Obveza vođenja evidencija prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma
info@actarius.hr
Pitanje:
Koje evidencije moramo voditi kao obveznici primjene mjera iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma?
Odgovor: Obveznici primjene mjera i radnji iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar.Nov., br. 108/17 i 39/19 - u nastavku teksta: Zakon), između ostalog dužni su, sukladno čl. 11. Zakona voditi evidencije podataka propisane Zakonom. Štoviše, obveznici primjene Zakona u svojim pisanim Politikama, kontrolamma i postupcima, između ostalog moraju uključiti i odredbe o načinu vođenja i sadržaju evidencija podataka. Sukladno čl. 28. st..9 Zakona, obveznik prilikom utvrđivanja stvarnog vlasnika stranke poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojim se susreo tijekom procesa provjere.
Sukladno čl. 80. Zakona, obveznik primjene mjera i radnji iz Zakona dužan je voditi sljedeće evidencije:
Ove evidencije obveznik može voditi na papiru , ili u elektroničkome obliku. Sukladno čl. 150. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne vodi neku od propisanih evidencija, ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna. Za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi. Novačanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 450.000,00 kuna kaznit će se za isti prekršaj odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička ososba koja obavlja drugu samostalnu djelantost.
Ako je ovim prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjerem obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko uvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna. U tom slučaju, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.0000,00 kuna ili u postotku od 10% ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva. Članu uprave, ili drugoj odgvornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji u tom slučaju može se izreći novčana kaza u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Izvor: Časopis Računovodstvo i porezi br. 12/2022.