Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**Prokura i ovlasti prokurista**



www.actarius.hr

info@actarius.hr


25.10.2021

Pojam prokure te prava i obveze prokurista propisani su Zakonom o trgovačkim društvima koji prokuru definira kao vrstu zastupanja, to jest poduzimanja pravnih radnji u ime i za račun trgovačkoga društva te zastupanja u postupcima s izravnim pravnim učinkom za zastupanog. Drugim riječima, radi se o obliku trgovačke punomoći kojom trgovačko društvo ili fizička osoba koja je trgovac u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima ovlašćuje fizičku osobu da provodi određene pravne radnje. Prokurist može biti isključivo punoljetna i poslovno sposobna osoba. U nastavku članka autor obrađuje vrste prokura, ovlasti i ograničenja prokurista te daje pregled prokure s poreznog aspekta.

**Što je prokura?**

Pojam prokure, te prava i obveze prokurista definirani su Zakonom o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., dalje u tekstu: ZTD). Prokura je, sukladno čl. 44. ZTD-a, trgovačka punomoć i daje se isključivo u pisanom obliku. Ovlasti prokuriste su dosta velike tako da, prema čl. 47. ZTD-a, prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.

Kako bismo bolje razumjeli što predstavlja prokura i koje su ovlasti prokurista pojasnit ćemo prije svega općenito pojam trgovačke punomoći i tko je trgovački punomoćnik. S obzirom na to da je prokura specifičan pravni institut propisan u ZTD koji je lex specialis, u slučaju pravne praznine i nedorečenosti primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.). Radi se o trgovačkoj punomoći čiji su sadržaj i opseg propisani zakonom, zato kažemo da je sui generis, za razliku od ostalih punomoći kod kojih je sadržaj i opseg određen u ugovoru.

No, da bismo bolje shvatili ovaj pravni institut prvo ćemo se osvrnuti na pojam trgovačkog punomoćnika koji je prema odredbama ZTD-a radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća. Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku. Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne. Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

Trgovac je, sukladno odredbama ZTD-a, osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ZTD-a samo ako je to u tim propisima određeno.

Prokuru može dati samo trgovac u pisanom obliku i na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva. Može se dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, osim ako nije nešto drugo predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom. Potrebno je naglasiti da se prokura ne može dati pravnoj osobi, već samo fizičkoj. Ukratko, prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om i prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a.

Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj, a ograničenje sukladno odredbama ZTD-a o kojem će kasnije biti više riječi upisuje se u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu. Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka, kao npr. upis prokure. Registar vode trgovački sudovi. Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom. Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suda i obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom. Prijava za upis u sudski registar podnosi se na način propisan zakonom kojim se uređuje postupak po kojem postupaju sudovi u registarskim stvarima. Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu ili u drugom zakonom propisanom obliku.

Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra. Smatra se da je upis objavljen istekom dana kad je objavljen na internetskoj stranici sudskog registra. Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra. Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca. Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.

Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

**Koji je opseg ovlasti i koja su ograničenja prokuriste?**

Opseg ovlasti koji proizlazi iz prokure sastoji se u tome da prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva i zastupati ga u pravnim postupcima, no bez dodatne posebne ovlasti prokurist ne može otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva, davati izjave ni poduzimati određene pravne radnje.

Sukladno članku 47. ZTD-a prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Nadalje, prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Članak 48. propisuje da ograničenje prokure koje nije predviđeno ZTD-om nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati. Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru. Isto tako, člankom 49. određeno je da prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Prokura nije prenosiva na drugu osobu i nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

**Vrste prokura**

Članak 46. ZTD-a propisuje da se prokura može dati jednoj ili više osoba. Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ZTD-om.

Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri. Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista. Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima. Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista.

Isto tako, moguća je i kombinacija pojedinačne i skupne prokure, kao i suglasnost prokurista i nekog od članova organa društva. Prokurist može sklapati bez posebne punomoći (dakle ex lege) sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, uključujući i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Jedino ne može bez posebne punomoći otuđiti ni opteretiti nekretnine, davati izjave i poduzimati radnje kojima se započinje stečajni postupak ili postupak koji dovodi do prestanka društva.

**Prokura s poreznog aspekta**

Prokurist, ako nije istovremeno i radnik zaposlen u društvu temeljem ugovora o radu, ne smije obavljati poslove koji imaju obilježje rada jer sama prokura nema obilježje rada, već punomoći. Radnik koji obavlja određeni posao u društvu (npr. administrator), može biti istovremeno i prokuristom.

Prokurist ima pravo na naknadu ako je tako ugovoreno s davateljem prokure. Ako je prokurist ugovorio naknadu za obnašanje prokure, tada u kontekstu porezne terminologije govorimo o drugom dohotku. U smislu odredbi Zakona o doprinosima ("Narodne novine" br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18.) drugi dohodak predstavlja primitak ili dio primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak sukladno propisima o porezu na dohodak. Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka što se ne ostvaruje po osnovi primitaka od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja i propisanih izdataka.

Čest je slučaj da je osoba zaposlena u jednoj tvrtki (npr. tvrtka majke), a istovremeno je angažirana i na mjestu prokurista u drugom poduzeću (tvrtke kćeri). Tada će u poduzeću gdje je zaposlena primati plaću, a od poduzeća gdje je prokurist primati će drugi dohodak, ako je dogovorena naknada za obnašanje funkcije prokuriste.

