User Tools

Site Tools


pregled_mjera_novcanih_pomoci_poslodavcima_za_ocuvanje_radnih_mjesta_do_kraja_2020._godine

Pregled mjera novčanih pomoći poslodavcima za očuvanje radnih mjesta do kraja 2020. godine

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Vlada RH je produžila razdoblje korištenja mjera izravne pomoći poslodavcima namijenjene očuvanju radnih mjesta u posebnim uvjetima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Riječ je o četiri mjere koje od rujna do prosinca 2020. godine provodi Zavod za zapošljavanje, kao pomoć:

  • mikropoduztenicima
  • poslodavcima iz taksativno određenih djelatnosti
  • poslodavcima koji su organizirani za zapošljavanje osoba s invaliditetom
  • poslodavcima koji zapošljavaju 10 i više radnika.

Sve se mjere ostvaruju kao oblik izravne pomoći poslodavcima, a i namijene su za isplatu plaća. Neke od navedenih mjera mogu, uz ispunjenje propisanih uvjeta, ostvariti i samozaposlene osobe (obrtnici, slobodna zanimanja).

1. MJERE ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA

Za svaki oblik financijske pomoći propisan je krug potencijalnih korisnika, uvjeti i postupak ostvarivanja prava, za koje radnike se potpora može ostvariti, najviši mjesečni iznos pomoći po radniku i obveze poslodavca koji je ostvario određeni oblik izravne novčane intervencije države. Te su informacije dostupne na mrežnim stranicama Zavoda za zapošljavanje. Pri tome skrećemo pažnju da Zavod za zapošljavanje sada objavljuje datum, sat i minutu zadnje promjene uvjeta i pravila za ostvarivanje prava na određenu mjeru.

1.1.Potpora za mikropoduzetnike

Novčana pomoć mikro poslodavcima koji zapošljavaju do 10 radnika je horizontalna potpora koju mogu ostvariti svi gospodarski subjekti, uključujući i obrtnike, ako im je u usporednom razdoblju prihod smanjen za 50%. Usporedno razdoblje za koje se prati pad prometa je mjesec za koji se traži potpora u odnosu na isti mjesec prethodne godine, na temelju predanih PDV obrazaca. Za tromjesečne obveznike PDV-a pad prometa se dokazuje tromjesečnim PDV obrascima koji uključuju mjesec za koji se traži potpora u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Za poslodavce koji nisu radili u 2019. godini, pad prometa se dokazuje usporedbom prometa u mjesecu za koji se traži potpora s prometom u veljači 2020. godine (mjesečni obveznici PDV-a) odnosno usporedbom prometa u drugom u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine ako traže potporu za rujan i usporednom prometa u trećem tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020. ako traže potporu za zadnja tri mjeseca 2020. godine (tromjesečni obveznici PDV-a).

Poslodavci koji nisu obveznici PDV-a dokazuju pad prometa iskazivanjem podataka u posebnoj tablici. Potpora iznosi do 2.000,00 kn mjesečno po radniku i može se ostvariti samo za radnike zaposlene do 31. kolovoza 2020. godine.

1.2 Potpora za djelatnosti u kojima je poslovanje najviše ugroženo

1) Potpora koju ostvaruju poslodavci iz taksativno određenih djelatnosti je sektorska potpora i namijenjena je sljedećim djelatnostima:

  • Prijevoz i skladištenje – prijevoz putnika i to kopnom, zrakom i vodom, te zračni prijevoz robe
  • Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
  • Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića;
  • Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (samo iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije, plovnih prijevoznih sredstava, zračnih prijevoznih sredstava, putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
  • Umjetnost, zabava i rekreacija( samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, rekreacijske djelatnosti, proizvodnja i prikazivanje filmova, video filmova i TV programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te distribucija istih
  • Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja
  • Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača.

