User Tools
Isplata otpremnine: koje su obveze poslodavca, kako se obračunava i oporezuje?
info@actarius.hr
Otpremnina predstavlja oblik novčane pomoći koja se radniku može isplatiti ako poslodavac otkazuje ugovor o radu.
Kako se utvrđuje postoji li pravo radnika na otpremninu?
Pravo radnika na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnicima o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca koji može biti i odluka poslodavca o isplati.
Ako su prava radnika na otpremninu različito utvrđena u više akata, poslodavci trebaju sučeliti ta prava te primijeniti najpovoljnije pravo za radnika.
Pod kojim uvjetima radnik ima pravo na zakonsku otpremninu?
Prema Zakonu o radu, radnik ostvaruje pravo na otpremninu kad su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. poslodavac na svoju inicijativu otkazuje ugovor o radu; 2. radnik je na radu kod poslodavca ostvario najmanje dvije godine neprekinutog staža; 3. otkaz ugovora o radu nije uvjetovan ponašanjem radnika.
Za koje razdoblje radnik ostvaruje pravo na otpremninu?
Radnik ostvaruje pravo na otpremninu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Pravo radnika na otpremninu za određenu godinu staža utvrđuje se za pune godine staža. Posljednja godina rada, ako je nepotpuna, ne uzima se u obzir pri obračunu.
Koliko iznosi minimalna zakonom propisana otpremnina?
Prema Zakonu o radu, poslodavac ne smije radniku isplatiti otpremninu u svoti manjoj od jedne trećine prosječne mjesečne bruto-plaće koju je radnik ostvario u posljednja tri mjeseca prije prestanaka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Koji primici radnika ulaze u osnovicu za utvrđivanje prava na otpremninu?
Prema propisima o radu, plaćom radnika se smatraju sljedeći primici: – osnovna plaća utvrđena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i sličnim aktima; – dodatci na plaću (za prekovremeni rad, za rad nedjeljom i blagdanom, za rad noću i sl.); – postotak povećanja plaće za godine staža (minuli rad); – mjesečni stimulativni dio plaće kada je utvrđen za ostvarivanje većih rezultata rada s čijim je kriterijima za utvrđivanje zaposlenik unaprijed upoznat.
Ulaze li neoporezive i oporezive naknade, potpore i darovi u osnovicu za utvrđivanje otpremnine?
Neoporezive i oporezive naknade, potpore i darovi (npr. dnevnice, prijevoz s posla i na posao, jubilarne nagrade, božićnica, uskrsnica, regres i sl.) su materijalna prava radnika. Ona ne čine sastavni dio plaće radnika, tako da ne mogu biti dio osnovice za utvrđivanje otpremnine.
Što ako poslodavac odluči isplatiti otpremninu višu od minimalne propisane zakonom o radu?
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, poslodavac može neoporezivo isplatiti otpremninu radniku u visini od 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekinutog rada kod tog poslodavca.
Što ako poslodavac odluči isplatiti viši iznos otpremnine nego što je utvrđen Pravilnikom o porezu na dohodak?
U tom slučaju se isplata svote iznad neoporeziva dijela (6.500,00 kn) smatra plaćom radnika. Na tu se svotu moraju platiti doprinosi te porez na dohodak (i prirez).
Kako se otpremnina utvrđuje kod radnika koji rade nepuno radno vrijeme?
Radniku koji radi nepuno radno vrijeme pripada isto pravo na otpremninu kao da je radio puno radno vrijeme.
Je li isplata otpremnine radniku obvezna u slučaju sporazumnog prekida radnog odnosa?
Prema Zakonu o radu, ne postoji obveza da se pri sporazumnom raskidu ugovora o radu isplaćuje otpremnina.
Ima li radnik pravo na otpremninu kad mu se ponudi izmjena ugovora o radu?
Ako radniku prestane radni odnos jer nije prihvatio izmjene ugovora o radu i nove uvjete rada, istekom otkaznog roka steći će pravo na isplatu otpremnine.
U kojem se roku mora obaviti isplata otpremnine?
Isplata otpremnine mora se obaviti (dospijeva) danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom otkaznog roka, ako stranke ne ugovore kasniji datum dospijeća obveze.
Izvor: Isplata otpremnine: obveze poslodavca, obračunavanje i oporezivanje (brojevi.hr)
