======Prokura sa poreznog i pravnog aspekta======
\\
{{ ::prokurist.png?250|}}
\\
=====Pravni aspekt=====

Pojam prokure, te prava i obveze prokurista opisuje **Zakon o trgovačkim društvima** (NN 111/93-110/15). Ukratko, radi se o **obliku trgovačke punomoći kojom trgovačko društvo ili fizička osoba (zakonskim terminom trgovac) ovlašćuje fizičku osobu da provodi određene radnje za društvo**. Prokuristom može biti isključivo punoljetna i poslovno sposobna osoba.

Tako, u  članku 47. st. 1. Zakona navodi se da **prokurist može zaključiti sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama s javnopravnim ovlastima te državnim i izbranim sudovima**.\\
Stavkom 2. istog članka uređeno je da **prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva**. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje drugim osobama.

Prokurist, ukoliko nije istovremeno i radnik zaposlen u društvu, ne smije obavljati poslove koji imaju obilježje rada jer sama prokura nema obilježje rada, već punomoći. Radnik koji obavlja određeni posao u društvu (npr. mehaničar), može biti proglašen prokuristom.

Člankom 50. Zakona određeno je da prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku položaja prokuriste, ili uz oznaku “p.p.“. Člankom 51. stavkom 1. utvrđeno je da prokura nije prenosiva na druge osobe.

**Prokura se upisuje u sudski registar temeljem Odluke o davanju prokure**.

Ovdje prestajemo s pravnim određenjem jer nismo pravnici ali je presudno poznavati temeljne značajke prokure radi daljnje porezne razrade teme.

Prokurist ima pravo na naknadu ako je tako ugovorio sa davateljem prokure.

=====Porezni aspekt=====

Ukoliko je prokurist ugovorio naknadu za obnašanje prokure, tada poreznim žargonom govorimo o drugom dohotku.

Čest je slučaj da je osoba zaposlena u jednom poduzeću (npr. poduzeća majke), a istovremeno je angažirana na mjestu prokurista u drugom poduzeću. Tada će u poduzeću gdje je zaposlena primati plaću, a od poduzeća gdje je prokurist primati će drugi dohodak.

U nastavku dajemo standardan **primjer obračuna drugog dohotka**:

1. BRUTTO-DOHODAK (osnovica za obračun doprinosa)	5.000,00\\
2. Mirovinsko osiguranje (I i II stup) 20%	1.000,00\\
3. Osnovica za porez (1-2)	4.000,00\\
4. Stopa poreza na dohodak	25,00%\\
5. Iznos poreza na dohodak (prirez u primjeru = 0%)	1.000,00\\
6. NETTO-DOHODAK (1-2-5)	3.000,00\\
7. Zdravstveno osiguranje 15% (na brutto dohodak.) (1 x 15%)	750,00\\
8. UKUPNO IZDATAK (1+7)	5.750,00\\
 

U primjeru bez prireza vidljivo je da će prokurist (primatelj dohotka) primiti na svoj žiro-račun neto iznos od 3.000,00 kn, dok će isplatitelja naknada koštati sveukupno 5.750,00 kn.

**Ukoliko je prokurist umirovljenik**:

prilikom obračuna naknade (drugog dohotka) neće se obračunati doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, već samo porez na dohodak po stopi 25% i prirez, uz uvjet da se radi o starosnoj mirovini, prijevremenoj starosnoj mirovini ili invalidskoj mirovini. Primatelj dohotka mora isplatitelju dostaviti dokaz o statusu – presliku rješenja o mirovini. **Isplata naknade ne obustavlja isplatu mirovine**.

Ukoliko je **prokurist strani državljanin** i prima drugi dohodak, obračun dohotka ovisi o državi rezidentnosti primatelja dohotka. Drugi dohodak stranaca obraditi ćemo u zasebnom članku.

\\

Izvor: http://www.ekonos.hr/porezi/prokura-s-poreznog-i-pravnog-aspekta/
\\
Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr