Naknada štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i otpremnina
info@actarius.hr
ŠTO TREBA ZNATI
Kada se nadoknada štete zbog ozljede na ratu u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjega radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.
Prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada bivšem zaposleniku s osnove nadoknade štete zbog ozljede na radu, doprinosi se obračunavaju u skladu s oporezivanjem primitaka koji se oporezuju kao drugi dohodak,a porez se obračunava kako je propisano za plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada.
Nadoknada štete u slučaju ozljede na radu može se isplatiti neoporezivo ako se isplačuje u jednokratnoj svoti ili najviše do 12 obroka u poreznom razdoblju u kojemu je o tome donesena sudska odluka ili u poreznom razdoblju u kojemu je sklopljena nagodba između poslodavca i radnika tijekom sudskog postupka.
U slučaju isplate nadoknade štete u više od 12 obroka (a ako je nadoknada štete sudskom odlukom određena u jednokratnom iznosu), razlika nadoknade štete iznad 12 obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak te se oporezivanje primitka određuje ovisno o izvoru dohotka.
Oporezive nadoknade štete vanjskim suradnicama u potpunosti se oporezuju kao drugi dohodak.
Osobe u radnom odnosu koje istodobno od drugog, bivšeg poslodavca primaju nadoknadu štete s osnove nesreće na radu, koja se oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, na kraju poreznog razdoblje obavezno podnese poreznu prijavu građana.
Izvor: Časopis RRiF, kolovoz 2022.