User Tools

Site Tools


kako_poslodavac_moze_isplatiti_autorski_honorar_svojem_djelatniku_a_da_ne_prekrsi_porezne_propise

ACTARIUS Knjigovodstveni Servis

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

info@actarius.hr


Kako poslodavac može isplatiti autorski honorar svojem djelatniku, a da ne prekrši porezne propise?

Postavlja se pitanje, kako poslodavac može isplatiti autorski honorar svojem djelatniku, a da ne prekrši porezne propise?

Porezni propisi, tj. Zakon o porezu na dohodak i njegov pravilnik ne daju direktan odgovor na ovo pitanje. Općenito, porezni propisi nemaju funkciju određivanja prirode posla, već određuju način oporezivanja u pojedinom poslu.

U slučaju da poslodavac odluči ugovoriti isporuku autorskog djela sa svojim djelatnikom, to samo po sebi uopće ne bi trebalo biti sporno niti sa pravnog niti sa poreznog aspekta. Pritom treba paziti da ne dođe do nejasnog razgraničavanja radnog odnosa i isporuke autorskog djela. Ukoliko priroda radnog odnosa u sebi sadrži elemente koji naoko sliče ugovorenom autorskom djelu, iz dokumentacije (ugovora o radu i ugovora o autorskom djelu) treba biti razlučivo što je predmet rada i koji su uvjeti rada ugovoreni, odnosno koja su obilježja autorskog djela i njegove izvedbe. U suprotnom, može doći do problema u slučaju poreznog nadzora. Na primjer, profesionalni muzičar zaposlen kod poslodavca odluči za poslodavca izvesti vlastiti koncert. Izvedba tog koncerta treba biti prepoznata upravo kao zasebno autorsko djelo i regulirana ugovorom o autorskom djelu, a ne kao jedna od obveza iz radnog odnosa.

Koja su osnovna obilježja autorskog djela?

Autorsko djelo i autorsku naknadu uređuje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Prema spomenutom Zakonu, čl. 5. (izvadak iz Zakona):

„autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Autorska djela jesu osobito: jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni progra­mi), glazbena djela, s riječima ili bez riječi, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr

Što nije autorsko djelo navodi se u čl. 8.:

Predmetom autorskog prava su izražaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti kao takvi.

Nisu predmetom autorskog prava:

1. otkrića, službeni tekstovi iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke, standardi i sl.) i druga službena djela, kao i njihove zbir­ke, koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti,

2. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija.

Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priop­ćavanje javnosti plaća naknada kao za priopćavanje javnosti zaš­tićenih autorskih djela“.

Isporuka autorskog djela predstavlja samostalno obavljanje djelatnosti, što podrazumijeva: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati osobno i/ili sa posloprimcima, poduzetnik ne ostvaruje dohodak u vrijeme kada se djelatnost ne obavlja.

Osnovna obilježja radnog odnosa

Radni odnos uređuje Zakon o radu, ugovor o radu i moguće interni propisi (npr. pravilnik o radu) poslodavca. Prema spomenutom zakonu, nesamostalnim radom smatra se svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca. Bitna obilježja nesamostalnog rada su:

a) da posloprimac ne preuzima poslovne rizike poslodavca,

b) posloprimac ulaže u poslovni proces samo svoj rad,

c) poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,

d) isključivo poslodavac snosi troškove poslovanja i

e) poslodavac plaća naknadu za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana i dr.

Porezni aspekt

Oporezivanje isplaćene naknade, slijedom navedenog, ovisi prvenstveno o prirodi posla, tj. o tome da li izvršeni posao ima obilježja radnog odnosa ili isporuke autorskog djela.

Pravilnik o porezu na dohodak u čl. 11. st. 6. propisuje da, ako poslodavci isplaćuju autorske naknade svojim radnicima, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu (ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos), odnosno kada autorsko djelo radnik stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene autorske naknade smatraju se plaćom. Ukratko, ukoliko se posao u sklopu radnog odnosa, u potpunosti ili djelomično, realno svodi na stvaranje autorskog djela, tada se isplaćuje plaća.

Isti propis u čl. 11. st. 4. navodi da, ukoliko poslodavac isplati autorsku naknadu radniku temeljem ugovora o autorskim pravima sklopljenog između poslodavca i radnika, dakle za isporuku autorskog djela, tada se takva isplata smatra autorskom naknadom.

Iz navedenih odredbi propisa proizlazi da:

- ukoliko radniku u opisu radnog mjesta stoji da obavlja poslove koji imaju značajke autorskog djela, pritom ih obavlja po nalogu poslodavca, tijekom radnog vremena, koristeći se pritom sredstvima poslodavca i ne snoseći poslovni rizik niti financirajući projekt, tada se isplata autorske naknade, u smislu Pravilnika o porezu na dohodak, oporezuje kao plaća.

-ako autorsko djelo nema gore navedena obilježja, bez obzira da li je autor zaposlenik isplatitelja ili nije, isplata naknade tretirati će se kao autorska naknada.

Očito je da se radi o moguće skliskoj situaciji, gdje će porezno tijelo u slučaju istovremenog postojanja ugovora o radu i autorskog ugovora biti u najmanju ruku sumnjičavo, a vrlo vjerojatno jest da će autorsku naknadu proglasiti plaćom ako ne postoje jasni kriteriji razrađeni u dokumentaciji (ugovor o radu i ugovor o autorskom djelu), te ostala popratna dokumentacija koja svjedoči o konkretnim obavljenim poslovima.

Općenito mogu biti nezgodne situacije kada između istih osoba postoji više istovremenih vrsta odnosa. Ako je pritom porezni tretman jednog posla povoljniji od drugog, tada se javlja sumnja poreznog tijela u moguće manipulacije sa ciljem smanjenja poreznih obveza. S druge strane, tu je često inertnost i lijenost samih poreznih obveznika u dokumentiranju poslovnih događaja, nedostatak znanja prilikom pisanja ugovora i dogovaranja detalja, a s ciljem da se izbjegnu nepotrebne i neželjene situacije.

Izvor: http://ekonos.hr/portfolio-view/isplata-autorskog-honorara-djelatniku/

kako_poslodavac_moze_isplatiti_autorski_honorar_svojem_djelatniku_a_da_ne_prekrsi_porezne_propise.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)