User Tools

Site Tools


sezonsko_zaposljavanje

Sezonsko zapošljavanje

www.actarius.hr

info@actarius.hr

S obzirom na to da je u Republici Hrvatskoj obavljanje turističke djelatnosti većinom sezonalne prirode, (iako se sve više stvaraju preduvjeti za ostvarenjem cjelogodišnje turističke sezone) i potreba za zapošljavanjem turističkih radnika najčešće traje samo određeno vremensko razdoblje (sezonsko zapošljavanje). Upravo radi te posebnosti, drugačije je zakonski uređeno reguliranje rada sezonskih radnika. Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o pravnom okviru zapošljavanja sezonskih radnika.

Turistički radnici su jedan od ključnih nositelja turizma te zapravo o njihovom angažmanu ovisi dobrim dijelom i uspješnost same turističke sezone. No, u posljednje vrijeme poslodavci se sve više suočavaju s nedostatkom stručnog i kvalitetnog turističkog osoblja, za što dijelom snose i vlastitu odgovornost, i to posebice radi ne osiguravanja adekvatnih materijalnih primanja, kao i ostalih radnih uvjeta. Stoga je u tom pogledu potrebno podići razinu svijesti kod samih poslodavaca da više pozornosti posvete personalnoj politici, jer smo sve više svjedoci iznimno loših radnih uvjeta turističkih radnika, što ih samo dodatno motivira na odlazak u druge europske države gdje će biti pošteno i primjereno plaćeni za svoj mukotrpan rad. Također, treba dodatno pojačati i inspekcijske kontrole u tom području kako bi se poslodavce sankcioniralo za počinjene prekršaje, novčanim kaznama, radi nepridržavanja zakonskih normi, te tako odvratilo i od budućih nepoštenih poslovnih praksi.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

Naime, kod sklapanja takvog ugovora, poslodavac je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, pored osnovnih podataka koji sadržava ugovor o radu u pisanom obliku sukladno odredbama Zakona o radu (“Narodne novine” br. 93/14., 127/17., 98/19.), mora sadržavati i posebne podatke koji su propisani za tu vrstu ugovora.

Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o radu ugovor o radu sadržava sljedeće osnovne podatke, odnosno o:

  • strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
  • mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
  • nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
  • danu početka rada
  • očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
  • trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora
  • otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova
  • osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
  • trajanju redovitog radnog dana ili tjedna

Umjesto podataka o godišnjem odmoru, otkaznim rokovima, plaći, trajanju redovitog dana ili tjedna, može se u ugovoru, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.

Dok dodatni podaci uključuju podatke o:

  • uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje
  • roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni
  • roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana

Umjesto podatka o uvjetima i vremenu, može se u ugovoru uputiti na odgovarajući kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

Treba naglasiti da ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, tada će poslodavac imati pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.

Poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno. Tom radniku, mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

Ako narav posla to zahtijeva (npr. kod sezonskih poslova) puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. Kod poslodavaca koji posluju sezonski preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena ne može trajati duže od šezdeset sati tjedno i to pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Tko se smatra stalnim sezoncem?

Stalni sezonac je osoba osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, osoba koja je provela na radu najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje jednu sezonu (u nastavku teksta: stalni sezonac).

Naime, nakon završetka radnog odnosa, odnosno prestanka ugovora o radu za stalne sezonske poslove, stalni sezonac može steći određena prava, s tim da je poslodavac obvezan ga osigurati na produženo mirovinsko osiguranje.

Prema tome, stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć najduže za razdoblje od šest mjeseci produženog mirovinskog osiguranja, te mu to pravo pripada od prvoga dana stjecanja statusa osiguranika produženog mirovinskog osiguranja.

Pravo na novčanu pomoć ostvaruje ako mu Hrvatski zavod za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod) odobri i sufinancira troškove produženog mirovinskog osiguranja sukladno uvjetima i načinu korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Zahtjev za novčanu pomoć podnosi se u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osiguranika produženog mirovinskog osiguranja.

O tom zahtjevu odlučuje u prvom stupnju regionalna, odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda, temeljem rješenja. O žalbi protiv rješenja odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Treba napomenuti da se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove za koje je stalni sezonac ostvario pravo na novčanu pomoć, ne uračunava u vrijeme provedeno na radu za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane pomoći čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa.

Novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od utvrđene osnovice.

Najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 %, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.

U staž osiguranja uračunat će se i razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena, u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme.

Vezano za obračun plaća stalnih sezonaca treba istaknuti da se na njihove plaće obračunava porez na dohodak po stopi od 20% (na poreznu osnovicu do 30.000,00 kn, dok na poreznu osnovicu veću od 30.000,00 kn po stopi od 30%), prirez porezu na dohodak, te doprinosi za mirovinsko osiguranje po stopi od 20%, (15% plus 5% za I. i II. stup) i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5%.

Također, stalni sezonci mogu ostvariti i pravo na isplatu neoporezivih primitaka, ako je to utvrđeno nekim od izvora radnog prava kao što je ugovor o radu, pravilnik o radu… Na primjer troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (do 12.000,00 kn godišnje, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena), novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje, troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena).

Stalni sezonci tijekom radnog odnosa u slučaju privremene nesposobnosti za rad na primjer zbog bolesti imaju pravo na naknadu za bolovanje, i to pod istim uvjetima kao i ostali radnici u radnom odnosu.

Potpore Zavoda - mjera stalni sezonac

Cilj provođenja mjere stalni sezonac je osiguravanje financijske podrške radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja. Ciljane skupine su osobe koje su kontinuirano radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci).

Visina subvencije poslodavcu iznosi: 100% troška produženog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeće razdoblje u najdužem trajanju od 3 mjeseca 50% produženog osiguranja. Nakon isteka prvih šest mjeseci za poslodavce koji već koriste mjeru, a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih koronavirusom (COVID – 19) 100% troška produženog osiguranja.

Poslodavac može koristiti mjeru za onaj broj stalnih sezonaca koliko ima zaposlenih na neodređeno vrijeme. Dok se osobi novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, a najviše u visini 70% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu RH za prvih 90 dana, a 35% za preostalo razdoblje. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za 2019. godinu (u razdoblju od 01. siječnja 2020. do 31. listopada 2020. godine) iznosila je 6.439,00 kn (priopćenje Državnog zavoda za statistiku). Nakon isteka prvih šest mjeseci za osobe koje su koristile mjeru, a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih koronavirusom (COVID – 19) 50% neto iznosa minimalne plaće u iznosu od 1.625,00 kn.

U slučaju da poslodavac ne želi koristiti mogućnost sufinanciranja troškova produženog sezonskog osiguranja, a radnik sa statusom stalnog sezonca može ostvariti pravo na novčanu pomoć, tada je potrebno da poslodavac izjavi pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da će:

  • sam snositi troškove produženog osiguranja
  • zadržati stalnog sezonca narednu sezonu u radnom odnosu na određeno u trajanju od najmanje 6 mjeseci

Osim navedene izjave i izjave poslodavca o broju zaposlenih na neodređeno poslodavac treba dostaviti potvrdu o stanju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa na dan podnošenja zahtjeva, ne stariju od 30 dana, ovjerenu na Poreznoj upravi ili Upravni ugovor sklopljen s Poreznom upravom, ukoliko poslodavac ima nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa prema potrebnom propisu.

Kod navedenih poslodavaca Zavod će sufinancirati 10% produženog osiguranja u prvom mjesecu korištenja novčane pomoći za stalnog sezonca sukladno obvezi koju propisuje članak 44. Zakona o tržištu rada (“Narodne novine” br. 118/18., 32/20.).

Ukoliko stalni sezonac koji je prihvatio zaposlenje kod istog poslodavca u narednoj sezoni u trajanju od najmanje šest mjeseci prekine radni odnos prije isteka navedenog razdoblja, a ima opravdani razlog (npr. zapošljavanje unutar struke, preseljenje, bolest…), tada je dužan pismeno obavijestiti Zavod i poslodavca o prekidu radnog odnosa. U slučaju da nema opravdani razlog, dužan će biti vratiti iznose novčane pomoći za onaj broj mjeseci koliko je kraće zaposlenje u narednoj sezoni od predviđenog. Zahtjev za korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja – stalni sezonac predaje se putem on-line aplikacije na web adresi mjere.hr, a zahtjevi se zaprimaju do 31.12.2021. godine.

Izvor: IUS-INFO - Sezonsko zapošljavanje (iusinfo.hr)

sezonsko_zaposljavanje.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)