This shows you the differences between two versions of the page.
Both sides previous revision Previous revision Next revision | Previous revision | ||
dugorocno_financijsko_planiranje [2021/04/28 13:50] gasparovic |
dugorocno_financijsko_planiranje [2021/11/26 01:09] (current) |
||
---|---|---|---|
Line 10: | Line 10: | ||
Financijsko planiranje nije osmišljeno radi minimiziranja rizika. To je proces odlučivanja o tome koji rizik preuzeti te koji rizik nije neophodan ili vrijedan preuzimanja. Društvo mora planirati kako kratkoročno tako i dugoročno. | Financijsko planiranje nije osmišljeno radi minimiziranja rizika. To je proces odlučivanja o tome koji rizik preuzeti te koji rizik nije neophodan ili vrijedan preuzimanja. Društvo mora planirati kako kratkoročno tako i dugoročno. | ||
- | Kratkoročno planiranje rijetko je usmjereno na razdoblje duže od 12 mjeseci te je uglavnom fokusirano na održavanje adekvatne razine likvidnosti društva, dok dugoročno planiranje obuhvaća razdoblje od 5 godina (iako neka društva izrađuju planove i za 10 ili više godina) te je usredotočeno na dugoročne ciljeve organizacije. | + | Kratkoročno planiranje rijetko je usmjereno na razdoblje duže od 12 mjeseci te je uglavnom fokusirano na održavanje adekvatne razine likvidnosti društva, dok dugoročno planiranje obuhvaća razdoblje od 5 godina (iako neka društva izrađuju planove i za 10 ili više godina) te je usredotočeno na dugoročne ciljeve organizacije.{{ :1_dugorocno_financijsko_planiranje.jpg?300|}} |
+ | |||
+ | **Zašto raditi financijske planove?** | ||
- | Zašto raditi financijske planove? | ||
Pri financijskom planiranju ključno je doći do zadanog cilja (npr. rast društva) ali uz pomno promišljanje o svim ostalim financijskim aspektima politike društva: | Pri financijskom planiranju ključno je doći do zadanog cilja (npr. rast društva) ali uz pomno promišljanje o svim ostalim financijskim aspektima politike društva: | ||
- | Potrebna ulaganja u imovinu koja će pomoći realizaciji cilja (namjena sredstava) | + | * Potrebna ulaganja u imovinu koja će pomoći realizaciji cilja (namjena sredstava) |
- | Izvori financiranja za kapitalna ulaganja (izvori sredstava) | + | * Izvori financiranja za kapitalna ulaganja (izvori sredstava) |
Kod odabira izvora financiranja i formiranja financijske konstrukcije potrebno je uzeti u obzir ciljani odnos duga i kapitala, politiku dividendi i trošak financiranja koji ima utjecaj na stvaranje ekonomske vrijednosti (eng.EVA). | Kod odabira izvora financiranja i formiranja financijske konstrukcije potrebno je uzeti u obzir ciljani odnos duga i kapitala, politiku dividendi i trošak financiranja koji ima utjecaj na stvaranje ekonomske vrijednosti (eng.EVA). | ||
Line 25: | Line 27: | ||
S obzirom na navedenu neizvjesnost oko budućnosti, financijsko planiranje uzet će u obzir 3 scenarija; | S obzirom na navedenu neizvjesnost oko budućnosti, financijsko planiranje uzet će u obzir 3 scenarija; | ||
- | Najbolji scenarij – scenarij u kojemu su sve projekcije derivirane po najboljim (optimističnim) pretpostavkama poslovanja | + | * Najbolji scenarij – scenarij u kojemu su sve projekcije derivirane po najboljim (optimističnim) pretpostavkama poslovanja |
- | Osnovni scenarij – scenarij koji prikazuje očekivani, normalan plan rasta | + | * Osnovni scenarij – scenarij koji prikazuje očekivani, normalan plan rasta |
- | Najgori scenarij – scenarij u kojemu su planirana smanjenja | + | * Najgori scenarij – scenarij u kojemu su planirana smanjenja |
