Knjigovodstvo Actarius

Najznačajnija novina koju donosi Zakon o izmjenama i dopunama ZTD-a, barem s aspekta njene medijske eksponiranosti, ali i očekivanih pozitivnih rezultata u gospodarstvu, odnosi se na mogućnost osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću po svojim je obilježjima društvo s ograničenom odgovornošću, i na njega se, izuzev kad se izričito ZTD-om nešto drugo određuje, na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede općenito za društvo s ograničenom odgovornošću.

Znači, na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću primjenjuju u prvom redu posebne odredbe čl. 13. st. 2. toč. 4. ZTD-a, čl. 387. st. 2. ZTD-a, čl. 390.a ZTD-a i čl. 445. st. 2. ZTD-a. Podredno se primjenjuju i druge odredbe ZTD-a koje se odnose na društvo s ograničenom odgovornošću, a nisu u suprotnosti s navedenim posebnim odredbama koje se odnose na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.

Broj članova i članova uprave jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je društvo koje ima najviše tri člana i jednog člana uprave.

Na imenovanje članova uprave jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, njihov opoziv, prava i obveze te druge odredbe koje se odnose na upravu društva, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o članovima uprave društva s ograničenom odgovornošću. Kako je za osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću potreban nizak temeljni kapital, treba naglasiti da bez obzira na tu činjenicu odgovornost članova društva i članova uprave nije umanjena u odnosu na članove i članove uprave društva s ograničenom odgovornošću.

Tako se i na članove društva i članove uprave primjenjuje odredba čl. 26.c Općeg poreznog zakona7, sukladno kojoj se smatra da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, osoba koje vode poslove društva, i povezanih osoba, osobito ako oni: prividno, ili besplatno prenesu imovinu na trgovačko društvo, koje su osnovali sami, ili s drugim osobama, ili na drugi način cijelu, ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajuće protučinidbe, ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, oštete ju, unište, ili učine neupotrebljivom; zaključe prividni pravni posao, ili priznaju nepostojeću tražbinu prethodno navedenim osobama; u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje imovinu, ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća, bez odgađanja a najkasnije dvadeset i jedan dan od nastanka razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka ne zatraže da se takav postupak pokrene.

Nadalje, za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću također vrijedi pravilo o proboju pravne osobnosti iz čl. 10. ZTD-a. Prema toj odredbi, onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Smatra se da je ispunjena pretpostavka za ovakvu odgovornost člana društva osobito:

-ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen;

„„-ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike;

„„-ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina;

„„-ako u svoju korist, ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao, ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Znači, odgovornost članova društva i članova uprave nije umanjena u odnosu na odgovornost članova društva i uprave drugih društava kapitala. Zapravo iz nekih novih odredbi ZTD-a proizlazi da je ona i povećana.

Tvrtka i skraćena tvrtka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću

Slijedom toga, tvrtka ovog jednostavnog oblika društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku “jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću”, ili „j.d.o.o.“.

Najniži iznos temeljnog kapitala i nominalni iznos poslovnog udjela

Najniži iznos temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću je 10 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1 kuna .

Osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću

U nastavku dajemo informativni ogledni primjer ispunjenog obrasca Zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom i Zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s najviše tri člana. Radi se samo o informativnim primjerima, jer navedene obrasce popunjava isključivo javni bilježnik, a ne sami osnivači, ili član uprave jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

Zapisnik o osnivanju j.d.o.o. s jednim članom

Zapisnik o osnivanju j.d.o.o. s najviše tri člana

Odnos glasova između članova i obveza sazivanja skupštine

Članovi jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sazivaju skupštinu na način određen u čl. 441. ZTD-a, predviđen za sazivanje skupštine društva s ograničenom odgovornošću. Uz to, članovi jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću imaju i dodatnu obvezu predviđenu u čl. 390.a st. 6. ZTD-a, prema kojoj moraju odmah sazvati skupštinu društva u slučaju da društvu prijeti nesposobnost za plaćanje. Pri tome se nesposobnost društva za plaćanje procjenjuje prema odredbama čl. 4. Stečajnog zakona13 (u nastavku teksta: SZ).

Podsjećamo kako je nesposobnost za plaćanje, sukladno čl. 4. st. 2. SZ-a, jedan od razloga za pokretanje stečajnog postupka. Sukladno čl. 4. st. 3. SZ-a, dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio, ili da može podmiriti u cijelosti, ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

SZ-om je u čl. 4. st. 4. nadalje određeno kako će se smatrati da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.

Zakonske rezerve

U čl. 390. st. 5. ZTD-a predviđene su posebne odredbe o zakonskim rezervama jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Ove zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:

„„-za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva;

„„-za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća, ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine;

„„-za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu, ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.

Povećanje temeljnog kapitala na iznos od minimalno 20.000,00 kuna

Jedno od bitnih obilježja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću jest mali iznos od 10,00 kuna najnižeg temeljnog kapitala potreban za osnivanje ovog društva. Međutim, u slučaju da jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću poveća temeljni kapital tako da novi temeljni kapital dosegne, ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala za društvo s ograničenom odgovornošću od 20.000,00 kuna, na društvo se više ne primjenjuju odredbe ZTD-a o jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću koje se odnose na:

„„-najniži iznos temeljnog kapitala;

„„-nominalni iznos poslovnog udjela;

„„-način uplate temeljnog uloga;

„„-zakonske rezerve;

„„-sazivanje skupštine u slučaju prijeteće nesposobnosti za plaćanje.

Društvo u tom slučaju i nadalje smije zadržati oznaku tvrtke „jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću“ i „j.d.o.o.“.

Kaznena odgovornost članova uprave

Podsjećamo kako je kaznena odgovornost članova uprave društva s ograničenom odgovornošću za slučaj da propuste pravodobno pokrenuti stečajni postupak nad društvom, u ZTD-u postojala i do sada. Izmjenama i dopunama čl. 626. ZTD-a o kaznenoj odgovornosti radi povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti, ili nesposobnosti za plaćanje, otklanjaju se nedoumice koje su se pokazale u praktičnoj primjeni ove odredbe.

Pri tome se kaznena odgovornost propisuje i za osobe koje vode poslove javno trgovačkog, ili komanditnog društva i gospodarskog interesnog udruženja. Znači, Zakonom o izmjenama i dopunama ZTD-a izmijenjen je i dopunjen čl. 626. st. 1. toč. 2. ZTD-a, sukladno kojem će se onaj tko kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog, ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi čl. 251. st. 2. ZTD-a, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi čl. 431.c ZTD-a, ili kao likvidator dioničkog društva odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom čl. 374. st. 2., odnosno u vezi s odredbom čl. 471. st. 5. ZTD-a, ili kao član uprave, ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi čl. 606.a st. 1. ZTD-a, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje, ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka, kaznit će se novčanom kaznom, ili kaznom zatvora do dvije godine.

Ovu odredbu treba sagledavati komplementarno s odredbama SZ-a, novog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao i pravnih pravila kaznenog zakonodavstva. Nova odredba daje nam dobar primjer tendencije sve većeg zaoštravanja odgovornosti, uključujući i kaznenu odgovornost, članova društva, odnosno članova uprave društva, izvršnih dirketora, ali i članova nadzornog i upravnog odbora.

Izvor: Časopis RIPup 10/12, str. 169.-176.