Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**ACTARIUS  Knjigovodstveni Servis**  

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010,

http://www.actarius.hr


====== Početak/prestanak rada obrta ======


{{                                                  obrt.jpg? 200*200}}

**POČETAK RADA OBRTA**

U praksi izdavanje obrtnice (nakon  predane dokumentacije) **traje maksimalno 15 dana.** Tada određujete rok kada ćete početi sa radom- što može biti najkasnije godinu dana od izdavanja obrtnice. Nakon isteka tog roka obrt se briše iz obrtnog registra.
Kada ste **odredili početak rada obrta, 8 dana je rok** za prijavu nadležnim uredima, na prethodnoj stranici navedena je dokumentacija potrebna za prijavu (mirovinsko i zdravstveno osiguranje), no nije navedena najbitnija adresa, **a to je porezna uprava u kojoj ćete također predati:**


**Rješenje o upisu obrta u obrtni registar**

**RPO obrazac** ( registar poreznih obveznika), u kojem ćete također **navesti osobu koja će Vam voditi knjige** ( možete navesti sebe ukoliko ćete samostalno odrađivati taj dio posla, Zakon Vam to dopušta)

Također ćete **predati obrazac P-PDV ukoliko želite svojevoljno ući** u sustav poreza na dodanu vrijednost.

Obrtnik odgovara cjelokupnom **svojom imovinom, za zakonitost obavljanja obrta, kao i radnika koje zapošljava.** U radu mu mogu pomoći članovi obitelji ( to se odnosi na bračnog druga, djecu, roditelje, usvojitelje, usvojenike, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati; bez zasnivanja radnog odnosa).

Kada započne sa radom, treba vidljivo istaknuti cijene svojih roba/ usluga u sjedištu obrta; odnosno izdvojenom pogonu ako ih ima (za što je također dužan imenovati poslovođu koji mora biti stručno osposobljen i s kojim mora zasnovati radni odnos).

Dužan je  istaknuti tvrtku** na ulazu u sjedište/ izdvojeni pogon.**

**VOĐENJE OBRTA PUTEM POSLOVOĐE**

Obrtnik može poslovanje** obavljati sam ili putem poslovođe** (čl. 25. i 26. Zakona o obrtu) koji mora biti u radnom odnosu i ispunjavati uvjete o stručnoj osposobljenosti, srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita, udovoljavati zdravstvenim uvjetima (ukoliko je to propisano zakonom), a ne smije imati izrečenu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.


**ZAJEDNIČKO OBAVLJANJE OBRTA**

Otvorena **je mogućnost i zajedničkog obavljanja obrta** (čl. 35a., 35b., 35c. Zakona o obrtu) kojom je predviđeno da dvije ili više fizičkih osoba zajednički obavljaju obrt (što podrazumijeva zajedništvo bez pravne osobnosti, dvije ili više fizičkih osoba ulažu svoj rad/imovinu u svrhu postizanja zajedničkog), na način da međusobne odnose urede pisanim ugovorom  koji uključuje propise kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku/ortaštvu (ono je uređeno Zakonom o obveznim odnosima, čl. 637.-660.). **Imovinu ortaka čine njihovi ulozi i imovina stečena poslovanjem,** a ukoliko ugovorom nije drukčije određeno; ortaci ulažu jednako. Pravo na vođenje poslova pripada zajednički svim ortacima, no onaj koji uloži samo svoj rad, a ne i glavnicu, sudjeluje kod donošenja odluka bez prava glasa. Istup iz ortaštva ovisi o tome kako je ugovor sklopljen- na određeno ili neodređeno.

Kada je **ortakluk sklopljen na neodređeno, ortak koji istupa ga može otkazati u svako doba** (osim u nevrijeme, na štetu ostalih ortaka).

Ako je ugovor o ortaštvu sklopljen na određeno, **otkazuje se prije vremena samo u slučaju važnih razloga,** osobito povrede bitne obveze iz ugovora (koju namjerno ili iz nepažnje učini ortak) ili smrti.

Ortak koji je zbog nekog razloga ili odluke istupio iz ortaštva, sudjeluje u dobiti ili gubitku nastalom do dana otkaza/isključenja.

**U slučaju prestanka ortaštva** (nakon isteka vremena ugovora, propašću zajedničke imovine, sporazumom ortaka, smrću, istupom, odlukom suda, ili naprosto ostvarenjem/nemogućnošću ostvarenja cilja) ortačka prava i obveze u pravilu ne prelaze na nasljednike, osim ako isto nije naznačeno u ugovoru, te isti prihvate nasljedstvo.

Dioba imovine slijedi nakon što ortaštvo prestane- ukoliko je ortak dao određene stvari na uporabu, one mu se vraćaju. Za slučajnu propast ili uništenje nema pravo na naknadu. Iz zajedničke imovine se najprije podmiruju dugovanja, nakon toga se vraćaju ulozi.


**PRIVREMENA OBUSTAVA OBRTA**

**Može trajati :**

-do jedne godine

U tom slučaju obrtnik 30 dana od dana obustave pismeno obavještava ured državne uprave u županiji.

-iznimno dulje od jedne godine

U praksi su takve iznimke u slučaju korištenja porodnog dopusta, **te u slučaju bolesti ili više sile.**

-do tri odnosno sedam godina

Korištenje porodnog dopusta do navršene treće godine djetetova života, odnosno, do njegove sedme ako je riječ o djetetu s težim smetnjama u razvoju.