- | Financijsko modeliranje kao dio financijskog planiranja | + | |
+ | **Financijsko modeliranje kao dio financijskog planiranja** | ||
Financijski analitičari koriste se raznim složenim financijskim modelima kojima projiciraju alternativne financijske strategije. Ključ kvalitetnog financijskog modela je unijeti točne povijesne podatke i što preciznije pretpostavke kako bi output modela bio što točniji. | Financijski analitičari koriste se raznim složenim financijskim modelima kojima projiciraju alternativne financijske strategije. Ključ kvalitetnog financijskog modela je unijeti točne povijesne podatke i što preciznije pretpostavke kako bi output modela bio što točniji. | ||
“Veliki” ili “mali” financijski planovi u načelu imaju iste komponente, a to su ulazne stavke (input), model planiranja (financijski model), te na kraju izlazne stavke (output). | “Veliki” ili “mali” financijski planovi u načelu imaju iste komponente, a to su ulazne stavke (input), model planiranja (financijski model), te na kraju izlazne stavke (output). | ||
- | Input (ulazne stavke) | + | **Input (ulazne stavke)** |
Ulazne stavke ili inputi uključuju povijesna financijska izvješća (GFI), bruto bilance, analitike kupaca i dobavljača, analitike dugotrajne imovine, analitike zaliha, rekapitulacije prihoda i dr. Na temelju povijesnih podataka, ali i temeljitog razumijevanja industrije unutar koje društvo posluje, formirane su pretpostavke: | Ulazne stavke ili inputi uključuju povijesna financijska izvješća (GFI), bruto bilance, analitike kupaca i dobavljača, analitike dugotrajne imovine, analitike zaliha, rekapitulacije prihoda i dr. Na temelju povijesnih podataka, ali i temeljitog razumijevanja industrije unutar koje društvo posluje, formirane su pretpostavke: | ||
Prihodi | Prihodi | ||
- | Prodajna količina budućih razdoblja (po kojoj stopi rasta će se prodana količina povećavati) | + | * Prodajna količina budućih razdoblja (po kojoj stopi rasta će se prodana količina povećavati) |
- | Hoće li prodajna cijena proizvoda/usluge rasti po stopi inflacije ili više | + | * Hoće li prodajna cijena proizvoda/usluge rasti po stopi inflacije ili više |
- | Struktura prihoda po profitnim centrima i geografskim lokacijama | + | * Struktura prihoda po profitnim centrima i geografskim lokacijama |
COGS | COGS | ||
- | Kolika je planirana količina prodane robe sukladno projekciji prihoda | + | * Kolika je planirana količina prodane robe sukladno projekciji prihoda |
- | Kolika je nabavna cijena potrebne robe | + | * Kolika je nabavna cijena potrebne robe |
- | Koliki je trošak proizvoda | + | * Koliki je trošak proizvoda |
OPEX (Operativni troškovi) | OPEX (Operativni troškovi) | ||
- | Projiciranje kategorija operativnih troškova kao udio u prihodima | + | * Projiciranje kategorija operativnih troškova kao udio u prihodima |
- | Zasebno projiciranje kategorija troškova (trošak zaposlenika, trošak režija, trošak goriva u transportnim djelatnostima…) | + | * Zasebno projiciranje kategorija troškova (trošak zaposlenika, trošak režija, trošak goriva u transportnim djelatnostima…) |
CAPEX (Kapitalna ulaganja) | CAPEX (Kapitalna ulaganja) | ||
- | Projekcija kapitalnih ulaganja na temelju troškovnika, ponuda, i sl | + | * Projekcija kapitalnih ulaganja na temelju troškovnika, ponuda, i sl |
- | Projekcija kapitalnih ulaganja kao određeni udio u prihodima (u skladu s povijesnim udjelima u prihodima) | + | * Projekcija kapitalnih ulaganja kao određeni udio u prihodima (u skladu s povijesnim udjelima u prihodima) |
