**Neoporezive uplate za III.stup koje podmiruje poslodavac** www.actarius.hr info@actarius.hr Na temelju čl. 9. st. 1. t. 18. Zakona o porezu na dohodak (Nar.nov., br. 115/16. -138/20.), poslodavac može uplaćivati premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, **tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fonudu,**koji j e registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje. U skladu s navedenom odredbom zakona o porezu na dohodak, dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom ne smatraju se uplate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti: premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćuju se uz **pristanak** radnika premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranjua uplaćuju se tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Kada bi pak poslodavac za svog radnika uplaćivao u ime dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja veću svotu od 500,00 kn mjesečno ili 6.000,00 kn godišnje, razlika između neoporezive svote i svote koja bi se uplaćivala predstavljala bi **neto-plaću radnika** koju treba preračunati na bruto-svotu, uplatiti obvezne doprinose te porez na dohodak i prirez. Nadalje, s motrišta Zakona o porezu na dobit (Nar.nov., br. 177/04. - 138/20.), čl. 5. st.5., rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanka, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak. **Neoporezive uplate u III. mirovinski stup NE ISKAZUJU se u Obrascu JOPPD.** **PREMIJA OSIGURANJA PREDSTAVLJA SASTAVNI DIO NETO-PLAĆE RADNIKA** Kada bi poslodavac odlučio povećati neto-primitak radnika za premiju doborovoljnoga mirovinskog osiguranja, tada bi istodobno trebao utvrditi i novi bruto-primitak te pritom naknadno obustaviti dio neto-primitka za premiju doborovoljnoga mirovinskog osiguranja. U tom bi slučaju nastala dva događaja: 1. radnik i poslodavac trebaju promijeniti odredbe ugovora o radu (može i aneksom ugovora) te na temelju novih odredaba utvrditi i obračunati novu bruto-plaću (plaću u novcu i plaću u naravi za premiju dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja) 2. radnik iz svoje neto-plaće u korist dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja izdvaja određenu svotu putem obustave koju u njegovu korist obavlja poslodavac.Radnik iz svog neto-primitka dobrovoljno uplaćuje premiju dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja. Učinak je jednak kao i kada bi radnik dogovorio s poslodavcem podmirivanje rate po kreditu i sl. Poslodavac bi imao povećane troškove ukupne plaće radnika, dok bir adniku takav obračun bio povoljanu smislu većeg izdvajanja u sve mirovinske fondove odnosno u I. stup i u II. stup (iz bruto-primitka), a u konačnici i u III. stupp (iz neto-primitka).