Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**Troškovi prehrane zaposlenika**



www.actarius.hr
 
info@actarius.hr 




Prehrana na radnom mjestu u većini slučajeva je u vlastitom angažmanu zaposlenika, međutim, svjedoci smo slučajeva i kada poslodavci snose trošak prehrane svojih zaposlenika u cijelosti ili participiraju u istima (npr. kantine poslodavaca u kojima je hrana zaposlenicima dostupna po povoljnijim cijenama od tržišnih i slično). U nastavku, kroz neke slučajeve, donosimo porezni tretman troškova prehrane zaposlenika.
{{:1_troskovi_prehrane_zaposlenika.jpg?300|}}

**1. POREZNI TRETMAN PREHRANE SEZONSKOG RADNIKA**

Sukladno članku 7. stavak 35. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, dalje: Pravilnik) trošak prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, u skladu s propisima kojima su uređeni radni odnosi, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja (mjesto rada se razlikuje od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara), a koji se podmiruju na teret poslodavca ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama smještaja i prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Ako je smještaj i/ili prehrana organizirana kod samog poslodavca o tome poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju.

Dakle, pod ovim uvjetima, prehrana sezonskih radnika je neoporeziva porezom na dohodak, neovisno o tome da li je s radnikom sklopljen ugovor za stalne sezonske poslove ili se radi o ugovoru o radu na određeno za obavljanje sezonskih poslova te neovisno da li je zaposlenik hrvatski rezident ili stranac te neovisno o količini i vrsti obroka.

Navedeno potvrđuje i mišljenje Porezne uprave, Broj klase: 410-01/18-01/580, Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-2, od 18.4.2018., koje je moguće pronaći na poveznici: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19610

Napominje se, ako poslodavac (npr. hotelski poslodavac) sam osigurava prehranu sezonskom radniku tada mora napraviti obračun troškova na mjesečnoj (i pojedinačnoj) bazi, a ako plaća za prehranu svog sezonskog radnika drugom poduzetniku, tada plaćanje mora biti isključivo bezgotovinskim putem te račun za prehranu mora glasiti na poslodavca.

Nadalje, vezano uz obračun PDV-a u slučaju kada poslodavac daje prehranu sezonskom radniku, potrebno je spomenuti i mišljenje Porezne uprave, Broj klase: 410-19/18-02/82, Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-2, od 23.03.2018. U mišljenju je navedeno da se pružanje usluga prehrane radnika ne smatra uslugama koje su obavljene u svrhu oporezivih transakcija poreznog obveznika pa porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima za obavljene usluge prehrane za te radnike.

Ako je hranu pružio sam poslodavac u okviru svoje djelatnosti tada se obavljanje tih usluga smatra obavljanjem usluga uz naknadu u smislu članka 8. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13-106/18), pri čemu je porezna osnovica ukupni trošak obavljanja tih usluga.

**2.PREHRANA SEZONSKOG RADNIKA U POLJOPRIVREDI**

Iz članka 6. stavak 10. Pravilnika, proizlazi da se oporezivim primicima ne smatraju troškovi prehrane osoba koje obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi u skladu s propisom kojim se uređuje tržište rada.

Dakle, prehrana sezonskog radnika u poljoprivredi je neoporezivi primitak.

**3. POREZNI TRETMAN PREHRANE „REDOVNOG” RADNIKA**

„Redovni” radnici, odnosno zaposlenici koji rade kod poslodavaca temeljem „klasičnih” ugovora o radu, nemaju jednak porezni tretman prehrane kao sezonski radnici.

Naime, prehrana „redovnog” radnika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada u naravi odnosno plaćom u naravi.

Moguće su razne kombinacije, primjerice:

    - poslodavac ima vlastitu kantinu u kojoj je cijena obroka subvencionirana u odnosu na tržišnu cijenu
    - poslodavac temeljem ugovora s isporučiteljom (npr. dostava/catering) podmiruje troškove prehrane radnika.

U oba navedena slučaja radi se, dakle, o primanju radnika koje je oporezivo porezom na dohodak.

Primitak u naravi po osnovi prehrane (toplog obroka) smatra se neto primitkom i treba ga preračunati na bruto i iz njega platiti porez, eventualni prirez i doprinose (primjer dan pri kraju članka).

Naime, sukladno članku 21. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18) primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su, sukladno stavku 3. toga članka između ostalog, druge pogodnosti. Drugim pogodnostima smatra se i prehrana. Porezni tretman tog davanja u naravi je jednak kao i plaća radnika koja se isplaćuje u novcu.

Međutim, važno je napomenuti da su voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol) – npr. kava, čaj, voda, a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena – neoporezivi, a što proizlazi iz članka 7. stavka 36. Pravilnika.

Sukladno članku 22. Pravilnika, ako je potrebno za porezne potrebe utvrđivati vrijednost primitaka u naravi, tada se ona utvrđuju prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio.

U nastavku donosimo primjer izračuna kada poslodavac uz redovnu plaću, podmiruje još radniku i prehranu; u konkretnom slučaju za radnika iz primjera, poslodavac je u obračunskom mjesecu podmirio za radnika prehranu u iznosu od 400 kuna (s PDV-om) što predstavlja neto iznos i preračunava se u bruto (pri obračunu primjenjuje se samo jedan osobni odbitak).

^	PLAĆA U NOVCU  ^	PLAĆA U NARAVI  ^
|Bruto plaća  	7.000,00 kn  |	697,55 kn  |
|MIO 1.  	1.050,00 kn | 	104,63 kn  |
|MIO 2.  |	350,00 kn  |	34,88 kn  |
|Dohodak  |	5.600,00 kn  |	558,04 kn  |
|Osobni odbitak | 	3.800,00 kn | 	0,00 kn  |
|Porezna osnovica  |	1.800,00 kn  |	558,04 kn  |
|Porez po stopi 24%  |	432,00 kn  |	133,93 kn  |
|Prirez  |	77,76 kn  |	24,11 kn  |
|Ukupno porez i prirez  |	509,76 kn  |	158,04 kn  |
|Neto plaća  |	5.090,24 kn  |	400,00 kn  |
|Doprinos za zdravstveno  |	1.155,00 kn | 	115,10 kn  |
|Ukupni trošak plaće | 	8.155,00 kn  |	812,65 kn | 

**4. ZAKLJUČAK**

Iako naizgled banalna problematika, troškovi prehrane zaposlenika zapravo znaju zadavati glavobolje poslodavcima. Stoga, ako poslodavac ima u planu snositi troškove prehrane zaposlenika, predlaže se prvo odrediti model po kojem će se snositi troškovi prehrane, a zatim i propisati to u aktima poslodavca (npr. pravilnik o radu).


https://www.racunovodja.hr/33/troskovi-prehrane-zaposlenika-uniqueidmRRWSbk196E4DjKFq6pChMz_oMD_T6f29bZ0xYLvjBuSiYZrNheXvQ/?uri_view_type=4
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
