Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**ACTARIUS  Knjigovodstveni Servis  **

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

====== Kako knjižiti negativne financijske razlike i da li je to porezno priznat trošak, tj. da li treba obračunati PDV kad je financijski manjka? ======

{{                           gift_a.jpg? 200*200}}

Pitanje:

**Kako knjižiti negativne financijske razlike i da li je to porezno priznat trošak, tj. da li treba obračunati PDV kad je financijski manjka?
**
Odgovor:

**
Poslovni događaji u veleprodaji knjigovodstveno se prate  na tri načina:**

-u **financijskom knjigovodstvu na računima glavne knjige 660** -Roba u skladištu zbrojno za svu robu

-u **robnom knjigovodstvu -po vrsti, količini i vrijednosti**

-u **skladišnoj evidenciji-po vrsti i količini.**

U većini knjigovodstvenih programa funkcija robnog knjigovodstva i skladišne evidencije je objedinjena te govorimo o skladišnim karticama na kojima se iskazuje i vrijednost robe.

**Međunarodni računovodstveni standard 2(Zalihe)** upućuje da zalihe treba mjeriti po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. **Isto tako, sukladno istome MRS-u, u  trošak zaliha treba uključiti sve troškove nabave, troškove konverzije i druge troškove koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.
**

Troškovi nabave zaliha obuhvaćaju **kupovnu cijenu, uvozne carine i druge poreze (osim onih koje           subjekt kasnije može povratiti od poreznih vlasti) te troškove prijevoza, rukovanja zaliha, kao i     druge   troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju gotovih proizvoda, materijala i usluga.**     Trgovački i      količinski popusti te druge slične stavke oduzimaju se kod određivanja            troškova nabave.


Zaliha robe u veleprodaji može se voditi **po nabavnoj cijeni** ( trošku nabave) i **prodajnoj cijeni** ( trošak nabave +trgovačka marža).  

Nabava i uskladištenja robe  se putem primke-kalkulacije evidentira u robnom knjigovodstvu za pojedinu vrstu robe (otvaraju se skladišne kartice robe), a zbirni podaci se prenose u financijsko knjigovodstvo u korist računa 660 ( kod evidentiranja po trošku nabave), odnosno 660 i 668 -trgovačka marža ili razlika u cijeni ( kod evidentiranja robe po prodajnoj cijeni).

Kod prodaje robe od bitnog je značaja** da li se roba vodi po nabavnoj ili prodajnoj cijeni.**

**MRS-2 :**Trošak zaliha, **osim onih koje su obuhvaćene točkom 23., određuje se primjenom metode prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO) ili metodom ponderiranog prosječnog troška.** Subjekt treba koristiti istu metodu za sve zalihe slične vrste i namjene kod subjekta. Za zalihe drukčije vrste ili namjene primjena različitih metoda za utvrđivanje troška je opravdana.

**Metoda prosječne ponderirane cijene** je u praksi najkorištenija metoda obračuna cijene  prodanih zaliha i utvrđuje se **tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s količinom zaliha te se ta cijena koristi za izračun vrijednosti prodane robe.**


**Kod prodaje zaliha koje se vode po nabavnoj cijeni,** a po dobivenom zbirnom iznosu iz robnog    knjigovodstva za razdoblje, knjižit će se 710 (nabavna vrijednost prodane robe)/660 roba na skladištu.
**

Kod prodaje zaliha koje se vode po prodajnoj cijeni,** a po dobivenom zbirnom iznosu iz robnog   knjigovodstva, knjižit će se 710,668/660, gdje se dugovno isknjižava i razlika u cijeni ili trgovačka        marža (kto 668) , a koja se izračunava po formuli:


%RUC  = potražna strana 668
          --------------------- x 100
         dugovna strana 660


Na kraju poslovne godine, u praksi se često događa da se na robno-skladišnim karticama javlja     financijski mali saldo (nekoliko kuna) iako je sva roba prodana. Uz obveznu provjere svih stavki na        karticama ( unosa primki i prometa prodaje) , neki knjigovodstveni programi nude i mogućnost     automatskog usklađenja gdje će se spomenuti saldo korigirati direktno na računima 710/660, odnosno    710,668/660, a isti se javlja kao posljedica primjene prosječne cijene.

Ukoliko su razlike veće, javlja se mogućnost  zamjene robe, koje za posljedicu imaju “financijski višak   ili manjak” na robi. 


Nakon što se nakon obveznog popisa stvarnog stanja robe, ustanove razlike i           isprave pogreške u rasknjiženju pojedinih roba (npr.storno pogrešnog knjiženja prodaje robe “A”i        pravilno knjiženje robe “B”) i ipak  utvrdi nastala šteta uslijed “ financijskih manjkova “ na robi tada je          potrebno utvrditi odgovornost skladištara te istoga teretiti za štetu  izdavanjem računa ( za iznos          fin.manjka)  sa uračunatim PDV-om.

U tom slučaju radi se o poreznom priznatom trošku.Ovo terećenje se može provesti kao obustava na plaći.

**U slučaju da se ne može utvrditi odgovorna osoba,manjak (s PDV-om) se tretira  kao “skrivena isplata”   te se knjiži na kto 48911 na teret članova društva . Na isti je potrebno obračunati još i 40% poreza na            dohodak od izuzimanja +prirez**     ( Zakon o porezu na dohodak ,članak  30. st.2.
	
Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. ovoga članka smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit. )

	

**Obračunom i plaćanjem poreza na dohodak , trošak manjka postaje porezno priznat.**

Manjak ( sa uključenim PDV-om) se ima smatrati i dohotkom od nesamostalnog rada osobe koja je          bila ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe , a to nije učinila (Pravilnik o porezu na         dohodak, čl.15.,st.4.) niti je temeljem istoga manjka utvrđen dohodak od izuzimanja.

(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. stavka 2. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio.

I u ovom slučaju radi se o porezno priznatom trošku koji budući da se radi o dohotku treba gledati kao dio plaće te obračunati i pripadajuće poreze i doprinose.

 
**
O manjku kao porezno nepriznatom trošku** ( u smislu Zakona o porezu na dobit) , radi se u situaciji kada   je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva ,a sve temeljem članka 6.stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak:
	

**Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore,** u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.
**
Tada osnovicu poreza na dobit treba uvećati za manjak sa uključenim PDV-om.**

U situaciji kada se radi o “financijskom” višku na robi, tada za isti treba uvećati prihode društva. Budući da se ne radi o isporuci robe, ne postoji niti obveza obračuna PDV-a.

Izvor: http://www.racunovodja.hr/kako-knjiziti-negativne-financijske-razlike-i-da-li-je-to-porezno-priznat-trosak-tj-da-li-treba-obracunati-pdv-kad-je-financijski-manjka-uniqueidRCViWTptZHKKR9gb8ZvmpClbxOzPDwnt/
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
