Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.

ACTARIUS  Knjigovodstveni Servis  

Actarius Grupa d.o.o .Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr


====== Plaćanje poreza na dobit II.dio ======


Nastavljamo sa temom plaćanja predujmova poreza na dobit. Pred dva tjedna pisali smo o osnovnom načelu plaćanja poreza na dobit, te o postupanju u slučaju kada je porez preplaćen. Osvrnuli smo se i na rok zastare potraživanja prema državi. 

U nastavku ćemo se pozabaviti situacijom kada je tekuće poslovanje lošije nego u prethodnoj godini ili su nastale druge okolnosti koje su osnova za smanjenje predujma poreza na dobit.

**Smanjenje poslovanja**


Ukoliko je u tekućoj godini došlo do smanjenja obujma poslovanja (pad prihoda) ili do porasta troškova, za očekivati je da će i dobit na kraju godine biti manja od dobiti u prethodnoj godini.

 Poduzetnik u takvoj situaciji ima pravo tražiti od Porezne uprave smanjenje iznosa predujma poreza na dobit. U suprotnom bi, po godišnjem obračunu poreza na dobit, došlo do preplate poreza i do nepotrebnog odljeva obrtnih sredstava u trenutku kada su ona itekako potrebna. No, da bi se to pravo ostvarilo potrebno je Poreznoj upravi podnijeti pisani zahtjev za smanjenje predujma poreza na dobit.



U zahtjevu je potrebno opisati nastalu situaciju, iznijeti realne argumente za pad dobiti (raskidi ugovora sa kupcima, pad potražnje zbog kretanja na tržištu, porast troškova/cijena na tržištu nabave, porast kamata na postojeće kredite itd.). Argumente je potrebno potkrijepiti dokumentacijom koja ih dokazuje.



Uz zahtjev je potrebno dostaviti račun dobiti i gubitka i bilancu za prethodnu godinu i za tekuće razdoblje.


Porezna uprava tada ima pravo, ukoliko ocijeni potrebu, pokrenuti vanjski nadzor poslovanja poreznog obveznika.


Kao rezultat postupka utvrđivanja novog iznosa predujma, Porezna uprava izdaje rješenje kojim uvažava ili odbija zahtjev poreznog obveznika.

 Sastavni dio rješenja je obavezno iznos novog mjesečnog predujma i datum od kada se isti primjenjuje. Rješenje se odnosi isključivo na razdoblje nakon izdavanja rješenja, nikada retrogradno. Tako npr., ako je zahtjev predan u srpnju i dobiveno je rješenje u istom mjesecu, novi predujam računa se od srpnja.


Razlog smanjenja predujma može biti i materijalna šteta koju je poduzetnik pretrpio usred djelovanja više sile (požar, poplava, potres, krađa itd.) ukoliko zahtjevu priloži zapisnik nadležnih tijela o nastaloj šteti. Također postoji mogućnost da štetu procjeni Porezna uprava.


**Promjena metode utvrđivanja porezne osnovice**

Najčešća ovakva situacija je kada obveznici poreza na dohodak, po sili zakona ili svojom voljom, prelaze u obveznike poreza na dobit. 

Kako se radi o potpuno različitom principu obračuna rezultata poslovanja i različitom postupku oporezivanja, kod ovakve situacije je realno očekivati znatne promjene u iznosu poreza na dobit u odnosu na porez na dohodak.

Naime, kod prijelaza u sustav poreza na dobit poduzetnik je dužan sastaviti početnu bilancu. Poreznu osnovicu poreza na dobit u prvoj godini poslovanja u sustavu poreza na dobit, osim dobiti ostvarene u tekućoj godini činiti će i korekcija osnovice nastala kao posljedica promjene načina oporezivanja zarade. 

Tako će se ista uvećati za nenaplaćena potraživanja (bez PDV-a) iz prethodnih godina i za vrijednost zaliha zatečenih na početku godine, a umanjiti za neplaćene troškove prethodnih godina.


Treba naglasiti da obveznici poreza na dohodak porez na dohodak plaćaju po načelu blagajne tj. po načelu naplaćenih primitaka umanjenih za plaćene izdatke. Obveznici poreza na dobit porez obračunavaju po načelu nastanka događaja (nastalih prihoda i rashoda) bez obzira da li su isti naplaćeni odnosno plaćeni. 

Razlika je i u stopi poreza koja je kod poreza na dobit jedinstvena (20%) bez obzira na visinu dobiti, dok kod poreza na dohodak dolazi do progresivnog oporezivanja (15%, 25%, 35%, 45%), ovisno o visini ostvarenog dohotka. Tako je za očekivati da će obveznici poreza na dohodak koji posluju sa velikom zaradom proći znatno povoljnije ukoliko prijeđu u obveznike poreza na dobit.

 No, u prvoj godini poslovanja u sustavu poreza na dobit treba računati na jednokratni porezni „udar“ od strane PDV-a (za sječanj) i poreza na dobit, ukoliko postoje velika nenaplaćena potraživanja i velike zalihe na dan 01.01. tekuće godine.

**Sezonske djelatnosti**

Kod sezonskih djelatnosti, poduzetnik može podnijeti zahtjev za utvrđivanjem različitih iznosa predujma poreza na dobit tijekom godine, ukoliko van sezonsko poslovanje ne može podnijeti plaćanje punog iznosa predujma tijekom cijele godine.


**Novi poduzetnici**

Novi porezni obveznici nisu obvezni plaćati predujmove poreza na dobit u prvoj godini poslovanja. To samo znači da će cijeli iznos poreza morati platiti u trenutku podnošenja prijave poreza na dobit. Ukoliko poduzetnik ipak procjeni da će mu biti lakše plaćati predujmove tijekom prve godine, on to može učiniti.


**Kad je ostvaren gubitak u prethodnoj godini**

Tada u tekućoj godini nema obveze plaćanja predujma poreza na dobit.

Ako poduzetnik ima preplatu poreza na dobit, povrat poreza može ostvariti ukoliko podnese pisani zahtjev. No, povrat poreza moći će ostvariti tek po podnošenju prijave poreza na dobit za tekuću godinu (dakle, tek slijedeće godine).

Izvor: http://ekonos.hr/clanci.php?grupa=2&clanak=102
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
