Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**Računovodstveno i porezno motrište prestanka društva bez likvidacije**


www.actarius.hr
 
info@actarius.hr 



Posljednje izmjene Zakona o trgovačkim društvima (NN40/2019), između ostalog, omogućile su poduzetnicima da na jeftiniji, brži i jednostavniji način zatvore trgovačko društvo odnosno da društvo bude obrisano iz sudskog registra. Načelno, nove odredbe ZTD-a propisuju način i uvjete prestanka trgovačkog društva bez provođenja postupka likvidacije.{{ :1_racunovodstveno_i_porezno_motriste_bez_presanka_likvidacije.jpg?300|}}
Uvjet da se nad društvom može provesti postupak prestanka društva bez provođenja likvidacije jest da društvo nema nepodmirenih obaveza. Ukoliko su svi članovi društva suglasni o provođenju takvog postupa, tada moraju donijeti odluku o prestanku društva. Takva odluka članova društva mora sadržavati sljedeće:

  * izričit navod da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije,
  * naziv tvrtke, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta društva koje na taj način prestaje,
  * ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnog identifikacijskog broja, odnosno tvrtke, sjedišta te osobnog identifikacijskog broja svakog člana,
  * plan raspodjele imovine društva.


Osim donošenja navedene odluke, svi članovi društva dužni su dati izjavu:

  * da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika,
  * da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te
  * da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.


Odluke i izjave članova društva moraju biti donesene u obliku javnobilježničkog akta ili kao privatne isprave koju ovjeri javni bilježnik.

Članovi društva potom su dužni prijaviti registarskom sudu odluku o prestanku društva bez postupka likvidacije radi upisu u sudski registar. Uz prijavu prilaže se odluka članova društva o prestanku društva bez postupka likvidacije, izjave članova društva te potvrda da društva nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kojeg izdaje Porezna uprava. Ako su ispunjene sve pretpostavke, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije i to rješenje će upisati u sudski registar.

Članovi društva, vjerovnici društva ili državna tijela u roku od 30 dana od dana objave rješenja imaju pravo izjaviti prigovor, te ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, sud će ukinut rješenje o prestanku društva bez likvidacije koje tada mora nastaviti postupak likvidacije u skladu sa odredbama ZTD-a.

Ako protiv rješenja nije podnesen prigovor ili sud odbaci podneseni prigovor, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva. Nakon što rješenje o brisanju društva postane pravomoćno, dijelovi imovine društva prelaze na članove društva na način kojim su članovi propisali plan raspodjele imovine društva. Brisanjem društva iz registra te raspodjelom imovine društva na članove društva završava se postupak prestanka društva bez postupka likvidacije te društvo više ne postoji.

Ako se nakon brisanja društva u skraćenom postupku bez likvidacije utvrde obveze tog društva, za njih odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom. Takva odgovornost traje dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra u kojem roku vjerovnici mogu ostvariti svoja potraživanja od društva prema članovima društva.
Trgovačko društvo pokrenulo je dana 29.05.2019. godine postupak prestanka djelovanja poslovnog subjekta po skraćenom postupku bez likvidacije. Dana 12.06.2019. godine Trgovački sud donio je Rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije.

U nastavku članka doznajte koja se financijska izvješća moraju podnijeti - PD i GFI i za koja razdoblja. Moraju li biti različiti i za sva razdoblja (prije likvidacije/tijekom likvidacije/poslije- iako nije likvidacija) ili je i postupak izvješćivanja za takva trgovačka društva skraćen.

Zakon o trgovačkim društvima na snazi od 20/04/2019. omogućio je člankom 472. prestanak društva bez likvidacije po skraćenom postupku suglasnom odlukom svih članova društva.

Sastavljanje financijskih izvještaja društva propisuje par zakona: Zakon o računovodstvu, Zakon o porezu na dobit te Zakon o trgovačkim društvima.

Prema članku 19. Zakona o računovodstvu financijska izvješća sastavljaju se za:

- poslovnu godinu,

- slučaj promjene poslovne godine

- slučaj statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela),

- slučaj otvaranja stečajnog postupka,

- pokretanje postupka likvidacije,

- za razdoblje od pokretanja likvidacije do završetka likvidacije.


To znači da ni ZTD, a ni Zakon o računovodstvu ne predviđa obvezu sastavljanja financijskih izvještaja za slučaj prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije.

U članku 29. Zakona o porezu na dobit definirana su razdoblja za utvrđivanje porezne obveze, i to:

- kalendarska ili poslovna godina,

- razdoblje od početka poslovanja do kraja te poslovne godine,

- razdoblje od premještaja sjedišta iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine,

- razdoblje koje se nastavlja na poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele,

- razdoblje koje se nastavlja na poslovnu godinu od otvaranja likvidacije ili stečaja,

- razdoblje koje se nastavlja od otvaranja stečaja do kraja poslovne godine,

- razdoblje koje se nastavlja od otvaranja do…

Prema tome ni Zakon o porezu na dobit ne predviđa obvezu sastavljanja i predaje prijave poreza na dobit kao kod ostalih promjena. U izmjenama i dopunama ZTD-u kao dokumentacija za brisanje trgovačkog društva u čl. 472.b. st. 2. ZTD-a spominje se potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima, čime je odgovornost za tu dokumentaciju prebačena na Poreznu upravu. Postavlja se pitanje što je to nepodmireni nedospjeli dug za koje se traži odnosno izdaje potvrda, ali ako nema porezne prijave, porez na odbitak po toj osnovi nije dospio.  Obveza za predaju porezne prijave na kraju razdoblja prestanka (brisanja) društva nije propisana te porezni obveznik ne mora ni predati poreznu prijavu kao što je prethodno navedeno.

Izvor: 


Ne bi bilo iznenađenje da se iz svega navedenog pojavi tumačenje, kao što je to bilo i u prethodnim razdobljima, da je skraćeni postupak prestanka društva bez likvidacije zapravo likvidacija i da se porezne prijave moraju izraditi i predati. To je sigurno lakše nego mijenjati Zakon o porezu na dobit, a posebno stoga što Zakon ne može vrijediti unazad.

Zaključak je da se društvo može brisati iz sudskog registra bez postupka likvidacije po tzv. skraćenom postupku.To društvo nema obvezu sastavljanja godišnjih financijskih izvješća i predaju prijave poreza na dobitak jer to ne predviđa ni Zakon o računovodstvu, ni Zakon o porezu na dobit ni ZTD koji u drugim slučajevima propisuje obvezu sastavljanja financijskih izvješća.

Pitanje je treba li trgovačko društvo koje želi primjeniti tzv. skraćeni postupak prestanka nagađati je li to namjera zakonodavca da oslobodi takve poduzetnike obveze podnošenja financijskih i poreznih izvješća (i plaćanja poreza na dobit) ili propust mjerodavnih.
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