- | Raspodjela ulaganja po stavkama imovine društva: Građevinski objekti, alati i oprema, pogonski inventar, zemljište… | + | * Raspodjela ulaganja po stavkama imovine društva: Građevinski objekti, alati i oprema, pogonski inventar, zemljište… |
- | Deriviranje amortizacijskih stopa po vrsti imovine koju društvo posjeduje | + | * Deriviranje amortizacijskih stopa po vrsti imovine koju društvo posjeduje |
- | Izračun troška amortizacije | + | * Izračun troška amortizacije |
Obrtni kapital | Obrtni kapital | ||
- | Projekcije dana naplate potraživanja | + | * Projekcije dana naplate potraživanja |
- | Projekcije dana plaćanja dobavljačima | + | * Projekcije dana plaćanja dobavljačima |
- | Projekcija dana obrtaja zaliha | + | * Projekcija dana obrtaja zaliha |
Dug | Dug | ||
- | Na temelju ugovora derivirati otplatni plan svakog duga (glavnica + trošak kamata) | + | * Na temelju ugovora derivirati otplatni plan svakog duga (glavnica + trošak kamata) |
- | Otplatu novog duga derivirati na temelju pretpostavki plana otplate duga | + | * Otplatu novog duga derivirati na temelju pretpostavki plana otplate duga |
- | Odrediti minimalno stanje novca na računu kao bi se automatizirao kratkoročni dug (revolving) | + | * Odrediti minimalno stanje novca na računu kao bi se automatizirao kratkoročni dug (revolving) |
Isplata dividendi | Isplata dividendi | ||
- | „Retention ratio“ – dio dobiti koji se reinvestira odnosno ostaje zadržan u društvu dok se ostatak isplaćuje u obliku dividende ili | + | * „Retention ratio“ – dio dobiti koji se reinvestira odnosno ostaje zadržan u društvu dok se ostatak isplaćuje u obliku dividende ili |
- | Fiksni iznos dividendi koji se isplaćuje (apsolutni iznos ili iznos po dionici); ovo ovisi o preferencijama vlasnika | + | * Fiksni iznos dividendi koji se isplaćuje (apsolutni iznos ili iznos po dionici); ovo ovisi o preferencijama vlasnika |
- | Output (izlazne stavke) | + | |
- | Račun dobiti i gubitka | + | **Output (izlazne stavke)** |
- | Bilanca stanja | + | |
- | Novčani tok | + | * Račun dobiti i gubitka |
- | Financijski omjeri i indikatori | + | * Bilanca stanja |
- | „Reality check“ na kraju | + | * Novčani tok |
- | Provjerite stope rasta prihoda; jesu li realne i na čemu su utemeljene | + | * Financijski omjeri i indikatori |
- | Provjerite profitabilnost; testirajte jesu li troškovi realno projicirani (bitno je razlikovati fiksne i varijabilne troškove) | + | |
- | Usporedite marže s usporednim društvima u sektoru kao i vlastitim povijesnim podacima | + | **„Reality check“ na kraju** |
- | Ako model nije automatski postavljen da se održava minimalno stanje novca kroz kratkoročno zaduživanje onda provjerite da li je novac negativan. Ako je u projiciranom razdoblju stanje novca negativno, potrebno je pribaviti novo financiranje za realizaciju ciljeva iz financijskog modela. | + | |
- | Novčani tok iz operativnih aktivnosti mora biti pozitivan; u slučaju da nije, društvo je primorano prodavati imovinu ili se zaduživati što nije dugoročno održivo | + | * Provjerite stope rasta prihoda; jesu li realne i na čemu su utemeljene |
- | ROE treba biti na istoj ili boljoj razini | + | * Provjerite profitabilnost; testirajte jesu li troškovi realno projicirani (bitno je razlikovati fiksne i varijabilne troškove) |
- | EVA (Economic Value Added) treba biti pozitivna = ROCE – WACC | + | * Usporedite marže s usporednim društvima u sektoru kao i vlastitim povijesnim podacima |
