Knjigovodstvo Actarius

KAKO POREZNA UPRAVA ODREĐUJE NAD KOJIM PODUZEĆIMA ILI OBRTIMA ĆE PROVESTI POREZNI NADZOR?

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Porezna uprava zbog više okolnosti može pokrenuti porezni nadzor nad poreznim obveznikom, međutim najčešći razlozi su suzbijanje prijevarnih lanaca, praćenje novčanih i robnih tijekova, otkrivanje nepoznatih povezanih gospodarskih subjekata te izvještavanje drugih tijela o određenim činjenicama poreznih obveznika.

Poreznim nadzorom obuhvaća se provjera jedne ili više vrsta poreza te svih činjenica bitnih za oporezivanje, knjigovodstvenih isprava i evidencija, poslovnih događaja i svih drugih podataka i evidencija.

Postavlja se pitanje na koji način Porezna uprava odabire obveznika nad kojim će provesti nadzor?

Općim poreznim zakonom propisano je da Porezno tijelo treba voditi računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika prilikom odluke kod kojeg će poreznog obveznika provesti nadzor. Iako prioritet pri odabiru imaju veliki poduzetnici i to oni koji se smatraju povezanim osobama, to ne znači da se porezni nadzori ne provode nad srednjim i malim poduzetnicima.

Pri odabiru obveznika za provođenja nadzora Porezno tijelo u obzir uzima tzv. glavne indikatore prijevare koji služe istražiteljima da rano otkriju ili odbace sumnju na prijevarne radnje u vezi s financijskim izvještavanjem.

Postoji više indikatora prijevarnih radnji koji kod pojedinog poreznog obveznika mogu upućivati na krivo iskazivanje prihoda odnosno nezakonito umanjenje porezne osnovice, a koji Poreznom tijelu mogu predstavljati razlog za pokretanje istrage. Ti indikatori mogu se grupirati na:

1.INDIKATORE VIDLJIVE IZ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POREZNIH PRIJAVA:

• neopravdani otpisi potraživanja ili manjkovi na zalihama;
• neopravdano povećanje troškova proizvodnje ili pružanja usluga;
• poslovni troškovi koji imaju karakteristike osobnih troškova;
• odstupanje od visine marži ili naknada od onih u jednakim ili sličnim djelatnostima;
• nepravilan obračun amortizacije;
• odgađanje knjiženja prihoda na način da ih se prebacuje u sljedeće poslovno razdoblje.

2.INDIKATORE VEZANE UZ KNJIŽENJA:

• učestalo storniranje računa;
• gubitak vremenskog redoslijeda u knjiženjima;
• značajne svote danih pozajmica vlasnicima ili odgovornim osobama;
• veliki iznosi na prijelaznim računima na kraju godine;
• izostanak temeljnica pri knjiženjima;
• veliki iznosi po računima aktivnih i pasivnih razgraničenja;
• lažiranje umanjenja konta izvoza kako bi se stvorila nezakonita razlika.

3.INDIKATORE VEZANE UZ ORGANIZACIJU TVRTKE I SURADNJU S POREZNIM TIJELOM:

• poslovanje s tvrtkama koje su pod istragom ili kojima je već dokazano kazneno djelo prevare;
• nepostojanje ili opstruiranje rada kontrolinga unutar tvrtke;
• kontrolu/likvidaturi obavlja ista osoba koja i knjiži poslovne promjene;
• nepravovremene ili pogrešne prijave u registar poreznih obveznika i druge registre bitne za oporezivanje;
• prijavljivanje sjedište tvrtke na lažne adrese ili na adrese na kojima je registrirano i prijavljeno više poreznih obveznika;
• velika osobna imovina odgovornih osoba ili vlasnika tvrtke koja konstantno posluje s gubitkom, što ukazuje na očiti nesrazmjer;
• porezni obveznik surađuje s poreznim tijelom na način da pruža istražiteljima očitovanja koja nemaju pokriće u poslovnim dokumentima.

4.INDIKATORE VEZANE UZ DOKUMENTACIJU I EVIDENCIJE:

nepostojanje knjigovodstvene evidencije ili nekvalitetna poslovna evidencija ili pak više inačica poslovnih evidencija (posebno kod fiskalizacije), izdavanje lažnih računam prepravljanje već izdanih računa, preskakanje brojeva računa i sl.; velik broj računa za usluge visoke vrijednosti koje nemaju opravdanost u razboritim poslovnim odlukama vezano za poslovanje tvrtke; isplate plaće fiktivnim zaposlenicima ili nezakonit način obračuna plaća u svrhu izbjegavanja poreza.

5.INDIKATORE VEZANE UZ POSLOVANJE PO ŽIRO-RAČUNU I BLAGAJNIČKO POSLOVANJE:

mjer prometa po žiro-računu i prikazanog prometa ili iskazanih prihoda.

neusklađenost novčanih tokova s obvezama i potraživanjima, odnosno s prihodima i poslovnim rezultatom; izbjegavanje polaganja gotovine; učestalost nezakonitog plaćanja gotovinom; primljene pozajmice od neidentificiranih izvora; učestale dane pozajmice, kompenzacije i cesije; velik nesraz

Spomenuti indikatori ne jamče da je porezni obveznik počinio poreznu prijevaru, međutim ukoliko porezno tijelo kod obveznika uoči indikatore koji bi mogli predstavljati porezni rizik, povećava se vjerojatnost da će se pokrenuti istraga i porezni nadzor nad obveznikom. Na svim poduzetnicima je obveza da u svojim poslovnim knjigama evidentiraju sve knjigovodstvene promjene sukladno zakonskim propisima i da im je poslovna dokumentacija vjerodostojna te da predstavlja istinit poslovni događaj.

Istovremeno dobro je obratiti pozornost na navedene indikatore i implementirati procese kontrole i provjere u svom poslovanju kako bi se vjerojatnost započinjanja istrage i poreznog nadzora nad Vašim poduzećem ili obrtom svela na minimum.

Izvor: Kako porezna uprava određuje nad kojim tvrtkama provesti porezni nadzor? (texel.hr)