Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**STIPENDIJE VIŠE NE ULAZE U CENZUS OD 15.000,00 KN ZA KORIŠTENJE OSOBNOG ODBITKA** 




www.actarius.hr
 
info@actarius.hr 



Porezni obveznici, roditelji, mogu uvećati svoj osnovni osobni odbitak od 4.000,00 kn na temelju propisanih faktora za djecu koju uzdržavaju kao roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke.

Djetetom se smatra dijete koje uzdržavaju roditelji, posvojitelji, poočimi i pomajke, udomitelji i skrbnici. U slučaju posvojene ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema posebnom propisu biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj osnovi. Djetetom se smatra i dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji.

No, uzdržavanom djecom smatrat će se djeca čiji oporezivi primitci, primitci na koje se ne plaća porez i drugi primitci koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom te ne prelaze svotu od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini, izračunanu kao šesterostruku svotu osnovice osobnog odbitka (2.500,00 x 6).

Primitci koji ne ulaze u taj cenzus smatraju se jedino:

1. primitci prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora

2. doplatak za djecu

3. novčane potpore utvrđene u svoti koja je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisana kao svota ispod koje se ne može isplatiti novčana potpora

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja

6. primitci koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih svota na koje se u skladu s odredbama navedenog Zakona ne plaća porez na dohodak

9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti

10. stipendije (neovisno o tome tko ih isplaćuje)

11. nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja

12. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

Dakle, porezni obveznici koji koriste uvećani osobni odbitak za djecu koja primaju stipendije, nagrade za izvrsnost i potpore za školovanje djeteta do 15. godine, ako su djeca ostvarila primitaka po toj osnovi više od cenzusa 15.000,00 kn, mogu i dalje koristiti uvećani osobni odbitak.

Posebno napominjemo da o cenzusu od 15.000,00 kn i dalje trebaju voditi računa roditelji čija djeca ostvaruju primitke, primjerice putem studentskog servisa ili učeničke udruge jer ti primitci nisu isključeni iz navedenog cenzusa.

Stoga, kada se tijekom poreznog razdoblja premaši navedeni cenzus, porezni obveznik nema pravo na uvećani osobni odbitak za cijelu godinu, a poslodavac u dogovoru s radnikom može prestati koristiti osobni odbitak za dijete od mjeseca kada je radnik saznao za činjenice o premašivanju primitaka u svoti višoj od 15.000,00 kn. Porezna će uprava neovisno o tome obaviti poseban postupak oporezivanja i sama ispraviti poreznu osnovicu radi neovlašteno korištenoga osobnog odbitaka za dio godine ili za cijelo porezno razdoblje (ako porezni obveznik nije reagirao na vrijeme tijekom godine).

Posebno napominjemo da poslodavac ne može te nije u obvezi voditi brigu o visini primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova. O njima brigu treba voditi sam porezni obveznik.

Naime, prema čl. 26. st. 4. Zakona o porezu na dohodak porezni obveznik koji ostvaruje primitke koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada (iz čl. 21. Zakona o porezu na dohodak) obvezni su svaku promjenu u vezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave i dostaviti vjerodostojne isprave.

Ako tijekom poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete koje roditelj uzdržava ostvari oporezive primitke do 15.000,00 kn (15.000,00 kn ili manje – čl. 17. st. 4. Zakona o porezu na dohodak – Nar. nov., br.115/16. i 106/18.), godišnji obračun poreza na dohodak za to porezno razdoblje može se obaviti i:

 1.  poreznom obvezniku – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka te može koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ ili djecu i

 2.  poreznom obvezniku – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka te također može koristiti pravo na osobni odbitak.

Stoga, ako bilo kada tijekom poreznog razdoblja dijete premaši svotu primitaka u svoti višoj od 15.000,00 kn, roditelj (porezni obveznik) nije obvezan odmah izmijeniti podatke o uzdržavanom djetetu u poreznoj kartici (Obrazac PK), nego samo nije u mogućnosti koristiti uvećanje svoga osobnog odbitka na temelju djeteta kojeg uzdržava za cijelo porezno razdoblje u kojem je došlo do premašivanja osnovice.

Drugim riječima, izmjena podataka u PK-kartici nije potrebna jer je moguće da dijete u sljedećoj poreznoj godini neće zaraditi više od 15.000,00 kn i da je prema definiciji poreznog propisa još uvijek smatran djetetom.

Nadalje, treba napomenuti da učenici i redoviti studenti nisu obvezni, prema Zakonu o porezu na dohodak, podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak ako su ostvarili samo neoporezive primitke ili primitke oporezivane na način propisan za drugi dohodak. Kada bi to za poreznog obveznika (studenta ili učenika) bilo povoljno, Porezna bi uprava sama na temelju podataka i obrazaca JOPPD obavila godišnji obračun poreza na dohodak.

Naime, ako je student odnosno učenik ostvario primitke oporezivane na način propisan za drugi dohodak, ti su se primitci oporezivali stopom od 24 %, što znači da pri oporezivanju nije primijenjen osobni odbitak. Ako je tijekom razdoblja bio plaćen porez na dohodak na taj način te uz primjenu izdataka s osnove primjene osobnih odbitaka koji nisu bili primijenjeni pri prvotnom obračunu, taj porezni obveznik može ostvariti povrat poreza na dohodak.

Navedenu činjenicu svakako trebaju uzeti u obzir djeca (za koje roditelj koristi uvećani osobni odbitak) koja ostvare oporezivu stipendiju (na koju je obračunan porez na dohodak po stopi od 24 %), i to bez obzira na činjenicu što je roditelj koristio uvećani osobni odbitak za njih. Svakako, o tome bi se trebalo očitovati i Ministarstvo financija. 

Izvor: https://www.rrif.hr/brza_pretraga.html?trazi=stipendije&=
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