U djelatnosti prijevoza, prednost imaju poduzetnici koji obavljaju prijevoz putnika i prateće djelatnosti u zračnom prijevozu. Djelatnost organizacije događaja podrazumijeva organizaciju kulturnih, športskih i poslovnih događaja, organizatore vjenčanja i sve prateće djelatnosti. Ovu potporu mogu ostvariti i poslodavci koji rade sezonski, prevoditelji i tumači, poslodavci iz djelatnosti pranja i kemijskog čišćenja tekstila i krznenih proizvoda te umjetničke organizacije. Također, potporu mogu ostvariti samostalni umjetnici i medijski radnici, ako im Ministarstvo kulture ne financira doprinose. Potporu mogu ostvariti i umjetničke organizacije registrirane prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.), ali samo za radnike koji rade na poslovima na kojima organizacija ostvaruje prihode od obavljanja djelatnosti i za koje organizacija vodi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija. Za sve korisnike ove mjere, uvjet ostvarivanja potpore je pad prihoda od najmanje 60% u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se traži potpora, što se dokazuje prema istim pravilima kako je opisano za mikro poslodavce. Ova sektorska potpora je dvostruko veća i iznosi do 4.000,00 kn mjesečno po radniku.

Iznimka u odnosu na opisane uvjete za mikroposlodavce i za poslodavce iz taksativno određenih djelatnosti kojima je odlukom Stožera Civilne zaštite zabranjen ili na bilo koji način ograničen rad. Za njih su propisani drugačiji uvjeti, ovisno o dužini trajanja zabrane rada.

1.3. Potpora poslodavcima koji su organizirani za zapošljavane osoba s invaliditetom

2) Poslodavci organizirani kao zaštitne radionice, integrativne radionice i radne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom, neovisno o registriranoj djelatnosti, koji u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se traži potpora zabilježe pad prometa od najmanje 50%, mogu ostvariti potporu do 4.000,00 kn mjesečno po radniku.

1.4. Potpora za skraćivanje radnog vremena

Poslodavci s 10 i više radnika, u svim djelatnostima u kojima je zbog utjecaja posebnih okolnosti radno vrijeme nedovoljno iskorišteno, pa je poslodavac obvezan dio ugovorenog radnog vremena platiti radniku kao zastoj u poslu, mogu ostvariti potporu za skraćivanje radnog vremena u iznosu do 2.000,00 kn mjesečno, uz kumulativno ispunjenje dva uvjeta: pad prihoda od najmanje 20% u mjesecu za koji koristi potporu u odnosu na usporedno razdoblje i skraćivanje radnog vremena za najmanje 20% fonda punog radnog vremena ako zapošljavaju od 10 do 50 radnika odnosno za najmanje 10% ako zapošljavaju 51 i više radnika.

2. ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA I NAJVAŽNIJE RAZLIKE U UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA POTPORA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA

Zajedničko obilježje svih mjera koje do kraja 2020. godine provodi Zavod za zapošljavanje je dodjela novčanih potpora namijenjenih za isplatu plaća kod poslodavaca koji ostvaruju pad prometa, tj. kojima je zbog utjecaja pandemije virusa Covid-19 smanjen opseg poslovnih aktivnosti. Traženi postotak pada prometa odnosno postotak pada prihoda/primitaka je različiti po mjerama i kreće se od 20% (za mjeru skraćivanja radnog vremena), preko 50% (za mikropoduzetnike i za zaštitne radionice za invalide) do čak 60% (za djelatnosti za koje je procijenjeno da su najviše pogođene utjecajem gospodarske krize). Iznimka su samo mikropoduzetnici i poslodavci iz određenih djelatnosti kojima je odlukama nacionalnog, županijskog ili gradsko/općinskog Stožera Civilne zaštite zabranjen ili onemogućen rad.

Za sve mjere se pad prometa dokazuje na temelju podataka o obavljenim isporukama kako je iskazano u PDV obrascu koji poduzetnik u propisanim rokovima dostavlja Poreznoj upravi. Pri tome usporedna razdoblja koja se prate nisu jednaka za sve mejre niti za sve poduzetnike. Tako se npr. za neke mjere postavlja uvjet pada prometa u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se traži potpora u odnosu na usporedno razdoblje, a za neke mjere pad prometa u mjesecu za koji se traži potpora. Posebna su pravila uspoređivanja prometa određena za tromjesečne obveznike PDV-a. Poduzetnici koji nisu obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda odnosno primitaka u tablicama koje su kreirane za te potrebe i dostupne su na mrežnim stranicama zavod za zapošljavanje.