Prokuristi su obvezni plaćati doprinose ali samo ako primaju naknadu za svoj rad u društvu u kojem su imenovani kao prokuristi. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.), Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19.) i Zakonu o doprinosima, prokuristi nisu imenovani kao osobe koje moraju ući u sustav osiguranja, kao što je to propisano npr. za direktore, odnosno članove uprave. Vrijedi spomenuti i da su kao prokuristi vrlo često bili imenovani umirovljenici budući da prijašnjih godina nije bilo svim kategorijama omogućeno zaposliti se, a da im se pritom mirovina ne obustavi. S obzirom na to da nisu prema prethodno navedenim zakonskim propisima bili obvezni ući u sustav osiguranja, kao što to ne moraju niti sada, oni su imali pravo, uz eventualno dogovorenu naknadu za prokuru, nastaviti koristiti i mirovinu.

Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisano, da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine obustavlja. Iznimno, mirovina se neće obustaviti, ako je riječ o korisniku prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, koji je nastavio raditi ili se tijekom korištenja toga prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

Obavljanje poslova koji po svojoj naravi i vrsti te ovlasti nalogodavca (poslodavca) imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu (subordinacija radnika, radnik radi osobno i za plaću te po uputama i pod nadzorom poslodavca; rad u prostoru poslodavca; u određenom radnom vremenu), se na zakonit i pravilan način uređuje sklapanjem ugovora o radu, a tada dolazi i do primjene odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, koje uređuju mogućnosti zapošljavanja do polovice punog radnog vremena korisnika starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine.

Za razliku od takvog obavljanja posla, izvršenje djela ili poslova koji nemaju obilježja poslova radi kojih se sklapa ugovor o radu, već predstavljaju primjerice, izvršenje kakvog fizičkog rada ili intelektualnog djela, odnosno jednokratnih poslova koji nemaju karakter stalnosti, a obavljaju se za naknadu, uređuju se sklapanjem ugovora o djelu sukladno propisima obveznoga prava. U slučaju sklapanja ugovora o djelu korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu svoje mirovine.

Ako npr. umirovljenik počne obavljati funkciju člana uprave, obavljati samostalnu djelatnost ili se pak zaposli, isplata mirovine se obustavlja. Ako umirovljenik postane član uprave ali se pritom ne zaposli, mora sam početi plaćati doprinose. Plaćeni doprinosi ne predstavljaju trošak društva. Ako mu se pritom isplaćuje i naknada, obračunava se kao drugi dohodak ali bez obračuna doprinosa propisanih za drugi dohodak (jer doprinose već sam plaća). Tada se na naknadu obračunava samo porez na dohodak i prirez. Izuzetak su korisnici invalidske mirovine, kojima se ista ne obustavlja.

S druge strane, u slučaju kada je umirovljenik prokurist, isplata mirovine mu se ne obustavlja, a umirovljenik ne plaća ni doprinose. Ako mu se za prokuru isplaćuje naknada, ista se obračunava kao drugi dohodak bez obračunavanja obveznih doprinosa, a plaćaju se samo porez na dohodak i prirez.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima umirovljenici mogu obavljati upravne poslove u društvu kao prokuristi. Uloga prokurista je najpovoljnija jer može obavljati pravne poslove u ime i za račun poduzeća, a da se pritom mirovina ne obustavlja. Umirovljenik prokurista ne plaća doprinose, a kod isplate naknade obračunava se samo porez na dohodak i prirez. Drugim riječima, prokura kao poseban oblik trgovačke punomoći čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om posebno je interesantna za umirovljenike budući da im se isplata mirovine ne obustavlja za razliku od umirovljenika člana uprave.

Prokura se tako pokazuje naročito pogodnom za umirovljenike koji i nadalje žele ostati u određenoj funkciji u trgovačkom društvu i primjerice imati “kontrolu” nad onim gdje su radili dobar dio svog života. U slučaju kada je umirovljenik član uprave (bez zasnivanja radnog odnosa), isplata mirovine će mu se obustaviti, a doprinose mora plaćati sam. Zbog navedenog, tako plaćeni doprinosi ne predstavljaju ni trošak društva. Ako se umirovljeniku pritom isplaćuje kakva naknada, ista se obračunava kao drugi dohodak, a na naknadu se obračunavaju samo porez na dohodak i prirez, ali ne i doprinosi propisani za drugi dohodak s obzirom na to da je za umirovljenike propisano oslobođenje od plaćanja doprinosa pri isplati drugog dohotka.

Zaključno, iako prokuru poznaju samo germanska prava, riječ je o najširoj trgovačkoj punomoći, s tim da opseg i sadržaj obične punomoći daje nalogodavac, dok su kod prokure ovlasti i ograničenja utvrđeni ZTD-om. Prokurist može biti samo fizička osoba i obvezan je potpisivati tvrtku tako da ispod nje potpiše svoje ime s dodatkom iz kojeg se vidi da se radi o prokuri (p.p. = per procura). Prokurist je ovlašten poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, te ga zastupati u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama, te državnim i izbranim sudovima (arbitražama). Ipak, ZTD propisuje i određena ograničenja pa tako primjerice za otuđenje i opterećenje nekretnina društva, iniciranje stečajnog ili drugog postupka koji dovodi do prestanka društva, prokurist mora imati posebno ovlaštenje. Prokurist također bez posebne ovlasti ne može nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.



Izvor. IUS-INFO - Prokura i ovlasti prokurista (iusinfo.hr)
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
