Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
=======Rad kod istog poslodavca nakon umirovljenja=======
{{ ::rad_nakon_umirovljenja.jpg?400|}}
\\

Novim **Zakonom o mirovinskom osiguranju** uvedena je početkom prošle godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika s nepunim radnim vremenom najviše do polovine punog tjednog radnog vremena, uz istovremenu isplatu pune mirovine. Postavlja se pitanje na koji način sastaviti novi ugovor o radu ili izmijeniti onaj stari (najčešće na neodređeno vrijeme), te traje li radni odnos i dalje na neodređeno vrijeme?\\

**U članku 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15)** propisano je da se korisniku starosne mirovine neće obustaviti isplata mirovine ako je nastavio raditi nakon umirovljenja do polovice radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu.\\
**To znači da će radnik moći nakon umirovljenja i odlaska u starosnu mirovinu nastaviti raditi kod istog poslodavca prema izmijenjenom ugovoru o radu bez obustave ili smanjenja starosne mirovine. Uvjet je da radnik od trenutka umirovljenja radi nepuno radno vrijeme, do najviše pola radnog vremena tjedno.**\\
Institut nepunog radnog vremena uređen je **člankom 62. Zakona o radu (Narodne novine 93/14)**.\\

U praksi je učestala situacija da radnici prije navršenja 65 godina života odluče ostvariti starosnu mirovinu i za to imaju zakonske uvjete, ali takvog radnika, uz njegovu suglasnost, poslodavac želi ostaviti na radu do polovice punog radnog vremena jer je to sada prema Zakonu o mirovinskom osiguranju moguće i uz puni iznos mirovine.\\
Međutim, postavlja se pitanje **na koji način sastaviti novi ugovor o radu ili izmijeniti onaj stari (najčešće na neodređeno vrijeme), te traje li radni odnos i dalje na neodređeno**?\\

**__Kod nastavka radnog odnosa umirovljenika treba normativno razlikovati dvije situacije:__**

1. ona u kojoj se korisnik starosne mirovine zaposli s nepunim radnim vremenom (najviše 20 sati tjedno) i za ugovoreno radno vrijeme ponovno uspostavi status osiguranika po osnovi radnog odnosa i sklopi novi ugovor o radu,

2. ona u kojoj osoba zaposlena s punim radnim vremenom izmijeni ugovoreno tjedno radno vrijeme na nepuno, najviše do polovine punog radnog vremena (ako puno radno vrijeme iznosi 40 sati, tada do 20 sati tjedno) i bez prestanka radnog odnosa ostvari pravo na starosnu mirovinu.

Najčešće se radi o situaciji kada osoba zaposlena s punim radnim vremenom izmijeni ugovoreno tjedno puno radno vrijeme, najviše do polovine punog radnog vremena, nastavlja rad kod istog poslodavca i bez prestanka radnog odnosa ostvaruje pravo na starosnu mirovinu.

Radnik zapravo nastavlja raditi i nakon umirovljenja u nepunom radnom vremenu do 20 sati tjedno.\\ 
**Nepuno radno vrijeme uređuje članak 62. Zakona o radu, te je u stavku 5. toga članka propisano da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.**

Smatramo da je u situaciji nastavka rada kod istog poslodavca nakon umirovljenja, postojeći ugovor o radu koji je za radnika bio na snazi do njegovog ostvarivanja prava na starosnu mirovinu dovoljno **izmijeniti aneksom ugovora o radu samo u dijelu koji se odnosi na broj sati rada tjedno** (npr. radnik će raditi nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno), te dio koji se odnosi na primjenu odredbi **članka 73. Zakona o radu** u smislu korištenja stanke za dnevni odmor radnika.\\
Naime, **odredbom članka 73. stavak 1. Zakona o radu propisano je da pravo na dnevnu stanku od najmanje 30 minuta ima samo onaj radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno.**\\
Ako nema dodatnih dogovora između poslodavca i radnika, u ostalom dijelu postojeći ugovor o radu može ostati neizmijenjen.\\
**Navršenjem 65 godina života radnika, radni odnos na neodređeno vrijeme prestat će sukladno članku 112. stavak 4 . Zakona o radu ako poslodavac i radnik ne dogovore drugačije.** Ako dogovore drugačije, sklopit će ugovor o radu na određeno vrijeme s prethodno navedenim izmijenjenim odredbama.

======(Ne)isplata otpremnine za umirovljenje ako radnik nastavlja raditi======

Radnik će, dakle, prema prethodno navedenoj normativnoj situaciji moći i nakon odlaska u starosnu mirovinu raditi do pola radnog vremena od 20 sati tjedno i primati mirovinu, pa se postavlja pitanje ima li poslodavac obvezu isplate otpremnine ako je, primjerice, ona propisana kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu za sve radnike kojima prestaje radni odnos zbog odlaska u starosnu mirovinu?

Dakle, s obzirom na taj novi institut i mogućnost koju daje mirovinski i radnopravni propis, postavlja se pitanje kako se to ogleda na pravo na otpremninu i isplatu otpremnine koja je predviđena kao radnopravni institut.

Zakonom o radu, radnopravnim zakonskim i podzakonskim aktima, te drugim normativnim aktima (pravilnici, kolektivni ugovori) otpremnina je predviđena u različitim slučajevima prestanka radnog odnosa (npr. zakonska i ugovorna otpremnina zbog poslovno uvjetovanog otkaza i drugih oblika neskrivljenog otkaza, ugovorna otpremnina kod sporazumnog prestanka radnog odnosa, ugovorna otpremnina kod prestanka radnog odnosa zbog odlaska u starosnu mirovinu).\\
**Dakle, otpremnina može biti obvezna ili ugovorena, može biti propisana zakonom, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, ali ono što je zajedničko svim oblicima i vrstama otpremnina jest – prestanak radnog odnosa.**

S obzirom da u konkretnom slučaju radniku ne prestaje radni odnos već on nastavlja raditi, i to kod istog poslodavca, mišljenja smo da bez obzira na ostvarenu starosnu mirovinu, radnik u takvoj situaciji ne bi imao pravo na otpremninu, odnosno poslodavac tu otpremninu ne bi imao obvezu isplatiti sve dok radni odnos ne prestane.

Primjenu i interakciju radnopravnih i mirovinskih propisa kod otvaranja takvih i sličnih mogućnosti za umirovljenike detaljnije će pojasniti i sudska praksa.

Ipak, zbog određenog upliva članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju u radnopravne odnose, važno je prilikom primjene navedenih instituta paziti da se u rješavanju zapravo tipičnih radnopravnih situacija nehotice ne bi dala prednost mirovinskim propisima, a svakako niti obrnuto.

\\

Izvor: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=24006

\\
Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