+ | * Ako model nije automatski postavljen da se održava minimalno stanje novca kroz kratkoročno zaduživanje onda provjerite da li je novac negativan. Ako je u projiciranom razdoblju stanje novca negativno, potrebno je pribaviti novo financiranje za realizaciju ciljeva iz financijskog modela. | ||
+ | * Novčani tok iz operativnih aktivnosti mora biti pozitivan; u slučaju da nije, društvo je primorano prodavati imovinu ili se zaduživati što nije dugoročno održivo | ||
+ | * ROE treba biti na istoj ili boljoj razini | ||
+ | * EVA (Economic Value Added) treba biti pozitivna = ROCE – WACC | ||
Ovo je krucijalno jer društvo može pokazati potrebu za ulaganjem 100.000 novaca te prikaže 12.000 povećanje dobiti što znači 12% povrat na ulaganje. Na prvu izgleda super, ali ako se uzme u obzir da je trošak financiranja (WACC) npr. 15% onda ovo ulaganje nije prihvatljivo jer društvo ne stvara vrijednost i samim time dugoročno uništava glavnicu kapitala. | Ovo je krucijalno jer društvo može pokazati potrebu za ulaganjem 100.000 novaca te prikaže 12.000 povećanje dobiti što znači 12% povrat na ulaganje. Na prvu izgleda super, ali ako se uzme u obzir da je trošak financiranja (WACC) npr. 15% onda ovo ulaganje nije prihvatljivo jer društvo ne stvara vrijednost i samim time dugoročno uništava glavnicu kapitala. | ||
- | Vanjsko financiranje i rast | + | **Vanjsko financiranje i rast** |
Trgovačka društva mogu doživjeti financijski slom zbog nedosljednosti između strategije rasta i financijskih planova. Više stope rasta vode do veće potrebe za investicijama u dugoročnu imovinu i obrtni kapital. | Trgovačka društva mogu doživjeti financijski slom zbog nedosljednosti između strategije rasta i financijskih planova. Više stope rasta vode do veće potrebe za investicijama u dugoročnu imovinu i obrtni kapital. | ||
- | Postoji odnos između rasta i potrebe za financiranjem. Povećanjem stope rasta povećava se potreba za financiranjem. Jedan dio društvo može financirati iz internih izvora, a kada probije određenu granicu tada se pojavljuje potreba za vanjskim financiranjem. Ta granica je interna stopa rasta. | + | Postoji odnos između rasta i potrebe za financiranjem. Povećanjem stope rasta povećava se potreba za financiranjem. Jedan dio društvo može financirati iz internih izvora, a kada probije određenu granicu tada se pojavljuje potreba za vanjskim financiranjem. Ta granica je **interna stopa rasta**. |
Društvo može postići višu razinu stope rasta bez prikupljanja kapitala izvana ako: | Društvo može postići višu razinu stope rasta bez prikupljanja kapitala izvana ako: | ||
- | Reinvestira veliki dio svoje zarade | + | * Reinvestira veliki dio svoje zarade |
- | Ima Veliki ROE | + | * Ima Veliki ROE |
- | Ima mali omjer zaduženosti nasuprot imovini. | + | * Ima mali omjer zaduženosti nasuprot imovini. |
- | Održiva stopa rasta | + | |
+ | **Održiva stopa rasta** | ||
Održiva stopa rasta je najviša stopa rasta po kojoj Društvo može rasti a da ne mora promijeniti svoju razinu financijske poluge. Održiva stopa rasta ovisi samo o omjeru zadržane dobiti i ROE. Formula: Održiva stopa rasta = omjer zadržane dobiti x ROE | Održiva stopa rasta je najviša stopa rasta po kojoj Društvo može rasti a da ne mora promijeniti svoju razinu financijske poluge. Održiva stopa rasta ovisi samo o omjeru zadržane dobiti i ROE. Formula: Održiva stopa rasta = omjer zadržane dobiti x ROE |