Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**ACTARIUS  Knjigovodstveni Servis**  

Actarius Grupa d.o.o. 

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

====== Odgovornost radnika za štetu nanesenu poslodavcu ======
 

{{                                               pitanja_i_odgovori_velika.png? 200*200}}



**Odgovornost radnika za štetu nanesenu poslodavcu** regulirana je čl. 99. Zakona o radu (NN149/09, 61/11). Odgovornost radnika proizlazi iz odredbe članka 2. ZOR-a kojim je definiran pojam radnika i poslodavca te je propisano da je "radnik osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca", dok je poslodavac "fizička ili pravna **osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove**". Drugim riječima, odredbe čl. 99. ZOR-a ne odnose se na, primjerice, osobe koje za poslodavca obavljaju neke poslove, ali nisu u radnom odnosu kod njega. Na te osobe odnose se opći propisi obveznog prava i oni odgovaraju **za štetu ako ne dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje**. 

U tom je smislu **ZOR ojačao položaj radnika u odnosu na ostale.** Odgovornost radnika za štetu nanesenu poslodavcu regulirana je člankom 99. ZOR-a prema kojoj radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu dužan ju je nadoknaditi poslodavcu. Iz navedenog proizlazi da bi radnik **odgovarao za štetu nanesenu poslodavcu, moraju se ispuniti tri pretpostavke**: prvo, nužno je da se uvijek mora raditi o tome da je šteta prouzročena na radu ili u vezi s radom. Druga pretpostavka koja se mora ispuniti je da je radnik štetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje. Ovdje treba biti posebno pažljiv i imati na umu da je namjera takav oblik krivnje koji se određuje subjektivno. 

Isto tako treba znati **da je krajnja nepažnja ono za što radnik odgovara.** U tom smislu krajnja nepažnja postojala bi onda kad radnik ne bi koristio onakvu pažnju kakvu bi koristila osoba prosječnih sposobnosti. Ovakve odredbe ZOR-a upućuju na primjenu odredbi Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koji propisuje da "tko drugome nanese štetu, dužan ju je nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje". Isto tako **propisano je da se predmnijeva obična nepažnja**. S obzirom na navedeno, tj. da se predmnijeva samo najblaži stupanj krivnje, tj. obična nepažnja, na poslodavcu je teret dokaza u smislu toga da mora dokazati krivnju kao namjeru i krajnju nepažnju, jer radnik sukladno odredbi čl. 99. st. 1. ZOR-a odgovara samo u tom slučaju. 

I konačno, treća pretpostavka jest da kao posljedica **radnikova činjenja ili propuštanja mora za poslodavca nastati šteta.** Ako je više radnika sudjelovalo u nanošenju štete, u čl. 99. ZOR-a (st. 2. i 3.)** propisano je da svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao,** a ako se to ne može utvrditi, smatra se da su radnici podjednako odgovorni i nadoknađuju štetu u jednakim dijelovima. Nadalje, u st. 4. čl. 99. ZOR-a propisuje se posebna odgovornost ako je više radnika **prouzročilo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom,** u tom slučaju odgovaraju solidarno. 

Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/pravni-savjeti-198841.aspx
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