U slučaju obustave obrtnik predaje obrtnicu u ured državne uprave u županiji, a o ponovnom početku obavljanja djelatnosti obrtnik je dužan pismeno izvjestiti nadležni ured i to najkasnije u roku sedam dana  po isteku privremene obustave obavljanja obrta.

Neovisno o duljini i razlogu obustave, obrtnik je idalje dužan plaćati doprinose i predujmove poreza na dohodak, kao i uplaćivati doprinose i isplaćivati plaće radnicima ukoliko zapošljava.

Iznimke od navedenog,** kada miruje obveza plaćanja doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja:**

-bolovanje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja (bolovanje nakon 43. dana ili komplikacije u trudnoći od prvog dana) ili na teret Državnog proračuna zbog ozljeda zadobivenih u Domovinskom ratu

-bolovanje na teret sredstava zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu (i to od prvog dana zadobivanja ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja)

-korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta, te pravo na dopust za njegu djeteta sa teškoćama u razvoju (za cijelo razdoblje korištenja tog prava)

Za navedena prava, osim mirovanja obveze plaćanja doprinosa, obrtnik ostvaruje pravo na naknadu na teret nadležnih institucija (koja ne podliježe plaćanju doprinosa). Obrtnik koji je osiguranik drugog stupa obveznog mirovinskog osiguranja, nadležna institucija za njega plaća taj doprinos u visini 5% na ostvarenu naknadu za bolovanje ili rodiljni dopust. Također, obrtnik koji nije uredno podmirivao obveze za doprinose, u vrijeme bolovanja nema pravu na naknadu plaće za bolovanje na teret nadležnih institucija, ali nema  ni obvezu plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja.

**Što se tiče plaćanja predujmova poreza na dohodak,** ona teku i prilikom privremene obustave obrta, iako je slobodan podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za storniranje istih. Na temelju navedenih razloga za obustavu, Porezna uprava nakon razmotrenih zahtjeva donosi odluku hoće li stornirati obveze, te eventualno obaviti pregled poslovnih knjiga. Troškovi koje si obrtnik može priznavati u izdatke tijekom obustave su oni koji su u svezi sa sadašnjim ili budućim primicima (doprinosi za socijalna osiguranja, amortizacija dugotrajne imovine, najam za poslovni prostor).

Ukoliko obrtnik tijekom privremene obustave ima status poslodavca, odnosno ima zaposlene radnike, ponaša se kao da radi- i dalje ima obvezu isplaćivanja doprinosa i plaća (najmanje u visini prosječne plaće koju im je isplaćivao u tri mjeseca prije nego je nastupilo razdoblje mirovanja obrtničke djelatnosti). Naravno, može se odlučiti i otkazati radnicima ugovore o radu (s pravom na otkazni rok, a i na otpremninu ako radnik ostvaruje prava na istu).

**MIROVANJE SEZONSKOG OBRTA **                      

Za vrijeme mirovanja, dok ne obavlja sezonski obrt, obrtnik nema pravo na mirovinsko ni zdravstveno osiguranje po osnovi obrta. Pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje ukoliko se u roku od 30 dana od prestanka svojstva osiguranika prijavi na zdravstveno osiguranje. **Također može ostvariti pravo na osiguranje kao član obitelji osiguranika** (po osnovi radnog odnosa supružnika) ili plaćati zdravstveno osiguranje kao osoba koja ne obavlja djelatnost. Pravo na mirovinsko osiguranje stječe osigura li se na produženo mirovinsko osiguranje i plaća ga mjesečno po propisanim stopama (20% za osiguranike prvog stupa; 15% + 5% za osiguranike drugog stupa).


**PRESTANAK OBRTA**

**a) odjava**


Odjavom prestaje ako obrtnik odluči da se ne želi više baviti obrtom, ne može to učiniti unatrag, već od onog dana kada se obrati nadležnoj instituciji koja mu izdaje Rješenje i briše ga iz obrtnog registra. Ranije je spomenuto kako se obrt može odjaviti neovisno o dugovanjima- i nakon odjave, dugovanja ostaju, bivši vlasnik obrta ih i dalje ima obvezu podmiriti.

**b) po sili zakona**

-smrću obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta, tj. nasljednici ne prenesu na sebe obrtnicu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka

-ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen zbog kaznenih djela vezanih za obavljanje obrta

-ako obrtnik ne ispunjava uvjete o stručnoj osposobljenosti za obavljanje, ili ne zaposli nekoga tko jest osposobljen

-ukoliko ne započne s obavljanjem obrta godinu dana nakon izdavanja obrtnice

-ukoliko nije imenovan poslovođa u izdvojenom pogonu

-ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca

-donese li Sud časti Hrvatske obrtničke komore odluku o prestanku obavljanja obrta...

Nakon prestanka obavljanja djelatnosti, obrtnik i dalje ima obvezu napraviti poreznu prijavu i predati je u propisanom roku (do kraja veljače za prethodnu godinu), no postoji rok od tri mjeseca nakon zatvaranja u kojem je obvezno predati konačni obračun PDV-a. Svrha predaje jest izmiriti porezno- pravne odnose sa državom, tj. njezinim proračunom. Naravno, ne teče uvijek sve tako glatko, pa ako se porez ne plati u zadanim rokovima, i dalje bivši obrtnik podliježe kažnjavanju za neplaćanje...


***napomena:

U slučaju da ste zbog zdravstvenih poteškoća morali otvoriti bolovanje, a nemate osobu zaposlenu u obrtu, obrt po toj logici ne radi i potrebno ga je staviti i mirovanje.

Izvor: http://www.e-obrt.info/default.asp?cms=GHHGFF
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
