBE

80. Zahtjevi točaka 24-26. koji se odnose na početno mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme koja je stečena zamjenom nenovčane imovine primjenjivat će se unaprijed samo na buduće transakcije.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

81. Subjekti trebaju primijeniti ovaj Standard za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2005. godine. Potiče se ranija primjena. Ako subjekt primjenjuje ovaj Standard za godišnje financijske izvještaje koji obuhvaćaju razdoblja koja počinju prije 1. siječnja 2005. treba objaviti tu činjenicu.

OPOZIV I SLUŽBENE IZJAVE

82. Ovaj Standard zamjenjuje MRS 16, Nekretnine, postrojenja i oprema (revidiran 1998).
83. Ovaj Standard zamjenjuje sljedeće SOO-e:
(a) SOO-6 Troškovi prilagodbe postojećeg softvera,
(b) SOO-14 Nekretnine, postrojenja i oprema - naknada za umanjenje ili gubitke predmeta, i
(c) SOO-23 Nekretnine, postrojenja i oprema - glavni pregled ili troškovi remonta.

Dodatak

Izmjene i dopune ostalih izjava

Dopune u ovom Dodatku primjenjuju se na godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2005. godine ili nakon tog datuma. Ako subjekt primjenjuje ovaj Standard na ranija razdoblja ove dopune se moraju primijeniti na ta ranija razdoblja.


Dopune koje su se nalazile u ovom Dodatku kad je Standard 2003. godine objavljen uključene su u odgovarajuće dijelove objavljene u ovom izdanju.