**ACTARIUS  Knjigovodstveni Servis**  

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

====== Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ======

{{                                 foto_623477.jpg? 200*200}}


Posljednjom Novelom Zakona o trgovačkim društvima, **koja stupa na snagu 18.10.2012.,** u hrvatski pravni sustav **uvodi se novi oblik društva s ograničenom odgovornošću pod nazivom jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.** Stoga ćemo ukratko analizirati neke pravne aspektne ovog oblika trgovačkog društva.

Prema članku 390.a Zakona o trgovačkim društvima (u nastavku: Zakon), **jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je društvo kapitala čiji je najniži iznos temeljnog kapitala 10 kuna,** a najniži nominalni iznos poslovnog udjela iznosi 1 kunu. **Temeljni kapital društva mora biti uplaćen u novcu i nije dopušteno osnivanje društva unosom u temeljni kapital stvari ili prava.**

Zakon postavlja određena **ograničenja u pogledu osnivanja ovog oblika društva**. 

Naime, društvo **ne može imati više od tri člana i može imati samo jednog člana uprave.** Postupak osnivanja društva vrši se **putem obrazaca koji su sastavni dio Zakona, a popunjava ih javni bilježnik.** Obrazac zapravo **predstavlja društveni ugovor odnosno izjavu o osnivanju trgovačkog društva, popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje** i potpis člana uprave, a isti se dostavlja trgovačkom sudu radi upisa u sudski registar.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama propisano **je plaćanje sudske pristojbe u iznosu od 30 kuna za upis ovog oblika društva u sudski registar.**

Zakon o trgovačkim društvima **nameće obvezu j.d.o.o.-u unos četvrtine dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima u zakonske rezerve, a zakonske rezerve mogu se upotrijebiti samo za povećanje temeljnog kapitala i pokrivanje gubitaka društva koja se ne mogu pokriti iz dobiti tekućeg razdoblja**. 

Zakon također **dopušta povećanje temeljnog kapitala j.d.o.o.-a na iznos minimalnog temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje d.o.o.-a.** Ukoliko društvo poveća temeljni kapital na zakonski minimum potreban za osnivanje d.o.o.-a, **prestaje primjena zakonskih odredi o unosu dobiti u obvezatne zakonske rezerve društva.** 

Međutim, treba naglasiti **da je povećanjem temeljnog kapitala potrebno izmijeniti društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva.** Za sada još uvijek ostaje nejasno dolazi li u tom slučaju do preoblikovanja j.d.o.o.-a u d.o.o.

Kako se predloženim oblikom društva želi potaknuti poduzetništvo, ukratko ćemo se osvrnuti na neke porezno-pravne aspekte osnivanja ovakvog društva.

Predmetno društvo, sukladno članku 2. Zakona o porezu na dobit, **obveznik je plaćanja poreza na dobit.** Izmjenama Zakona o porezu na dobit, **u članku 6. propisano je smanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit koja se koristi za povećanje temeljnog kapitala.**

Kako j.d.o.o. **mora imati zakonske rezerve u koje unosi dio ostvarene dobiti poreznog razdoblja, a može je koristiti za povećanje temeljnog kapitala,** takva dobit neće biti oporezovana sukladno predmetnom zakonu, te će na taj način ovakvo društvo ostvariti poreznu olakšicu, ukoliko posluje s dobiti.

{{                                        finance.jpg? 200*200}}

**Član uprave društva ne mora biti u radnom odnosu u društvu, međutim ako nije osiguran po drugoj osnovi na obvezatna osiguranja, morat će se osigurati na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao član uprave sukladno članku 9. Zakona o doprinosima.**

 S obzirom na činjenicu da je poslodavac, sukladno Zakonu o radu, obveznik podnošenja prijave na obvezatna osiguranja,** član uprave koji nije obvezatno osiguran po drugoj osnovi, morat će s društvom sklopiti ugovor o radu.** Također, treba istaći da je član uprave društva koji je u radnom odnosu u društvu obveznik plaćanja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, sukladno članku 14. Zakona u porezu na dohodak.

Predmetno društvo, sukladno članku 22. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ne mora nužno biti obveznik plaćanja navedenog poreza.** Naime, ovaj Zakon dopušta poreznom obvezniku koji u prethodnoj kalendarskoj godini ostvari prihod manji od 85.000,00 kuna oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, međutim treba istaći da u tome slučaju društvo neće imati pravo na odbitak pretporeza.** Naravno, porezni obveznik može zatražiti od porezne uprave da se na njega ne primjenjuje porezno oslobođenje, ali tek od sljedeće kalendarske godine, a takvo rješenje obvezuje poreznog obveznika sljedećih pet godina.

Trebalo bi također istaći da izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona **članovi uprave odgovaraju kao porezni jamci za obveze iz poreznog – dužničkog odnosa trgovačkog društva.** Takva odgovornost člana uprave utvrđuje se rješenjem **kojeg donosi porezna uprava u slučaju nemogućnosti naplate poreznih davanja od poreznog obveznika, u predmetnom slučaju trgovačkog društva.** Uvjeti propisani za donošenje rješenja propisani su člankom 26.b i 26.c Općeg poreznog zakona. 

Treba napomenuti da tom slučaju, **iako je odgovornost člana uprave zapravo preuzeta iz odredbi Zakona o trgovačkim društvima** o proboju pravne osobnosti, **odluku o takvoj činjenici donosi tijelo uprave, a ne sud.**

Nastojali smo ukratko iznijeti neke okolnosti osnivanja ovakvog oblika društva kapitala **te istaći njegove prednosti i nedostatke.** Još uvijek je rano za procijeniti hoće li ovaj oblik društva kapitala zaista i dovesti do povećanja poduzetničke aktivnosti.

Izvor: http://iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=13918