S obzirom da promet iskazan u PDV obrascu, prihod i primitak nisu jednoznačne kategorije, u praksi su u graničnim slučajevi mogući prijepori oko toga je li ispunjen traženi uvjet pada poslovne aktivnosti (npr. naplaćen je primitak za isporuke iz prošlih razdoblja, iskazana je obveza PDV-a za reprezentaciju i dr.). U svim graničnim slučajevima moguće je Zavodu za zapošljavanje kao dokaz dostaviti dodatnu dokumentaciju.

Potpore se ne mogu ostvariti za novozaposlene radnike. Cilj ovih državnih novčanih potpora je sačuvati postojeća radna mjesta i postojeći stupanj zaposlenosti, a novo zapošljavanje se potiče drugim mjerama, kako mjerama Zavoda za zapošljavanje, tako i mjerama uređenim u drugim propisima. Stoga je za svaku mjeru određen datum u odnosu na koji se utvrđuje da se potpora može ostvariti samo za radnike koji su zaposleni do toga datuma, s tim da se datumi razlikuju po mjerama.

Značajne su razlike u visini novčanih potpora. Potpora mikropoduzetnicima i potpora za skraćivanje radnog vremena iznose do 2.000,00 kn mjesečno, a potpora poduzetnicima u taksativno određenim djelatnostima i potpora poslodavcima koji su zaštitne radionice za zapošljavanje invalida iznosi do 4.000,00 kn mjesečno. Sve potpore mogu ostvarivati radnici zaposleni s punim i s nepunim radnim vremenom (za radnike s nepunim radnim vremenom se svota potpore određuje razmjerno satima ugovorenog nepunog radnog vremena), osim potpore za skraćivanje radnog vremena koja je namijenjena samo za radnike zaposlene s punim radnim vremenom.

3. DOPRINOSI KOJI SE ODNOSE NA SUFINANCIRANE NETO PLAĆE

Za sve neto plaće koje poslodavac ostvari kao novčanu potporu Zavoda za zapošljavanje, država snosi teret plaćanje obveznih doprinosa koji se odnose na sufinanciranu neto plaću, ali u različitom postupku. Riječ je o dva modela:

1. za dodijeljene novčane potpore mikropoduzetnicima, poslodavcima iz određenih djelatnosti i poslodavcima koji su organizirane kao zaštitne radionice ili radne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom:

  • Zavod za zapošljavanje uplaćuje pripadajuću svotu doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje (drugi i stup), preko Regosa, izravno na račun radnika koji je osiguranik drugog mirovinskog stupa, a
  • Porezna uprava u postupku razmjene podataka sa Zavodom zapošljavanje, temeljem dostavljenih JOPPD obrazaca i dokaza o isplaćenoj plaći koji je poslodavac dostavio Zavodu za zapošljavanje, poslodavca oslobađa obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje;

2. pri dodjeli potpora za skraćivanje radnog vremena, Zavod za zapošljavanje na temelju podatka o plaći za neodrađene sate radnog vremena iskazanoj u zasebnom redu JOPPD obrasca koji je poslodavac dostavio Poreznoj upravi, poslodavcu isplaćuje svotu potpore koja uključuje i doprinose iz plaće i na plaću (na stranici B obrasca JOPPD se za te svrhe u polju pod 6.2. koristi nova šifra 0013 – Primici po osnovi potpore za očuvanje radnih mjesta/skraćivanje radnog vremena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, propisana izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 74/20.).

Dakle, za sve mjere koje provodi Zavod za zapošljavanje, a namijenjene su očuvanju radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog pandemije koronavirusa ugroženo poslovanje, poslodavac ne snosi teret doprinosa koji se odnose na sufinancirane neto plaće. Razlika je samo u načinu ostvarivanja te fiskalne pogodnosti.

4. UTJECAJ PRIMLJENIH POTPORA NA POREZNE OBVEZE PODUZETNIKA

Potpore za očuvanje radnih mjesta u uvjetima krize uzrokovane epidemijom koronavirusa nemaju obilježja državne potpore male vrijednosti jer su sastavni dio gospodarskih mjera Vlade RH namijenjene očuvanju razine zaposlenosti kod najugroženijih poslodavca i u najugroženijim sektorima.

Uz to, Na temelju izmijenjenih propisa o porezu na dobit i propisa o porezu na dohodak, s osnove primljenih novčanih potpora i priznatih oslobođenja za obvezu doprinosa, poslodavac ostvaruje dodatne fiskalne olakšice.

Za poslodavce koji koriste mjeru očuvanja radnih mjesta za mikropoduzetnike, za određene djelatnosti i za zaštitne radionice za zapošljavanje osoba s invaliditetom, primljena potpora uključuje:

  • iznos namijenjen za isplatu neto plaće,
  • doprinose za drugi mirovinski stup koje izravno plaća Zavod za zapošljavanje i
  • doprinose na koje se primjenjuje oslobođenje prema čl. 71.j. i 71.k Pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona.

Poslodavcima koji koriste mjeru skraćivanja radnog vremena, ukupna svota novčane pomoći primljene od Zavoda za zapošljavanje, koja je jednaka iznosu iskazanom u obrascu JOPPD, na stranici B pod šifrom 0013, smatra se potporom za očuvanje radnih mjesta.

Poduzetnici koji su obveznici poreza na dobit primljenu potporu za očuvanje radnih mjesta evidentiraju u prihode. U rashodima poslovanja iskazuju ukupne bruto plaće i doprinose na plaću kao troškove odnosno rashode poslovanja, koji su u pravilu veći od iznosa primljenih potpora. Pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit, primljene svote potpora se isključuju iz porezne osnovice. Na taj se način po osnovi primljene potpore za obveznika poreza na dobit postiže dvostruko povoljan porezni učinak.

Uz to, prihodi po osnovi primljenih potpora za očuvanje radnih mjesta zbog epidemije koronavirusa, ne uključuju se:

  • u prag za obvezan prelazak s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit (prag iznosi 7,5 mil kn ostvarenih primitaka), niti
  • u prag ostvarenih godišnjih prihoda prema kojima se određuje porezna stopa od 12% odnosno 18% (prag iznosi 7,5 milijuna kn prihoda).

Kod poslodavaca obrtnika, bilo da vode poslovne knjige ili porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, primici od primljenih potpora se ne smatraju poslovnim primicima i ne iskazuju se u Knjizi primitaka i izdataka (obrazac KPI) niti u evidenciji prometa koju vode obrtnici paušalisti (obrazac KPR). U poslovne primitke se ne iskazuju potpore primljene za zaposlene radnike, niti potpora za samog obrtnika. Obrtnici i slobodna zanimanja koji vode Knjigu primitaka i izdatka kao poslovne izdatke evidentiraju ukupno isplaćene bruto plaće i doprinose na plaću, te plaćene doprinose za svoje osobno socijalno osiguranje. Na taj se način i kod njih postiže dvostruko povoljan porezni učinak primljene potpore.

Prilog: Kriteriji i uvjeti ostvarivanja novčanih potpora Zavoda za zapošljavanje za razdoblje od rujna do prosinca 2020. godine

https://www.rif.hr/pregled-mjera-novcanih-pomoci-poslodavcima-za-ocuvanje-radnih-mjesta-do-kraja-2020-godine/ <https://www.rif.hr/pregled-mjera-novcanih-pomoci-poslodavcima-za-ocuvanje-radnih-mjesta-do-kraja-2020-godine/>

Izvor: https://www.rif.hr/pregled-mjera-novcanih-pomoci-poslodavcima-za-ocuvanje-radnih-mjesta-do-kraja-2020-godine/ <https://www.rif.hr/pregled-mjera-novcanih-pomoci-poslodavcima-za-ocuvanje-radnih-mjesta-do-kraja-2020-godine/>

pregled_mjera_novcanih_pomoci_poslodavcima_za_ocuvanje_radnih_mjesta_do_kraja_2020._godine.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)